Turistički sektor ponovno je pogurao gospodarstvo

Konačna odluka o uvođenju eura, borba s posljedicama COVID krize i rata u Ukrajini, snažan rast cijena i rekordna inflacija, ali i dobra turistička sezona, gospodarski rast i ulazak u investicijsku kreditnu zonu, kao i uvođenje poreza na ekstraprofit, obilježili su gospodarsku 2022. godinu.

Svečanim potpisivanjem triju pravnih akata 12. srpnja u Bruxellesu je dovršen postupak odlučivanja o ulasku Hrvatske u europodručje od početka 2023. godine.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je tada tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je odluka o stopi konverzije kune u euro o središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna. Uz uredbu kojom je utvrđen tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta - odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica. Odlukom o pridruživanju europodručju, guverner HNB-a od rujna je postao promatrač u Upravnom vijeću Europske središnje banke, a od 1. siječnja 2023. godine punopravni član.

Uvođenje eura dočekano je s prevladavajućim pozitivnim sentimentom, iako građani strepe od poskupljenja. Guverner HNB-a Boris Vujčić ocijenio je da će ulazak Hrvatske u europodručje građanima i poduzetnicima izravne i trajne koristi, među kojima su nestanak valutnog rizika. Premijer Andrej Plenković ulazak u eurozonu okvalificirao je kao ostvarenje jednog od strateških hrvatskih ciljeva, ističući kako će uvođenje eura učiniti gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard građana.

Udar na standard

A taj standard bio je tijekom godine na udaru odjeka COVID krize iz prethodnih godina, no najviše posljedica ruske agresije na Ukrajinu koja je poremetila globalne ekonomske, a prije svega energetske tokove. To je dovelo do snažnog rasta cijene plina i nafte, a onda i drugih proizvoda.

Država je reagirala praktički konstantno ograničavajući cijene goriva, no glavni Vladin potez bio je jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena predstavljen 8. rujna, u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.

Vladin paket donio je jeftiniju struju za kućanstva, javni i neprofitni sektor te gospodarstvo, a cijene plina za kućanstva ograničene su do 1. travnja 2023. godine. Poduzetnicima je omogućena isplata dodatnih više od osam milijardi kuna neoporezivih primitaka. Tu je i isplata energetskog dodatka umirovljenicima s primanjima do 4360 kuna te jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu. Vladin paket sadržavao je i pomoć poljoprivrednicima i ribarima, potpore za prijevoznike u javnom prijevozu putnika, a ograničene su i cijene niza prehrambenih proizvoda, među kojima jestivog suncokretovog ulja, mlijeka, brašna, šećera, piletine, svinjetine i miješanoga mljevenog mesa.

No, već tada Vlada je najavila uvođenje posebnog poreza na dobit, tumačeći taj potez pravednom raspodjelom tereta krize.

Porez je i uveden i plaćat će ga jednokratno tijekom 2023. godine tvrtke koje su u 2022. imale godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna, i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Brojna poslovna udruženja i komore osudile su uvođenje posebnog poreza, ističući da se njime kažnjavaju uspješni i to bez obzira na to jesu li uvećanu dobit ostvarili zbog svoje poslovne vještine i umješnosti, ili povoljnih okolnosti povezanih s rastom cijena. Vlada, pak, tvrdi da je riječ o solidarnom doprinosu onih koji imaju više, za one koji imaju manje te najavljuje strogo namjensku distribuciju prikupljenog novca najpotrebitijima.

Nastavak rasta

A cijene su rasle i rasle, gurajući inflaciju na rekordne razine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za studeni, stopa inflacije iznosila je 13,5 posto, pa je tako dosegnula najvišu razinu od kada DZS vodi te podatke. Najveći porast potrošačkih cijena ostvaren je u skupini hrana i bezalkoholna pića, za 19,2 posto. Sa 17 posto slijedi kategorija restorana i hotela, pa pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 16,6 posto, a slijedi je kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 16,5 posto.

U takvim okolnostima Hrvatsko gospodarstvo ipak je nastavilo rasti te je prema najsvježijim službenim podacima, onima za treći kvartal, poraslo šesti kvartal zaredom.