Što donosi novi zakon o turizmu? Ograničavanje broja apartmana, nove takse...

IZMJENE Zakona o turizmu prošle su javno savjetovanje i prema planu će stupiti na snagu od prvog dana sljedeće godine. Uvode se brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU.

Cilj je da se turizmom upravlja na kvalitetan i održiv način uz distribuciju odgovornosti između države, turističkih zajednica, gradova i općina. Naglasak je na delegiranju odgovornosti za vođenje turističke politike s državne na lokalne razine, što znači da će gradovi i općine dobiti više prava, ali i odgovornosti.

Osnivaju se novo vijeće i novi savjet, donose se novi planovi
Za nadgledanje provedbe mjera, određivanje ciljeva i praćenje rezultata osniva se Vijeće za upravljanje razvojem turizma, dok je na lokalnoj i regionalnoj razini zadatak turističkih zajednica definiran kao "upravljanje destinacijom i marketing".

Osniva se Znanstveni i stručni savjet, čije će članove imenovati ministar turizma sa zadatkom predlaganja mjera i aktivnosti za razvoj održivog turizma. Da bi se pratio razvoj turizma u smjeru održivosti, uspostavljaju se indeks turističke razvijenosti i sustav pokazatelja održivosti te tzv. satelitski račun turizma.

Lokalne i regionalne turističke zajednice će svaka zasebno izrađivati Plan upravljanja destinacijom, četverogodišnji plan kojim će se, između ostalog, određivati i koliko pojedina destinacija može primiti turista. Ovlasti turističkih zajednica znatno su proširene pa će one provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima. To uključuje plan dolaska posjetitelja s planom razgleda i trajanjem, plan rasporeda i dinamike uplova brodova na kružnom putovanju (tj. kruzera) i isti plan za autobuse.

Širenje ovlasti općina i gradova, uvodi se novi doprinos
Velike ovlasti dobit će gradovi i općine. Moći će donijeti odluku o ograničavanju broja, vrste i kategorije turističkih i ugostiteljskih objekata na svom području, upravljati turističkim tokovima i uvoditi turistički ekološki doprinos.

Pojednostavljeno, time će se lokalnim vlastima dati pravo da zabranjuju otvaranje novih apartmana, restorana i kafića. Dodatno mogu ograničiti i broj turista koji borave na njihovom području, kao i broj kratkotrajnih posjetitelja.

Uvođenjem turističkog ekološkog doprinosa gradovima i općinama se u principu daje pravo za naplatu dodatnog poreza, a odluka o njegovoj visini u potpunosti je u nadležnosti lokalne samouprave.

Državni poticaji, porezne olakšice, neće se naplaćivati zakup državne imovine
Turizam je zasad jedna od rijetkih grana gospodarstva u Hrvatskoj koje država ne subvencionira, s iznimkom relativno malih mjera poput izgradnje bazena. Novim Zakonom o turizmu to se mijenja i uvodi novi sustav poticajnih mjera.

Na razne poticaje pravo će imati putničke agencije, restorani i drugi objekti djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane, turoperatori, marine, rent-a-car i rezervacijske usluge. Osim potpora malim i srednjim poduzetnicima za ulaganje, financirat će se istraživanje i razvoj, savjetodavne usluge, usavršavanje itd.

Za financiranje svih potpora u turizmu uspostavlja se Fond za turizam, koji će kontrolirati nadležno ministarstvo.

Za početno ulaganje kojim se pokreće nova djelatnost u turizmu u minimalnom iznosu od 150 tisuća eura porez na dobit će se umanjiti za 50 posto u razdoblju od 10 godina od početka ulaganja. Za iznose ulaganja veće od jednog milijuna eura stopa poreza na dobit umanjit će se za 75 posto u razdoblju od deset godina, a za ulaganja veća od 3 milijuna eura porez na dobit potpuno se ukida u sljedećih 10 godina od početka ulaganja.

Pokušava se potaknuti investiranje u neaktivnu materijalnu imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske tako da se deset godina od početka ulaganja ne naplaćuje zakup, a ta mjera mora biti spojiva s mjerom oslobođenja od poreza na dobit.

To znači da će investitori u državnu imovinu, najmanje u vrijednosti od 3 milijuna eura, deset godina biti oslobođeni od plaćanja zakupa i poreza na dobit. U zamjenu se traži ulaganje u visini od najmanje 50 posto od procijenjene tržišne vrijednosti neaktivne državne imovine koja se uzima u zakup.

Neće se popraviti temeljni problemi, apartmanizacija i izražena sezonalnost
Naglasak izmjena stavljen je na održivost turizma u Hrvatskoj. To je u skladu sa smjernicama EU, ali neće imati većeg utjecaja na popravljanje dva glavna problema turizma u Hrvatskoj - visoke sezonalnosti i prevelike apartmanizacije.

U ukupnom turističkom smještaju Hrvatske apartmani sudjeluju s golemih 61 posto, što je rast udjela od 22 postotna boda od 2000. godine. U istom razdoblju broj kreveta u hotelskom smještaju ostao je gotovo isti. U turističkim zemljama poput Italije, Španjolske, Grčke i Portugala između 19 i 35 posto turističkog smještaja otpada na apartmane.