Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Ruj 2021

Srbija, Hrvatska i BDP

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Velimir Šonje  

Srbija, Hrvatska i BDP

Svi su se raspisali o Vučićevoj izjavi da će Srbija preteći Hrvatsku po BDP-u, ali i sam Vučić i oni koji se uzbuđuju oko toga znaju da je riječ o dnevno-političkoj „patki“ jer stvari zapravo stoje ovako:

Nominalni BDP NIJE mjera razvoja neke zemlje jer zavisi o broju stanovnika i razini cijena.
Kada hrvatski BDP, koji za 2020. iznosi oko 49 milijardi eura, uspoređujemo sa Češkom ili Slovenijom, ne pjenimo se nad podatkom da češki BDP iznosi 215 milijardi eura niti likujemo nad slovenskih 47 milijardi. Češka ima puno više, a Slovenija puno manje stanovnika od Hrvatske. Prema podacima Eurostata, srbijanski nominalni BDP je približno kao slovenski.
Srbija ima oko 3 milijuna stanovnika više od Hrvatske i po tom kriteriju je odavno trebala imati veći BDP od Hrvatske.
Realni BDP po stanovniku (dakle nominalni korigiran za razliku u cijenama – prema paritetu kupovne moći – i za razliku u broju stanovnika) JEST mjera razvoja neke zemlje, a tu stvari stoje ovako:
Hrvatska je na oko 64% prosječne razine razvoja EU.

Češka je na oko 94%.

Slovenija je na oko 90%.

Srbija je na oko 43%.

Dakle, Hrvatska je gotovo 50% razvijenija od Srbije (64/43) ali Slovenija je oko 40% (90/64) razvijenija od Hrvatske.

Ovi odnosi se mogu razmjerno brzo (recimo, unutar 10 godina) mijenjati ako neka zemlja uhvati izvanrednu brzinu rasta (kao što je uspjelo npr. Estoniji). Za sada nema naznaka da bi to moglo uspjeti nekoj od spomenutih zemalja. Odnosi razvijenosti se mijenjaju jako, jako sporo.

Kada bi srbijanski realni BDP po stanovniku 10 godina rastao 2 postotna boda brže od hrvatskog u prosjeku godišnje, što je jako teško, Hrvatska bi i dalje bila oko 23% razvijenija od Srbije. Ako bi se takva razlika u brzini rasta nastavila jako dugo, Srbija bi sustigla Hrvatsku za circa dva desetljeća, tj. oko 2040.

Inače, jako je dobro da se sve zemlje koje su naši važni trgovački partneri što brže razvijaju, jer onda one uvoze više naših proizvoda i usluga, a mi uvozimo više njihovih, pa je život svima bolji, a šansa za sukobe sve manja. Razvojna kompeticija može biti dobar kolektivni motiv te je jako dobro da Srbija jednim okom prati Hrvatsku, a Hrvatska Srbiju, ali pritom treba znati korektno interpretirati podatke.

Ako se vratimo na domaći teren, puno više bi nas trebalo brinuti što do sada nismo napravili brze razvojne iskorake poput nekih članica EU – Estonije ili Poljske.

Na primjer, Estonija je 2011. bila na 71% razine razvoja EU, a prošle godine na 85%. Poljska je skočila sa 66% (dakle, pred deset godina su bili u relativnom položaju kao mi sada) na 76%.

Može se; gospodarska povijesna sudbina ne postoji. Samo treba znati, htjeti i imati malo povijesne sreće. Hrvatska u narednih 10 godina ima izvanrednu razvojnu priliku zbog EU sredstava, uvođenja eura, dolaska nove generacije poduzetnika, uzleta novih industrija, ali i politika bi tu trebala napraviti nešto više od pukog oslanjanja na EU fondove. Politički sektor i slabo organizirane institucije i javne usluge su naša najslabija karika.


Komentari članka

Vezani članci

Spaljeno preko 300.000 ethereuma vrijednih više od milijardu dolara

19.09.2021.

Prema web stranici Watch the Burn, ukupno 300.700 ethera izbačeno je iz optjecaja od 5. kolovoza. U vrijeme pisanja, druga najveća kriptovaluta trgovala je po cijeni od oko 3.580 dolara, po CoinGecku, tako da je to 1.076 milijarde dolara vrijednih ethera

Šest mjeseci kune u eure moći ćemo mijenjati besplatno. Nakon toga bankama plaćamo naknade

16.09.2021.

Što će se nakon uvođenja eura događati s gotovinom, depozitima i kreditima građana objasnio je na drugom panelu konferencije Hrvatska: na putu za euro, koju je Lider organizirao u suradnji s Europskom komisijom, Michael Faulend, viceguverner HNB-a. Istak

Čak 60 posto Hrvata produktivnije je u radu na daljinu

14.09.2021.

Prema istraživanju, svaki četvrti Hrvat voli birati mjesto i vrijeme rada, a čak 90 posto njih u radu na daljinu izabralo bi rad od kuće, dok nešto manje ispitanika bira vikendicu, prirodu ili kafić. Svakom petom ispitaniku u radu na daljinu važna je flek

Što li to Amazon planira „graditi“ u Hrvatskoj?

10.09.2021.

Amazon je na službenim stranicama objavio 14 otvorenih pozicija u Hrvatskoj. Dio ih je vezan uz izgradnju, a dio uz podatkovne centre. Hoće li Hrvatska dobiti prvi datacentar globalnog cloud lidera?

Radionica: Financijsko poslovanje poduzetnika - Prijave u tijeku!

07.09.2021.

Centar za poduzetništvo kao poduzetnička potporna institucija okviru projekta „ARIJA – Stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja kroz pružanje visokokvalitetnih poslovnih usluga“, financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativni

Tag cloud

  1. 2264 članka imaju tag turizam
  2. 2138 članka imaju tag hrvatska
  3. 1411 članka imaju tag izvoz
  4. 1640 članka imaju tag financije
  5. 1231 članka imaju tag svijet
  6. 932 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1155 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1085 članka imaju tag trgovina
  9. 1057 članka imaju tag ict
  10. 902 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 921 članka imaju tag investicije
  12. 746 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1046 članka imaju tag EU
  14. 947 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 442 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 646 članka imaju tag maloprodaja
  19. 443 članka imaju tag poticaji
  20. 604 članka imaju tag marketing
  21. 429 članka imaju tag opg
  22. 538 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 406 članka imaju tag eu fondovi
  25. 316 članka imaju tag potpore
  26. 393 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 460 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 341 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 413 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici