Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Srp 2009

Slavonska lavanda na dalmatinskom tržištu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Maja Sajler Garmaz  

Slavonska lavanda na dalmatinskom tržištu

Dok žetva pšenice broji svoje zadnje dane, a slavonski seljaci muku muče zbog njezine otkupne cijene, ovih je dana na slavonskoj zemlji krenula - »ljubičasta žetva«, jedna od najneuobičajenijih za to podneblje, jer je riječ o berbi cvijeta lavande.

Uzgajivači lavande ne razbijaju glavu plasmanom i otkupnom cijenom. Plasman je osiguran, a prodajna cijena i više nego zadovoljavajuća. Zato ih je i u Slavoniji sve više.
Pioniri uzgoja lavande u Slavoniji, Vera i Željko Trampus, bračni par iz Belišća, na svojoj su zemlji zasadili lavandu 2005. godine. Prvih 3700 grmova posadili su na jutru zemlje. Namjeravali su tako dodatnom zaradom pojačati kućni budžet. No, lavanda se pokazala dobrim izvorom prihoda, pa su Trampusovi proširili svoj uzgoj pa danas na dva hektara imaju 17.000 grmova. Na početku su ih svi gledali u čudu, jer su usred Slavonije posadili mediteransku biljku. Trampusovi su, međutim, ubrzo dokazali da Slavonija toj mediteranskoj biljci može ponuditi i pogodnu klimu i pogodno tlo.

»Prošle smo godine imali prinos od 3,7 tona po hektaru. Ove godine bit će još bolji. Kako sada stvari stoje, mislim da ćemo imati oko pet tona cvijeta po hektaru«, kazala nam je Vera Trampus čije je poljoprivredno gospodarstvo od Ministarstva poljoprivrede dobilo znak ekološkog proizvoda. Dok je u kutije slagala ubranu lavandu, otkrila nam je da se prihod po hektaru lavande kreće od 3500 do 4000 eura. Za razliku od prethodnih godina, kada su lavandu brali ručno, uz pomoć srpa, ove godine Vera i Željko modernizirali su svoju proizvodnju. Putem interneta su iz Novog Zelanda naručili stroj za branje u koji su investirali 50.000 kuna.

»To je bio odličan potez. Dok smo lavandu brali ručno, moralo nas je raditi 10 do 15 i berba je trajala oko tri tjedna. Sada, sa strojem, radi nas šestero, a berba će biti gotova za desetak dana«, govori nam Vera i dodaje kako im je to bitno olakšalo posao, jer je bilo vrlo teško pronaći nadničare unatoč dnevnici od 100 kuna, i to za rad od četiri sata na dan. Budući da imaju svoju destileriju, sami rade i eterično ulje kojem je prodajna cijena 30 eura po litri.

»Ove godine smo iznimno zadovoljni prinosom ulja, jer je bitno veći od očekivanoga. Dok je prosjek inače litra ulja od 50 kilograma cvijeta, ove godine nam za litru treba malo više od 30 kilograma cvijeta«, ističe Željko Trampus koji je majstor od destilerije. Eterično ulje ljudi im naručuju za kućnu upotrebu, no većinu kupe kozmetičari, aromaterapeuti te centri fitnessa i wellnessa, jer je lavanda poznata kao sredstvo za opuštanje, masažu, aromaterapiju te za ublažavanje reumatskih bolova, migrene i glavobolje.

Osim eteričnog ulja, destilacijom proizvode i hidrolat, destiliranu vodu pomiješanu s uljem, koja je vrlo korisna u liječenju kožnih bolesti. Tu je i suhi cvijet od kojeg se može spravljati čaj, a prodaju ga i u poznatim mirisnim vrećicama koje se u ormare stavljaju protiv moljaca.

»S plasmanom proizvoda nemamo nikakvih problema. Naprotiv! Zanimljivo je i da nam sve više suvenirnica s Jadrana naručuje naše proizvode, pa turisti s mora odlaze sa slavonskom lavandom«, tvrdi naš domaćin.

Zasađeno 20 hektara lavande
Danas je na području Slavonije i Baranje uz žuta polja sve više i ljubičastih. Tako ima već 17 slavonskih uzgajivača lavande, koji su mirisne grmove te tražene biljke posadili na ukupno 20 hektara. Zajedno s Trampusovima udružili su se u Klaster ekoloških uzgajivača lavande, a njihova predsjednica Vera Trampus zaključuje da će im udruživanje sigurno dodatno olakšati plasman proizvoda na tržište.

Lavanda iz Slavonije prodaje se u SAD-u i Kanadi
Budući da imaju svoju internetsku stranicu, koja im je odlična reklama, Trampusovi svoje proizvode šalju diljem Hrvatske, ali i u Švicarsku, Njemačku, Mađarsku i Češku. Upravo ovih dana javili su im se zainteresirani kupci i iz Kanade i SAD-a, te su s njima trenutačno u pregovorima o količini i cijeni. S količinom za isporuku problema neće biti jer Trampusove više nitko ne gleda u čudu, nego slijede njihov primjer.

Mala ulaganja, široka primjena
Budući da su mirisne grmove jedne od najpoznatijih aromatičnih biljaka u svijetu ljudi navikli viđati na hrvatskoj obali, najčešće pitanje Veri i Željku je - otkud ideja za lavandu u Slavoniji. »Kada sam otišla u mirovinu, suprug i ja htjeli smo se baviti nečime što ne traži velika početna ulaganja. Lavanda mi se učinila zanimljivom jer ima veliku primjenu i u medicini i u kozmetici«, kaže Vera i dodaje da »budrovka«, vrsta njihove lavande, može podnijeti temperature i do minus 25 stupnjeva Celzijevih.

Poticaji Ministarstva poljoprivrede
Ministarstvo poljoprivrede potiče sadnju lavande. Poticaji za podizanje mladih nasada lavande iznose 14.000 kuna po hektaru. Potom se svake godine primaju poticaji od 1250 kuna za hektar, dok za ekološki uzgoj lavande poticaj po hektaru iznosi 1625 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Svako selo ima barem jednog Slavka, ovo je priča o njemu

17.06.2024.

Koliko je poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, toliko je i priča o lomu koji se događa kako se približava generacijska tranzicija. Slavkova priča je jedna od takvih. Topla ljudska o odricanju, posvećenosti i uspjehu.

Danijel Merkaš: Ključ je u pametnoj poljoprivredi

17.06.2024.

Pametni sustavi prilično olakšavaju posao poljoprivrednicima. Sve više su traženi, posebno u profesionalnim varijantama bavljenja poljoprivredom, kaže Danijel Merkaš, voditelj marketinga tvrtke Poljo-nova

Njihov OPG postoji 75 godina, razgovarali smo s vlasnicom: "Posao je jako zahtjevan"

16.06.2024.

MARINA GALOVIĆ, predsjednica Udruge povrćara Zagreba i Zagrebačke županije, nedavno je za Dnevnik komentirala cijene mahuna koje su ove godine uvelike porasle. Prošle je godine kilogram mahuna u prosjeku stajao 5.58 eura, a pretprošle 4.40 eura, dok se ov

Svakodnevnica jednog seljaka je nečiji san o odmoru - kako do takvih turista?

13.06.2024.

Znate li za turiste koji žele pomusti krave, oprati suđe, pokositi travu i slično? E, pa vrijeme je da "gosti za poželjeti" dođu i kod Vas! Besplatna registracija i mogućnost dodatne zarade.

Samo 30 % OPG-ova prenosi posao na djecu, 40 % ih bude zatvoreno

12.06.2024.

Kritična faza u poslovanju svakog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) jest faza tranzicije, kada se vlasnik povlači u mirovinu, i tada se postavlja pitanje: Što dalje? Istraživanje, u koje je bilo uključeno više od 16.000 poljoprivrednika, poka

Tag cloud

  1. 2612 članka imaju tag turizam
  2. 2464 članka imaju tag hrvatska
  3. 1581 članka imaju tag svijet
  4. 1253 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1865 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag izvoz
  7. 1430 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1251 članka imaju tag trgovina
  9. 1295 članka imaju tag ict
  10. 1134 članka imaju tag investicije
  11. 1174 članka imaju tag industrija
  12. 1026 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 834 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1136 članka imaju tag EU
  15. 979 članka imaju tag menadžment
  16. 569 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 670 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 607 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 471 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 490 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 475 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 503 članka imaju tag obrazovanje
  31. 408 članka imaju tag osijek
  32. 428 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor