Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2021

Proizvodnja pšenice ove je godine izrazito profitabilna djelatnost

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: D.Pav.  

Proizvodnja pšenice ove je godine izrazito profitabilna djelatnost

Prva procjena važnijih ranih usjeva u 2021. godini Državnog zavoda za statistiku, pokazala je smanjenje proizvodnje pojedinih kultura u odnosu na lani, međutim tvrtka Smarter u svojoj analizi ističe kako im je u svim razgovorima, kako s udruženjem proizvođača žitarica, tako i s velikim otkupljivačima i traderima žitaricama i uljaricama, potvrđeno da je ove godine sigurno požnjeveno između 1.050.000 i 1.100.000 tona pšenice te kako je samim tim prosječni ostvareni prinos bio između sedam i osam tona po hektaru zasijane pšenice, što je povećanje u odnosu na 2020., odnosno povećanje od 24,4 % u odnosu na objavljenu procjenu.

"Proizvođači pšenice su 2021. godine za kilogram svog proizvoda dobili cijenu koja već dugo nije viđena, od čak 1,60 kn/kg prosječno", navodi Smarter. "Pšenica 2021. godine izrazito je visoke kvalitete, nema bolesti, a razlozi za to prije svega leže u sortimentu koji je sijan, ali i u vremenski jako povoljnoj godini za pšenicu", navodi se u analizi. Rast globalnih cijena pšenice stvorio je, pak, tržišno okruženje koje će ove godine omogućiti ratarima relativno visoke zarade na ovoj ratarskoj kulturi, unatoč tome što su rasli i troškovi proizvodnje.

Zanimljivo je kako je ove godine izostao veliki izvoz pšenice, jer su kupci očekivali da će se cijene na globalnim burzama smanjiti. No, srećom, za one koji čuvaju pšenicu na zalihama cijena pšenice na burzama i dalje raste te je na burzi u Budimpešti prešla 230 eura po toni. Ovo znači da bi hrvatski proizvođači, odnosno otkupljivači koji imaju pšenicu na zalihi, mogli dodatno zaraditi, pa bi se proizvodnja pšenice ove godine mogla pokazati kao izrazito profitabilna poljoprivredna djelatnost.

Činjenica je da će ovakva kretanja cijena u posljednje dvije godine sigurno stimulirati hrvatske ratare na ponovnu sjetvu pšenice u jesen ove godine, navodi Smarter. "Iako smo često kritički promišljali o ovakvoj strategiji sjetve, i često pozivali na potrebu strukturnih promjena u proizvodnji, zbog potrebe za proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda veće dodane vrijednosti, čiji je Hrvatska veliki uvoznik (voće, povrće), posljednje dvije godine pokazuju da su ratarske kulture, kao hrvatski izvozni poljoprivredni proizvod, izuzetno konkurentne i profitabilne", ističe se u analizi te poziva na jače investicije u preradbene kapacitete za žitarice.


Komentari članka

Vezani članci

Najskuplja sjetva još od osamostaljenja Hrvatske

19.10.2021.

Zadovoljstvo ratara zbog dobre otkupne cijene pšenice vrlo brzo je splasnulo zbog velikog poskupljenja repromaterijala

Hrvatska očekuje najveće prinose suncokreta u EU - što je s ostalim kulturama?

27.09.2021.

Za kukuruz su izgledi pozitivni u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj, ali kada je u pitanju suncokret, Hrvatska prema MARS Bulletinu bilježi najveće prinose u odnosu na ostatak EU.

Rekordne cijene pšenice hrvatskim ratarima donijele jako dobru zaradu

19.09.2021.

Objavljeni podaci upućuju na smanjenje proizvodnje pojedinih kultura u odnosu na 2020. godinu, a procjene su najavljivale znatno veći urod ranih kultura od onih objavljenih. Uzimajući to u obzir, stručnjaci Smartera su, putem izravne ankete kompanija koje

Konzervacijski sustav obrade tla jedan od najznačajnijih elemenata održivog gospodarenja

15.09.2021.

Oranje je sustav koji još uvijek egzistira, ali on je - slobodno mogu reći - u izumiranju, naglasio je prof. dr.sc. Danijel Jug u Čačincima gdje se provode istraživanja različitih sustava obrade tla.

Krenula žetva suncokreta, Robert Mesaroš očekuje prinos iznad 20 metara po jutru

15.09.2021.

Kombajn i vaga kažu da je suncokret ove godine dobar. Točno ću moći reći kad sve ovršim, otkriva poznati ratar koji ovu uljaricu uzgaja na oko 22 hektara. Jedno je ipak poznato - žetva kasni u odnosu na prošle godine.

Tag cloud

  1. 2278 članka imaju tag turizam
  2. 2143 članka imaju tag hrvatska
  3. 1416 članka imaju tag izvoz
  4. 1643 članka imaju tag financije
  5. 1237 članka imaju tag svijet
  6. 939 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1163 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1086 članka imaju tag trgovina
  9. 1061 članka imaju tag ict
  10. 903 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 928 članka imaju tag investicije
  12. 749 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1047 članka imaju tag EU
  14. 950 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 446 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 647 članka imaju tag maloprodaja
  19. 444 članka imaju tag poticaji
  20. 610 članka imaju tag marketing
  21. 434 članka imaju tag opg
  22. 539 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 411 članka imaju tag eu fondovi
  25. 399 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 443 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 462 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 395 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 319 članka imaju tag hgk
  35. 440 članka imaju tag banke
  36. 399 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 414 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 317 članka imaju tag start up