Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Sij 2023

Programeri odlaze, privatnih investicija nedostaje, do EU sredstva nije lako, ali IT i dalje raste visokim stopama

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Programeri odlaze, privatnih investicija nedostaje, do EU sredstva nije lako, ali IT i dalje raste visokim stopama

Agneza Biljan, direktorica odjela razvoja proizvoda i EU fondova u Verso Altima grupi, govori o uspjesima, ali i problemima domaćeg IT sektora.

S Agnezom Biljan, direktoricom nedavno osnovanog odjela razvoja proizvoda i EU fondova u Verso Altima grupi, razgovarali smo o stanju domaće IT industrije, razvoju novih proizvoda, problemu financiranja i poreznog opterećanja te novoj Strategiji digitalne Hrvatske.

Direktorica ste odjela razvoja proizvoda i EU fondova u Verso Altima grupi. Riječ je o relativno novom odjelu tvrtke. Koja je vaša uloga te uloga vašeg odjela u razvoju kompanije?

Nedavno sam imenovana direktoricom tek osnovanog odjela kompanije. Biti u odjelu razvoja je izazovno jer istovremeno moraš inovirati, vidjeti budućnost, biti spreman na sve opcije i brzo donositi odluke. Činjenica je kako su inovacije i disruptivne tehnologije naša realnost. Svojevremeno Facebook je zamijenio MySpace, Google Yahoo, Amazon je jedan od prvih koji je uklonio granice, tete na blagajnama zamijenile su automatske blagajne. Tehnologija je (ili bi bar trebala) postala dostupna svima.

Od aplikacija telemedicine koje spašavaju ljudske živote do onih koje pomažu klincima varati na lektiri (pretpostavljam da klinci neće čitati ovo). Ono što je za sve nas postao izazov je kako tehnologiju brzo i jednostavno “staviti” u korist naših korisnika. Svi se mi, pa onda i naši korisnici više ne zadovoljavamo samo evolucijom proizvoda odnosno poboljšanim postojećim proizvodima. Od novog proizvoda se očekuje revolucija, odnosno da bude totalno drukčiji od drugih. Da bi to postigli, i mi smo u Verso Altimi pokrenuli malu revoluciju i disrupciju, ali ne samo tehnologije nego načina rada i organizacije.

Što se tiče EU fondova, svi već znamo kako su na ina EU i na nacionalnoj razini dostupna velika financijska sredstva. Međutim, nije dovoljno znati da postoje sredstva nego i imati ideju što želimo financirati, a onda i domensko znanje kako bi projekt napisali. Zbog toga smo u Verso Altimi odlučili ujediniti ta dva segmenta poslovanja. S jedne strane razvijati ideje o “revolucionarnim” i inovativnim proizvodima, i s druge naći za to financijska sredstva. Dakle, svrha je odjela podržati kompaniju u produktivizaciji kako bi se prilagodili stalnim promjenama i odgovorili na visoke zahtjeve naših klijenata. A moja uloga? Naravno, izaći iz revolucije kao pobjednik.

Pandemija Covid-19 te post covid vrijeme donijeli su brojne promjene. Na to su se nadovezali geopolitička situacija te zastoji u opskrbnim lancima. Koja je vaša tajna uspjeha i obilježavanja 20 godina postojanja?

Prema posljednje dostupnim podacima HGK, IT industrija se svakako pokazala otpornom i na pandemiju kao i na krizu izazvanu ratom u Ukrajini. Iako je rast neznatno usporen u 2020. i 2021., i dalje raste visokim stopama. U posljednjih pet godina broj IT poduzeća narastao je preko 50%, poslovni prihodi povećali su se za skoro 58%, izvoz je porastao za preko 100%, dok se broj zaposlenih povećao se za 45%. Sama pandemija je naravno ubrzala korištenje digitalnih tehnologija u našem svakodnevnom životu, što je mnogim kompanijama omogućilo i neke nove izvore prihoda.

S druge strane, tijekom tog razdoblja došlo je i do velikog poremećaja u lancu opskrbe što se još uvijek nije u potpunosti stabiliziralo. Tako je nedostatak IT opreme doveo je do odgađanja samih projekata kod korisnika, a posljedično i kašnjenja u plaćanjima. Kada se tome pribroji energetska kriza, kao posljedica rata u Ukrajini i inflacija, i mi smo imali izazovne godine. Nove okolnosti tražile su i od nas prelazak na nove poslovne modele, a i troškovi su zbog svega navedenog rasli.

Kako smo uspjeli? Pa rekla bih da su, kao i u svakoj kompaniji, ljudi bili naša snaga. Brzo su se prilagodili novim zahtjevima tržišta, načina rada i novim poslovnim modelima. Jednako kao i kod novih proizvoda, novi načini rada i poslovni modeli nisu samo malo bolja verzija postojećih nego nešto sasvim novo. A da bi u tome uspjeli, svakako su najveći faktor naši zaposlenici.

IT industrija uz brojne uspjehe suočava se i s brojnim izazovima. Kako ocjenjujete stanje u Hrvatskoj vezano uz radnu snagu i poslovno okruženje, imajući u vidu da iz Hrvatske poslujete regionalno i globalno?

Prema podacima HUP ICT-a, Hrvatska je među jedine tri zemlje u EU (uz Finsku i Estoniju) koja je smanjila broj IT profesionalaca, i to za skoro 3%, što zbog odlaska ljudi u inozemstvo, što zbog nedostatnog obrazovanja i drugog. To je naravno ogroman problem. Analiza domaće IT industrije pokazala je da je iz Hrvatske u 2021. otišlo 1.700 programera.

Primjerice, naši prvi susjedi Srbija i Slovenija; u Srbiji je broj programera u 2021. skočio za skoro 20%, odnosno dok je Hrvatska lani izgubila 1.700 programera, Srbija je dobila čak 14.800, a Slovenija 4.000 novih programera. Znači, situacija nije dobra. IT industrija temelji se na vještinama i znanjima svojih stručnjaka, a umjesto da ih zadržimo ili privučemo oni odlaze u druge države.

Daljnji rast IT industrije, kao globalno konkurentne nemoguć je bez odgovarajućeg profila zaposlenika, a pri tome je važno voditi računa o kvaliteti, ne samo o kvantiteti. Iako zbog nedovoljno dostupnih stručnjaka kontinuirano povećavamo plaće i i pokušavamo dati ostale beneficije kako bi zadržali kvalitetne zaposlenike, plaće su odnosu na EU i dalje nekonkurentne.

Ponajviše zbog poreznog opterećenja – samo 52% od isplaćene plaće odlazi zaposlenicima, a čak 48% ide na poreze i doprinose. Jedan od načina za mitigaciju ovog problema je i uvoz radne snage. Unutar EU mobilnost radne snage je velika, ali to nam baš i ne pomaže.

Druga alternativa je privlačenje talenata iz zemalja izvan EU. S obzirom da Verso Altima ima svoje urede u 6 zemalja, snalazimo se na način da stručnjake nadomještamo između ureda, ali i to nam nije dovoljno. Svakako očekujemo od države da smanji porezna opterećenja i da snažnije ulaže u STEM područja.

Nedavno je vaš predsjednik Uprave istaknuo važnost inovacija u poslovanju. S vaše pozicije djelovanja, možete li reći o čemu se konkretnije radi?

Prema Globalnom inovacijskom indeksu, Hrvatska se nalazi na 42. mjestu od ukupno 132 države i zadnjih desetak godina vrtimo se stalno oko 40. mjesta. U okviru 39 gospodarstava Europe, mi smo na 27. mjestu, a među državama članicama EU od Hrvatske su niže rangirane samo tri države. Sve nas to ne treba čuditi ako znamo da su Vladine potpore za ulaganje u istraživanje i razvoj tvrtki trenutno na razini 6,2 posto EU prosjeka, dok su inovacije kod malih i srednjih poduzeća iznad EU prosjeka.

To pokazuje visoku razinu svjesnosti hrvatskih kompanija o ulaganju u istraživanje i razvoj. Pokazalo se i da su tvrtke koje su ulagale u istraživanje i razvoj, puno lakše prebrodile krizu. Inovacije su svakako naš odgovor na okruženje koje se mijenja neviđenom brzinom i zahtijevaju od nas kršenje pravila tradicionalnog načina rada.

Kreativnost i inovacije, uz sve rizike koje sa sobom nose, nužne su kako bi opstali i kao kompanije i kao društvo. Inovacije nisu samo novi super proizvod, nego i novi način izrade tog proizvoda, a u konačnici i utjecaj svega toga na svijet oko nas.

Koliko je racionalno oslanjanje na EU fondove, njihova dostupnost i općenito iskorištenost? Kako procjenjujete aktivnost države u tom segmentu?

Poznato je kako je Hrvatskoj na raspolaganju preko 25 milijardi eura što iz Next Generation EU paketa i Mehanizma oporavka i otpornosti kao njegovim središnjim dijelom, što iz Višegodišnjeg financijskog okvira. Kako su digitalna i zelena tranzicija dva osnovna smjera EU za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine., IT industrija svakako vidi veliki potencijal u razvoju novih proizvoda i usluga pa su kompanije zainteresirane i spremne koristiti ta sredstva.

No, nisam pretjerano optimistična kako ćemo u tome uspjeti. Iako ulazimo u 2023. godinu, još uvijek nismo iskoristili sredstva iz financijske perspektive 2014. – 2020. Nacionalni plan oporavka i otpornosti također se provodi vrlo sporo, a korištenje Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. vidim tek u dalekoj budućnosti. Iako sam svjesna nedostatka kapaciteta u javnoj upravi za podršku korištenja tih sredstava, Hrvatska svakako ima kvalitetne stručnjake za pripremu i provedbu EU projekata koji su sposobni podržati državu u tome pa bi ih svakako trebalo uključiti kako bi ubrzali korištenje tih sredstava i njihovo “puštanje” u gospodarstvo.

Pogotovo zato što se i takve usluge mogu financirati EU sredstvima. No na sreću, osim nacionalnih sredstava, imamo na raspolaganju i niz Programa EU s izdašnim proračunima na koje možemo prijavljivati projekte i dobivati bespovratne potpore. Jedan od njih je i Program Digitalna Europa, odnosno prvi program koji je namijenjen isključivo digitalnoj tranziciji, čime je EU pokazala važnost digitalnih tehnologija za razvoj. No opet, EU fondovi, koliko god izdašni bili, ne mogu ni u jednoj ekonomiji nadomjestiti privatne investicije, a one su u Hrvatskoj daleko ispod prosjeka – prema privatnim investicijama kao udjelu BDP-a u zadnjoj smo trećini zemalja članica EU.

Kako gledate na nedavno objavljenu novu Strategiju digitalne Hrvatske i važnost konačnog uključivanja IT industrije u novu Strategiju pametne specijalizacije?

Svakako pozdravljam donošenje sveobuhvatne digitalne strategije koju do sada u ovakvom obliku nismo imali. Prvi puta smo konsolidirali i digitalizaciju javne uprave, ali i privatnog sektora i industrije, kao i digitalne vještine. Svakako mislim da smo mogli biti odvažniji u inovativnosti obzirom da neke od projekata ponavljamo iz strategije u strategiju, ali valjda ćemo i njih jednom zatvoriti. No, strategije i planove moramo biti u mogućnosti i provoditi.

Svakako kao država moramo ojačati okvir i kapacitete za provedbu strategije i akcijskih planova za provedbu. U suprotnom će ostati samo lista želja. Što se tiče nove S3 Strategije, koja nam je preduvjet za korištenje više od milijardu eura sredstava, ohrabruje me da se prepoznala važnost uključivanja ICT industrije kao jednog od prioritetnih područja za poticanje istraživanja, razvoja i inovacija.

Čestitam svim kolegama iz HUP-a, HGK i Cisex-a koji su neumorno radili na tome da se to dogodi. Važno je da imamo nacionalnu strategiju koja će nam pomoći u stvaranju novih proizvoda i poslovnih modela o kojima sam govorila na početku, a kako bi stvorili globalno konkurentna poduzeća i industriju.

Prvi puta tvrtka mijenja vlasničku strukturu. Što to znači za vašu kompaniju u smislu pozicioniranja na tržištima na kojima poslujete, tj. kakvi su planovi za budućnost?

Kroz sve izazove kroz koje smo prolazili tijekom zadnjih godina, naša prednost se pokazala u mogućnosti relativno brze prilagodbe upravljanju novim prilikama. Potvrdili smo se kao kompanija koja prepoznaje aktualne tržišne trendove usmjerene prema digitalnoj i zelenoj tranziciji, kako gospodarstva tako i lokalne uprave i države u cjelini.

Regionalna prisutnost naše kompanije, kao i dvadesetogodišnje ICT iskustvo u kreiranju dodatne vrijednosti za naše korisnike, prepoznala je austrijska grupacija Best in Parking (BIP), s kojom smo ušli u strateško i vlasničko partnerstvo. Spajanjem sa BIP Grupom uvjerena sam kako ćemo ostvariti sinergijski učinak kojim ćemo komplementarno osnažiti naš portfelj razvoja pametnih rješenja i ICT infrastrukture.

* Sadržaj omogućila Verso Altima


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatskim tvrtkama na raspolaganju novac iz EU. Raspolažu s više od 95 milijardi eura

22.05.2024.

U organizaciji tvrtki STEMwise i IMPULS savjetovanje, u srijedu se održava Horizon Europe Summit, konferencija o EU-ovom programu Horizon Europe koji raspolaže s više od 95 milijardi eura za inovacije i razvoj, a kojemu mogu pristupiti i hrvatske tvrtke i

Prednosti i nedostaci najbržeg prsta u prijavi projekata na EU natječaje

21.05.2024.

Na temu problematike „najbržeg prsta“ u prijavi projekata na EU natječaje, napisane su brojne objave te izrečena različita mišljenja, uglavnom negativna. Pri tome, ističu se netransparentnost i nepravednost jer se potiču manje kvalitetni projekti (oni koj

U Hrvatskoj trenutno oko 200 tisuća stranih radnika: Domaći zaposlenici ključ su njihove integracije na radnom mjestu

20.05.2024.

„Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutačno radi dvjesto tisuća stranih radnika. Izuzetno je važna njihova integracija u tvrtke, ali i naše društvo. Kako bi se u tome uspjelo, rukave trebaju zasukati poslodavci i državne institucije.“, poruka je to odaslana

Infobip otvorio novi ured u Osijeku

17.05.2024.

Novi ured IT tvrtke Infobip otvoren je u četvrtak u Osijeku, trenutno zapošljava 27 djelatnika, a u upravi ističu kako očekuju širenje poslovanja.

Topi se europski novac, zaboravite na izdašne regionalne potpore

13.05.2024.

Upozorenja da će Hrvatska iz europskih fondova u sljedećoj financijskoj perspektivi (onoj iza 2027.) imati mnogo manje novca na raspolaganju nisu nužno točna. Ni Europska komisija ne zna što će biti nakon 2027., poručuje Arijana Vela, konzultantica za eur

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor