Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lip 2014

270 točaka za besplatan internet

Izvor: liderpress.hr · Autor: Danijela Dujmović Ojvan  

270 točaka za besplatan internet

Besplatan bežični pristup internetu na javnim lokacijama u Hrvatskoj u pravom je procvatu. U sklopu programa poticanja slobodnog pristupa internetu na turističkim odredištima ‘Hotspot Croatia’, koje je prošle godine pokrenulo Ministarstvo turizma, Hrvatska će uskoro imati više od petsto lokacija za besplatan bežični internetski pristup.

Zasad ima 270 pristupnih točaka u svim većim mjestima i gradovima. Štoviše, gradovi se upravo natječu tko će imati više pristupnih točaka. Grad Rijeka, pionir takvog trenda, još je 2007. pokrenup projekt besplatnoga bežičnog interneta i samo se za dvije godine broj korisnika povećao za čak devet puta. Danas ima devedeset pristupnih točaka, od kojih je trećina na pet mjesta u središtu grada.
Iako nije poznato turističko odredište, a vjerojatno to nikad neće ni biti, glavni grad Turopolja Velika Gorica ima ambiciju postati grad s najviše pristupnih točaka i najvećom zonom pokrivenosti besplatnom mrežom u Hrvatskoj. Do danas je postavljeno 48 pristupnih točaka za bežični internet na sedamnaest mjesta u gradu i okolici, a do kraja godine planira se postaviti čak stotinu.

Wi-fi mamac Iako je Ministarstvo turizma pokrenulo program kako bi pratilo svjetske turističke trendove radi bolje promidžbe hrvatskih odredišta i turističke konkurentnosti te privlačenja novih turista, u glavnome gradu Turopolja očito su svjesni da razvoj širokopojasnih komunikacija potiče i gospodarski rast pružanjem novih usluga, pomaže privući ulaganja i otvoriti radna mjesta. ‘Hotspot’ se instalira u gradska središta, na šetališta, trgove, u kafiće, restorane, hotele, trgovačke centre, na javne plaže, u marine, na kolodvore, pristaništa, benzinske postaje…
Korist je jasna: postavljanje takve mreže privlači posjetitelje, i turiste i druge građane, te ih potiče da se vrate, da više troše, bolje se informiraju o turističkoj i ugostiteljskoj ponudi mjesta ili grada te da razmjenjujući dojmove i fotografije s prijateljima e-poštom ili na društvenim mrežama reklamiraju grad, mjesto, lokal, restoran, hotel, ali i cijelu državu, kad je o stranim turistima riječ. U maloprodajnim objektima kao što su kafići ili restorani besplatan pristup bežičnom internetu svakako će popuniti prazne stolce i osigurati koju narudžbu više. Tako se i privlače poslovni ljudi koji će dio poslova obaviti u ugostiteljskom objektu i tako zamijeniti ured. Kad je riječ hotelima, pristup besplatnom bežičnom internetu danas je, ako žele biti konkurentni, stvar osnovne ponude; i kad je riječ o turizmu općenito, dio je osnovne turističke ponude. ‘Hotspot’ je odličan i za poticanje e-marketinga i e-prodaju turističke te svake druge ponude.

Označena mjesta To su napokon shvatili i u Hrvatskoj te počeli pratiti svjetske trendove. I ne samo država nego i lokalne zajednice. Na ovogodišnji javni poziv Ministarstva pristiglo je 127 zahtjeva; veliko su zanimanje pokazale kontinentalne županije s oko 46 zahtjeva za uspostavu novih ‘hotspot’ pristupnih točaka, uključujući Zagreb. Novost je i to da će odabrane lokacije biti obilježene wi-fi interpretacijama, odnosno grafičkim znakom u obliku ploče. Wi-fi instalacija kao novi turistički sadržaj obilježavat će prostor na kojem je omogućen besplatni pristup internetu i animirati goste, nadaju se u Ministarstvu, da snimanjem fotografija s instalacijom na kojoj piše ime odredišta i njihovim slanjem putem društvenih mreža reklamiraju hrvatska turistička odredišta.
Svaka pristupna točka trebala bi omogućiti pristup besplatnom internetu u radijusu od najmanje sto do petsto metara. Brzina pristupa s pomoću wi-fi ‘hotspota’ mnogo je veća od brzina kad se internetu pristupa telefonskim modemom. No brzina pristupa u stvarnosti se mijenja, odnosno ovisi o više elemenata; uključuje veličinu i konfiguraciju ‘hotspota’, broj korisnika koji mu istodobno pristupaju i aktivnostima koje korisnici obavljaju na mreži. Idealna bi varijanta bila kad u krugu djelovanja te točke i vašeg računala, laptopa, mobitela, tableta te drugih uređaja ne bi bilo nikakve fizičke zapreke u obliku zgrada, drvoreda i sličnoga. Sve to može omesti i smanjiti snagu signala. Treba reći da ima ograničenja u takvu pristupanju internetu. Onemogućena je uporaba raznih ‘peer to peer’ servisa i prijenos datoteka većih od deset megabajta. U Rijeci veličinu e- poruke ograničavaju na tri megabajta. Logično, onemogućen je i pristup stranicama koje se općenito smatraju nepoželjnima i neafirmativnima. Nadamo se da ih ne moramo navoditi.

Kako naći ‘hotspot’ Dakle, na ‘hotspot’ točku mogu se spojiti svi uređaji koji podržavaju wi-fi tehnologiju, od laptopa do igraće konzole. Kako ih naći? Općenito, svi koji žele imati internetski pristup tijekom, ‘hotspot’ lokacije mogu naći pretraživanjem online direktorija. U njemu se mogu naći detaljne informacije o dostupnim ‘hotspot’ mrežama i o tome jesu li besplatna ili se naplaćuju (nisu svugdje besplatne kao u Hrvatskoj). Ako često putujete u inozemstvo, dobro je znati da mnoge od velikih ‘hotspot’ mreža i online direktorija nude besplatne softverske programe koji se mogu preuzeti s njihovih web-lokacija te instalirati na računalo ili drugi prijenosni uređaj. Tu su, naravno, vidljive oznake koje upućuju na postojanje javne ‘hotspot’ mreže, koje će se uskoro postavljati i kod nas. Dostupne wi-fi ‘hotspot’ mreže mogu se pronaći i wi-fi tragačima, no danas svaki pametmi uređaj ima wi-fi postavke. Iako je bilo najavljeno da će ‘hotspot’ lokacije u Hrvatskoj biti objavljene na mrežnoj stranici Hrvatske turističke zajednice, to još nije učinjeno. Ni na svim mrežnim stranicama gradova ne može se naći gdje je na njihovu području moguć besplatan pristup internetu. Primjerice, Turistička zajednica grada Zagreba nudi samo popis internetskih kafića, koji su bili novost prije petnaest-dvadeset godina, no zato se ‘hotspot’ lokacije mogu naći na Croatia Free Wi-Fi. Riječ je o besplatnoj aplikaciji Android s lokacijama otvorenih wi-fi ‘hotspotova’ u svim većim hrvatskim gradovima. T-Com pak nudi HotSpot, mobilnu aplikaciju koja prikazuje sve aktivne ‘hotspot’ lokacije u Hrvatskoj. Korisnici svih mobilnih operatera mogu se koristiti njegovom uslugom HotSpot kupe li SMS vaučer.


Komentari članka

Vezani članci

Završava era zimmer freia: Što čeka male iznajmljivače?

31.07.2026.

Novi porezi, stroža pravila i pad profitabilnosti mijenjaju privatni smještaj, a stručnjaci upozoravaju da je doba rekorda završilo.

Elitni dio hrvatskog turizma ne gubi goste: "Najveći izazov nam je što nam nedostaju iskusni radnici"

30.07.2026.

Nautička sezona u hrvatskim marinama s većim udjelom stalnih vezova je stabilna, a u čarteru izloženija kasnijim rezervacijama i snažnoj mediteranskoj konkurenciji, dok je nedostatak iskusnog osoblja i dalje glavni izazov, rekla je za Hinu predsjednica Ud

Što se iznajmljivača tiče, Airbnb više nema prednost nad Bookingom

30.07.2026.

Airbnb mijenja model naplate provizije za domaćine, umjesto dosadašnja tri posto, iznajmljivači će plaćati 15,5 posto naknade. Iznajmljivači nisu sretni zbog ove promjene, jer kako kažu, njome Airbnb gubi svoju prednost ispred konkurencije.

Kakva kriza? Kruzeri ruše rekorde: Putnika više nego ikad, zarade rastu

29.07.2026.

Pandemija, ratovi i geopolitičke napetosti posljednjih su godina ozbiljno pogodili turističku industriju, no poslovanje kompanija za kružna putovanja pokazalo se iznenađujuće otpornim. Nakon kratkotrajnog pada tijekom pandemije, kruzeri ponovno bilježe re

Oreščanin: Napravili smo anketu na otocima i obali. Prosječan pad prometa je između 20 i 40 posto!

26.07.2026.

Dražen Oreščanin rekao je da je nakon sastanka s ministrom financija Tomislavom Ćorićem predana peticija i zahtjev da se odustane od povećanja nameta te da se prije bilo kakvih promjena napravi analiza učinka na male i srednje poduzetnike.

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk