Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Pro 2009

S 1. siječnja na snazi izmjene Zakona o PDV-u, novi Zakon o trošarinama

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Hina  

S 1. siječnja na snazi izmjene Zakona o PDV-u, novi Zakon o trošarinama

S početkom 2010. godine kreće i druga faza u primjeni osobnog identifikacijskog broja (OIB) i OIB postaje osnovni identifikator osoba u komunikaciji s tijelima javne vlasti, koristit će se u poreznim prijavama i platnom prometu. U poreznom sustavu s 1. siječnja 2010. na snagu stupaju izmjene Zakona o PDV-u i novi Zakon o trošarinama. Izmjene Zakona o PDV-u unose niz novina primjerice u oporezivanje tzv. vlastite potrošnje gdje propisuje ograničenje prava na odbitak pretporeza, pa tako porezni obveznici neće moći odbiti 70 posto pretporeza kod troškova reprezentacije, a 30 posto kod nabave automobila. Bitne su promjene vezane i za oporezivanje financijskih usluga s obzirom da se u dosadašnjem sustavu PDV-a primjenjivao institucionalni koncept poreznog oslobođenja pa su banke bile oslobođene PDV-a za sve usluge koje su obavljale, dok se od 1. siječnja uvodi funkcionalni koncept u kojem se PDV-a oslobađaju određene bankarske, odnosno financijske i usluge osiguranja bez obzira tko ih obavlja.

Tako će, primjerice, usluge vođenja računa, kamate na kredite koji daju banke i dalje biti neoporezive, ali ni poduzetnici u međusobnim zajmovnim ili kreditnim odnosima neće obračunavati 23 posto PDV-a na kamate. S druge će pak strane banke na neke svoje usluge, npr. iznajmljivanje sefova s početkom godine obračunavati i naplaćivati PDV. Za banke je s početkom 2010. važna i izmjena Zakona o osiguranju depozita prema kojoj se stopa premije osiguranja depozita smanjuje sa 0,40 na 0,32 posto godišnje. S početkom primjene novog Zakona o trošarinama zaživjet će pak niz novih instituta, poput trošarinskog skladišta, ovlaštenog držatelja takvog skladišta, sustav odgode plaćanja i slično. Zakonom o trošarinama regulirano je oporezivanje tri skupine proizvoda - alkohola i alkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina, te energenata i električne energije, pa će s njegovom primjenom prestati važiti zakoni o posebnim porezima na alkohol, pivo, duhanske proizvode i naftne derivate.

Neke od novina su i promjene u osnovici za obračun, npr. piva po postotku volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanog u jednom hektolitru gotovog proizvoda, za razliku od do sada po hektolitru gotovog proizvoda neovisno o postotku volumnog udjela, a posljedica čega je da bezalkoholno pivo više neće biti oporezivo trošarinom. Osnovica se mijenja i kod vina i ostalih pića dobivenih vrenjem i međuproizvoda, a trošarina na vino i dalje ostaje nula kuna. Novost je pak uvođenje trošarina za male proizvođače alkoholnih pića pa će tako fizičke osobe koje za svoje potrebe peku rakiju trošarinu plaćati prema zapremini kotla - 100 kuna za kotao zapremine 40 do 100 litara, a preko 100 litara 200 kuna.

U sustavu trošarina na cigareta nema promjena u odnosu na sadašnji sustav, dok se za električnu energiju uvođenje trošarina odgađa do ulaska u EU, itd. Država od sljedeće godine veće prihode može očekivati po osnovu novog Zakona o igrama na sreću koji uvodi i novi prihod - porez od dobitke (iznad 30 tisuća kuna) od lutrijskih i igara klađenja i to po stopi 15 posto na dobitke od 30 do 500 tisuća kuna, a na sve dobitke iznad pola milijuna kuna po stopi od 20 posto.Zakon omogućuje i priređivanje igara na sreću putem interneta, telefona i drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja, odnosno priređivanja lutrijskih, igara klađenja i igara na sreću u casinima putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja, uz obvezu uspostave neprekidnog i neposrednog nadzora (on-line), odnosno izravnog spajanja Ministarstva financija na informacijski sustav priređivača.

Promjene su vezane i uz sustave naknada, pa se tako primjerice kod lutrijskih igara ukida PDV i uvodi mjesečna naknada u iznosu 10 posto vrijednosti prodanih srećki, odnosno primljenih uplata za pojedinu igru.Od 2010. primjenjivat će se i Zakon o potrošačkom kreditiranju koji uz ostalo daje mogućnost potrošaču da u roku 14 dana odustane od ugovora o kreditu bez navođenja razloga, te uređuje pitanje kreditnih posrednika koji će za obavljanje tog posla morati dobiti odobrenje Ministarstva financija.

Početak 2010. početak je i primjene novog Zakona o radu koji je usklađen s europskim zakonodavstvom, a prema kojemu je uz ostalo rad na određeno vrijeme ograničen na tri godine i to neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima kod određenog poslodavca. Zakon definira tjedno radno vrijeme od 40 sati, najduže, uključujući i prekovremeni rad, 48 sati, institut preraspodjele radnog vremena, a produljuje i vrijeme godišnjeg odmora koji će trajati najmanje četiri tjedna, umjesto dosadašnjih najmanje 18 dana, itd. Još je nekoliko zakona s područja gospodarstva koji će na snagu stupiti 1. siječnja iduće godine, poput Zakona o vodama kojim je voda zaštićena kroz institut općeg dobra i koji isključuje mogućnost privatizacije prava na vodne resurse, potom Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, Zakon o kombiniranom prometu, ili izmjene Zakona o kreditnim institucijama, izmjene Zakona o službenoj statistici, itd.


Komentari članka

Vezani članci

Ivan Bešlić u Liderovu podcastu: Trud i rad se danas mogu isplatiti više nego ikada

21.11.2023.

U novoj epizodi Liderova podcasta, novinar i voditelj Roko Kalafatić razgovara s Ivanom Bešlićem, poduzetnikom i suosnivačem Sofascorea, hrvatske tvrtke koja je razvila cijelu platformu praćenja sportskih rezultata u stvarnom vremenu za niz popularnih spo

Znate li? Evo kada imate pravo na dodatni plaćeni ili neplaćeni dopust

20.11.2023.

Dodatni dopust u različitim slučajevima predviđenim zakonom ili internim aktima poslodavca možete koristiti mimo godišnjeg odmora. Takav dopust može biti plaćen ili neplaćen, ovisno o razlogu izbivanja s posla

Sinergije unutar i izvan poduzeća mogu biti win-win pozicija, kako za kompaniju, tako i za njezine kupce

20.11.2023.

– Čak 74 posto izvršnih direktora smatra da će izvještaj o održivosti postati jednako bitan kao i financijski izvještaj. To puno govori. Sastavni dio kontrolinga danas se proširuje na green kontroling, a usvajanjem tih procesa stvorit ćete održivu kompani

Je li stvarno hrvatski IT u krizi ili nije, koliko će to stanje trajati i hoće li biti puno otkaza?

20.11.2023.

Globalno usporavanje investicija u IT sektor odrazilo se, nakon niza izuzetno uspješnih godina, i na hrvatske tehnološke kopanije. Kroz prvih devet mjeseci tekuće godine, IT je na našem tržištu zabilježio takozvani pad rasta. Je li nam IT sektor u krizi i

Potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj i dalje snažna, evo koja su zanimanja najtraženija

10.11.2023.

Najveći rast broja oglasa primijećen je u sektorima farmaceutike i biotehnologije, sigurnosti i zaštite te zdravstvu i socijalnom radu. Najveći pad potražnje za radnom snagom na cjelokupnom tržištu rada u Hrvatskoj primjetan je u sektoru ljudskih resursa

Tag cloud

  1. 2544 članka imaju tag turizam
  2. 2380 članka imaju tag hrvatska
  3. 1522 članka imaju tag svijet
  4. 1176 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1543 članka imaju tag izvoz
  6. 1816 članka imaju tag financije
  7. 1225 članka imaju tag trgovina
  8. 1266 članka imaju tag ict
  9. 1387 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1096 članka imaju tag investicije
  11. 1006 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1136 članka imaju tag industrija
  13. 1128 članka imaju tag EU
  14. 819 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 942 članka imaju tag menadžment
  16. 729 članka imaju tag maloprodaja
  17. 544 članka imaju tag opg
  18. 509 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 960 članka imaju tag kriza
  21. 657 članka imaju tag marketing
  22. 366 članka imaju tag potpore
  23. 487 članka imaju tag eu fondovi
  24. 596 članka imaju tag tehnologija
  25. 459 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 531 članka imaju tag krediti
  27. 474 članka imaju tag porezi
  28. 448 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 495 članka imaju tag obrazovanje
  30. 463 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 401 članka imaju tag osijek
  32. 392 članka imaju tag start up
  33. 419 članka imaju tag energetika
  34. 471 članka imaju tag dzs
  35. 446 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 415 članka imaju tag vlada
  38. 333 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor