Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Tra 2023

Priča o čovjeku koji je svojom vizijom i upornošću oživio tradiciju svoje obitelji, Komiže i Visa

Izvor: punkufer.dnevnik.hr · Autor: Nika Štriga  

Priča o čovjeku koji je svojom vizijom i upornošću oživio tradiciju svoje obitelji, Komiže i Visa

Komiški rogač ovih je dana dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, jamstvo kvalitete i autentičnosti. Ona će biti važan, ali ipak tek redak na ambalaži, iza kojeg stoje godine birokracije, tisućljeća povijesti i priča o čovjeku koji je svojom vizijom, radom i upornošću oživio tradiciju svoje obitelji, Komiže i Visa.

Osnivač Udruge Komiški rogač, koja je pokrenula postupak dobivanja ove vrijedne oznake, Komižanin Nebojša Božanić podijelio je s nama svoje veliko znanje o ovom voću koje je uspio spasiti od zaborava i ispričao nam što je sve bilo potrebno učiniti da bi komiški rogač postao Komiški rogač.

Vis je rogač
"Vis je rogač," započinje naš sugovornik odgovorom na nepostavljeno pitanje. "I Komiža je rogač. Identitet Komiže čine prvo riba, srdela, pa onda podjednako loza i rogač." Mnoge viške liječnike, profesore, intelektualce i druge uvažene članove društva odškolovao je rogač.

I Božanićevi su se preci oduvijek bavili rogačem, stoljećima. Otac mu je bio poljoprivrednik, majka domaćica. U ono doba Jugoslavija je poticala industriju, pa su mnogi poljoprivrednici bili opterećeni porezima, pa su se skoro i Božanići odselili u Ameriku, kao i mnogi s otoka. "Na sreću, stigli smo samo do Splita", kaže.

Nakon školovanja, 1989., Božanić se odlučio vratiti na otok. Bavio se trgovinom, ali kako kaže, taj ga je rogač stalno golicao. Počelo je tako što je negdje vidio da se prodaje rogač iz Španjolske koji je mljeven u Nizozemskoj. Suludo! - Zašto ne prodajete domaći rogač? upitao je. – Jer ga nema, glasio je odgovor.

Božanićevi obiteljski nasadi nalaze se na zapadnom dijelu otoka, u bajkovitoj uvali Perna. Njegova je obitelj imala velike površine pod rogačem i krenuo je u obnovu poljoprivrednoga imanja. Odlučio je napraviti koji korak više pa je uzgoj od početka bio ekološki.

Za njegov su se rogač zainteresirali iz Ministarstva poljoprivrede i uvjerili ga da se prijavi na natječaj zahvaljujući kojem je ušao u poznati lanac trgovina koje drže i zdravu hranu. Onda ga je Ranko Tadić, vlasnik nadzorne stanice koja kontrolira proizvodnju uvjerila da imaju iznimno kvalitetan proizvod – i tako je započeo dug i mukotrpan proces za dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla i izvornosti.

"Rogač se ne može svugdje uzgajati," objašnjava Božanić. Nema ga sjevernije od Zadra, a osim na Visu raste tek na nekim srednjodalmatinskim otocima i oko Dubrovnika. Ne može rasti na nadmorskoj visini većoj od 160 metara… Zapravo, može, ali tada daje plod loše kvalitete. Osjetljiv je na hladnoću i vjetar pa je komiška uvala idealna je za njegov uzgoj.

Priznata sorta
"Znanjem naših predaka i selekcijom, dobivena je ova priznata sorta komiški rogač. To bi trebalo iskoristiti, rekao sam si i prijavio se za na natječaj za sredstva EU, dobio ih i krenuo u taj dugotrajan i mukotrpan proces dobivanja oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla."

Prvo su dobili nacionalnu oznaku, a onda je krenuo u proces dobivanja i ove europske. Trebalo je upornosti "do boli", čitav je proces trajao gotovo devet godina, i, ističe Božanić, ne bi bilo moguće to sve ostvariti bez pomoći Ministarstva poljoprivrede, posebno Borisa Goluba i Patricije Hegedušić, savjeta Ranka Tadića, i stručnih i upornih ljudi koji nisu odustajali, prije svega Dore Sahini-Vitez i Veni Marinković.
Čokolada sa stabla
U svijetu postoji 25 vrsta rogača, a u Hrvatskoj pet. „Sjeme našeg komiškog rogača pohranjeno je u banku sjemena. Plod komiškog rogača izdašniji je nego drugi.“ Španjolska, na primjer, koja je najveći svjetski proizvođač rogača, ima sorte s lošim plodom, pa se tamo uzgaja zbog sjemena koji se koristi u kemijskoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Rogač je, naime, i prirodni konzervans.

"Komiški pak rogač ima dobra svojstva za konzumaciju – zato smo ga, na kraju, i mogli zaštititi. Ima veliki udio šećera, više od 40 posto, bjelančevina, vitamina, kalcija dvostruko više od mlijeka. Dobar je za želučane tegobe i obnovu crijevne flore, u Komiži se tako od davnina davao djeci kad bi imala proljev, a dobar je i za grlobolju. Možda ne biste rekli, ali rogač je odličan i za brzopotezno rješavanje onih koji vam svojim zapitkivanjima pomalo idu na živce, jer se na Visu svih tisuću zašto ili kako oni kažu "zoc", mogu odgovoriti kratkim odgovorom: "Zoc? Za rogoc!"

U Dubrovniku se za koledavanja pjeva "Dajte nama šaku rogača, da nam grla budu jača". Stavlja se i u kolače, može zamijeniti šećer i često mu se tepa da je „čokolada koja raste na stablu".

Stablo rogača silno je izdržljivo, otporno je čak i na požare, a može se posjeći do zemlje i ono će opet izrasti. "Zato sam siguran da će rogač nadživjeti sve neprijatelje s kojima se danas bori", zaključuje uz šalu Božanić.


Komentari članka

Vezani članci

TOP 10 proizvođača jagoda

15.05.2024.

Dok uživamo u svježim, slatkim plodovima, kolačima ili pripremi zimnice od jagoda, malo tko razmišlja tko su najveći proizvođači ovog voća

Ledeni vjetar i mraz nanijeli golemu štetu voćnjacima i vinogradima

26.04.2024.

Diljem kontinentalnih vinograda i voćnjaka utvrđuje se šteta od ledenog vjetra i mraza. Najteže su pogođeni vinorodni obronci Krndije i Papuka u Kutjevačkom vinogorju. Urod će biti prepolovljen, a na manjim nadmorskim visinama uopće ga neće ni biti.

Voćar Ivica Pavičić: Kad imaš znanje i iskustvo, a teorija ti odlučuje o sudbini

15.04.2024.

OPG Pavičić iz Petrijevaca u blizini Osijeka ima oko 750 stabala voćaka, najviše šljiva. Dobitnici su brojnih nagrada i medalja za svoje prerađevine, no njen nositelj, Ivica Pavičić, ističe kako je poljoprivreda danas postala administracija koja vodi glav

Hrvatsko je tržište gladno za ekološkim proizvodima

12.03.2024.

Hrvatska ima povoljne uvjete za razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje, a tržište je gladno za ekološkim proizvodima, istaknuto je u srijedu na 17. Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara.

Proizvodnja bez ploda: Voćnjaci stalno niču, a voća je sve manje

28.02.2024.

Voćarske površine rastu, ali proizvodnja voća pada jer je struktura voćnjaka koji imaju proizvodnju sve lošija, ističu u Hrvatskoj voćarskoj zajednici, naglašavajući kako je velik udio voćnjaka koji imaju malu ili nikakvu proizvodnju, osobito nekih nasada

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor