Podobnik: Svoje ljude zbog dugotrajne korupcije gubimo, a strance baš ne volimo i to poskupljuje cijenu rada

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u kolovozu 7,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, što znači da je inflacija na godišnjoj razini porasla prvi put nakon osam mjeseci pada, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljena ovog tjedna. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju također su na mjesečnoj razini porasle 0,6 posto.

Inflacija je postupno popuštala od studenoga prošle godine, kada je dosegnula rekordnih 13,5 posto te su na mjesečnoj razini, pak, cijene energije u prosjeku porasle za 2,7 posto, a usluga za 0,7 posto, o čemu smo pisali u Lideru.

Posljednje brojke o inflaciji prokomentirao je za Lider i profesor ekonomije Boris Podobnik.

– Zanimljivo kako su prošle godine zemlje koje se baziraju na turizmu imale veći rast BDP-a od zemalja koje baziraju rast na industriji. Jasno jer industrija treba puno više energije, a cijene energenata su divljale, no samo to što imamo jak turizam ljeti mora utjecati na rast cijena jer su mnogi pokušali zaraditi i više nego što je realno – govori Podobnik. Osim turizma, smatra, i marže u trgovini doprinose inflaciji.

– Naši ljudi koji žive vani se čude kako su mnoge cijene proizvoda u nas puno veće nego na zapadu, a to onda možda znači da kod nas nema dovoljno konkurencije u trgovini jer da je ponuda veća od potražnje cijene bi padale. U trgovini kao da postoji kartel među trgovcima. Inače veće marže u trgovini su možda i zato što je cijena rada za zemlju niske produktivnost veća od očekivane jer mi još uvijek nismo otvoreni imigrantima kao mnoge zapadne zemlje. Svoje ljude zbog dugotrajne korupcije gubimo, a strance baš ne volimo i to poskupljuje cijenu rada – tvrdi Podobnik ističući da Hrvatska nije izolirani otok već dio Europske unije iako ta ‘naša zajednica postaje sve manje konkurentna zbog više cijena energenata‘.

No osim trgovačke marže i turizma, profesor na ZŠEM-u spominje i dedolarizaciju koju potiču Kina i Rusija kao trend koji nas treba zabrinjavati, iako je ona zasad izrazito slaba.

– Naime ako jedan dio svijeta odbacuje dolar, ali i euro, to znači da naštampani dolari i euri stvaraju veću inflaciju na zapadu jer se oni prenose na manji dio svijeta nego prije. Jasno, ni blokada luka u Ukrajini nije dobra za cijenu hrane, a samim time djeluje i na inflaciju. U Ukrajini rat ne prestaje, a kad će, ne zna se – zaključuje Podobnik.