Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ou 2023

Toni Vitali: Preporučujem ljudima da počnu investirati, čak i neke male iznose i ako nisu potpuno sigurni

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Antonija Knežević  

Toni Vitali: Preporučujem ljudima da počnu investirati, čak i neke male iznose i ako nisu potpuno sigurni

U svijetu financijskih ulaganja svi žele skočiti visoko. U tom istom svijetu nitko ne želi pričati o svojim promašajima, a on na njima kroz humor gradi svoj šarm. U ovom svijetu svi se predstavljaju da znaju sve, a on se predstavlja riječima – nisam znao ništa. Stručne termine i komplicirane financijske pojmove prevodi u svima razumljiv jezik.

Toni Vitali, bivši košarkaš, a danas popularni financijski bloger, pričat će s vama o dionicama, obveznicama, novcu... jednako jednostavno kao što vam je davno stariji brat objašnjavao kako voziti bicikl, a pritom ne raskrvariti koljena i odustati u suzama. Njegov vrlo popularni blog o ulaganjima melem je na ranu ljudima koji bi nešto uložili, ali ne znaju ni kako niti u što.

U ovom intervju, kojeg je ležerno počeo s ‘evo, sunce mi tuče u leđa, radim od doma‘ otkrio nam je kako je ‘skočio‘ iz košarke u financije, koji su njegovi planovi te kako pomaže klijentima koji od njega traže savjete gdje i kako uložiti novac.

Kako je sve krenulo? Kako ste se s košarke okrenuli financijama?
– Bio je to dalek put jer košarka i financije nisu baš srodne kategorije. Bavio sam se profesionalno košarkom jer mi je to bila strast od najmlađih dana. Svoje 20-te sam proveo najprije u Prvoj hrvatskoj ligi, a kasnije u Prvoj švedskoj ligi. Bio sam na potezu Hrvatska – Švedska nekoliko puta…

Kada sam došao u svoje kasne dvadesete, a to se u sportu već smatra starijim godinama, počeo sam se malo više obrazovati u području financija. Više iz neke vlastite potrebe tj. frustracije jer me društvo o tome nije ništa naučilo.. Moja majka je dugi niz godina radila kao osobni bankar, ali kad sam nju upitao sto ću sa svojom osobnom ušteđevinom ona mi je rekla da ju stavim na štednju u banci.

Nije savjetovala da uložite u nekretninu kao svi Hrvati?
– Ispostavilo se da čak ni osobni bankari nemaju neko široko obrazovanje ili znanje što treba malom čovjeku, što bi za njega bilo najbolje, već se više fokusiraju na ponude njihovih proizvoda i usluga. Shvativši to, odlučio sam se sam o tome obrazovati. Jako sam puno čitao i ta me tema nekako uvlačila sve dublje i dublje.

Nakon toga informacije koje sam dobivao počeo sam dijeliti sa svojom obitelji i prijateljima, tj. sa svakim koga je to interesiralo. U mom slučaju čini se da je to sve nekako organski evoluiralo, od vlastite frustracije, pomoći drugima, do pisanja prvih tekstova i objavljivanja na svom blogu, odnosno mini biznisa.

Danas živite od financijskih edukacija?
– To je dosta kompleksno pitanje. Danas studiram pola svog vremena za podatkovnog analitičara. Prva je ideja bila da se prebacim u IT sektor, jer sam oduvijek bio vrlo dobar u matematici, fizici, programiranju. Studirao sam elektrotehniku u Splitu, prije no što sam se počeo ozbiljno baviti košarkom, zbog čega sam morao prekinuti taj studij.

Posljednjih nekoliko godina sam u osobnoj tranziciji od profesionalne karijere sportaša prema ovoj tradicionalnijoj verziji vezanoj za biznis. Trenutno mi je blog sporedni biznis. Tako da trenutno kombiniram nekoliko stvari.

Dakle ne bavite se više košarkom. Biznis je pobijedio sport?
– A evo ispada tako. Prošle godine mi je bila zadnja sezona i ne bavim se više košarkom. Nekako smatram da je u životu uvijek bolje biti realan. Ako ne ideš gore, znači da ideš dolje. Umjesto stagnacije, bolje se baviti s onim što ima perspektivu. Sport naprosto ima rok trajanja.

Osim toga, koliko god ja volio sport čini se da, bar prema povratnim informacijama ljudi, kroz ovaj blog činim puno veću razliku u životima ljudi, a upravo to me motivira da idem dalje ovim putem.

Zašto ste se odlučili preseliti u Švedsku?
– Prvi put sam išao u Švedsku zato što sam dobio dobru ponudu. Svi mi imamo neku predodžbu o Švedskoj, da je to država u kojoj u potocima teku med I mlijeko… Svaka država ima svojih prednosti i nedostataka. No već od samog početka mog dolaska u Švedsku, moram reći da mi se odmah zaista svidio njihov način života.

Taj neki odnos države prema pojedincu, a i obratno, ta neka dvosmjerna komunikacija puno je zdravija no što sam je vidio u Hrvatskoj. Prvi puta sam ovdje bio godinu dana sam, ali kasnije, s obzirom na to da sam tu već imao neka prijateljstva i poznanstva, supruga I ja smo odlučili preseliti u Švedsku zajedno. Dakle, prvi put igrom slučaja, a drugi puta zajedničkim odabirom, obiteljski.

Kakav je profil ljudi koji traže financijske savjete?
– Većinom su to ljudi iz Hrvatske, ali sve je više i Hrvata koji žive i rade vani, po cijelom svijetu. Najviše ih je iz IT industrije, dakle ljudi s većim primanjima. Iako, naravno, to nije pravilo. Mnogi su kao ja, u 30-ima ili 40-ima, no ima i studenata, a i onih pred mirovinom koji kontaktiraju sa mnom radi savjeta. Većinom je riječ o ljudima s natprosječnim primanjima pa imaju ‘problem‘ što napraviti sa svojim novcem, u što ga usmjeriti.

Koja je vaša preporuka za ulaganje?
– Preporučujem ljudima da počnu investirati, čak i neke male iznose i ako nisu potpuno sigurni. Tako ćete naučiti nešto ne samo o sebi nego i o investiranju. Taj psihološki aspekt može biti važniji matematičkoga. Treba isključiti emocije i odvojiti proces odlučivanja i ishoda. Ne smatram da dobra odluka mora dati dobar ishod i obratno.

Što je bolje u Švedskoj nego u Hrvatskoj, u što se tamo ulaže, ali i u što Vitali osobno ulaže pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Plaćanje gotovinom i dalje draže od kartica

23.05.2024.

Mobilno bankarstvo i bezgotovinsko plaćanje posljednjih nekoliko godina u stalnom su porastu, no i dalje velik broj hrvatskih građana preferira odlazak na šaltere, a gotovina ostaje dominantan način plaćanja.

Prosječna plaća za ožujak 1.326 eura, većina građana imala ispodprosječnu plaću

22.05.2024.

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak, koji

Cijena zlata probila psihološku granicu od 2.400 dolara po unci

22.05.2024.

Cijena zlata porasla je na novu rekordno visoku razinu, probivši apsolutni vrhunac i prvi put u povijesti premašivši psihološku granicu od 2.400 dolara po unci.

Prednosti i nedostaci najbržeg prsta u prijavi projekata na EU natječaje

21.05.2024.

Na temu problematike „najbržeg prsta“ u prijavi projekata na EU natječaje, napisane su brojne objave te izrečena različita mišljenja, uglavnom negativna. Pri tome, ističu se netransparentnost i nepravednost jer se potiču manje kvalitetni projekti (oni koj

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

16.05.2024.

Europska komisija u proljetnim je ekonomskim prognozama znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva. Komisija procjenjuje da će hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,3 posto, a u prognozama iz veljače predviđala je rast od 2,6 posto. Z

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor