Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lip 2014

270 točaka za besplatan internet

Izvor: liderpress.hr · Autor: Danijela Dujmović Ojvan  

270 točaka za besplatan internet

Besplatan bežični pristup internetu na javnim lokacijama u Hrvatskoj u pravom je procvatu. U sklopu programa poticanja slobodnog pristupa internetu na turističkim odredištima ‘Hotspot Croatia’, koje je prošle godine pokrenulo Ministarstvo turizma, Hrvatska će uskoro imati više od petsto lokacija za besplatan bežični internetski pristup.

Zasad ima 270 pristupnih točaka u svim većim mjestima i gradovima. Štoviše, gradovi se upravo natječu tko će imati više pristupnih točaka. Grad Rijeka, pionir takvog trenda, još je 2007. pokrenup projekt besplatnoga bežičnog interneta i samo se za dvije godine broj korisnika povećao za čak devet puta. Danas ima devedeset pristupnih točaka, od kojih je trećina na pet mjesta u središtu grada.
Iako nije poznato turističko odredište, a vjerojatno to nikad neće ni biti, glavni grad Turopolja Velika Gorica ima ambiciju postati grad s najviše pristupnih točaka i najvećom zonom pokrivenosti besplatnom mrežom u Hrvatskoj. Do danas je postavljeno 48 pristupnih točaka za bežični internet na sedamnaest mjesta u gradu i okolici, a do kraja godine planira se postaviti čak stotinu.

Wi-fi mamac Iako je Ministarstvo turizma pokrenulo program kako bi pratilo svjetske turističke trendove radi bolje promidžbe hrvatskih odredišta i turističke konkurentnosti te privlačenja novih turista, u glavnome gradu Turopolja očito su svjesni da razvoj širokopojasnih komunikacija potiče i gospodarski rast pružanjem novih usluga, pomaže privući ulaganja i otvoriti radna mjesta. ‘Hotspot’ se instalira u gradska središta, na šetališta, trgove, u kafiće, restorane, hotele, trgovačke centre, na javne plaže, u marine, na kolodvore, pristaništa, benzinske postaje…
Korist je jasna: postavljanje takve mreže privlači posjetitelje, i turiste i druge građane, te ih potiče da se vrate, da više troše, bolje se informiraju o turističkoj i ugostiteljskoj ponudi mjesta ili grada te da razmjenjujući dojmove i fotografije s prijateljima e-poštom ili na društvenim mrežama reklamiraju grad, mjesto, lokal, restoran, hotel, ali i cijelu državu, kad je o stranim turistima riječ. U maloprodajnim objektima kao što su kafići ili restorani besplatan pristup bežičnom internetu svakako će popuniti prazne stolce i osigurati koju narudžbu više. Tako se i privlače poslovni ljudi koji će dio poslova obaviti u ugostiteljskom objektu i tako zamijeniti ured. Kad je riječ hotelima, pristup besplatnom bežičnom internetu danas je, ako žele biti konkurentni, stvar osnovne ponude; i kad je riječ o turizmu općenito, dio je osnovne turističke ponude. ‘Hotspot’ je odličan i za poticanje e-marketinga i e-prodaju turističke te svake druge ponude.

Označena mjesta To su napokon shvatili i u Hrvatskoj te počeli pratiti svjetske trendove. I ne samo država nego i lokalne zajednice. Na ovogodišnji javni poziv Ministarstva pristiglo je 127 zahtjeva; veliko su zanimanje pokazale kontinentalne županije s oko 46 zahtjeva za uspostavu novih ‘hotspot’ pristupnih točaka, uključujući Zagreb. Novost je i to da će odabrane lokacije biti obilježene wi-fi interpretacijama, odnosno grafičkim znakom u obliku ploče. Wi-fi instalacija kao novi turistički sadržaj obilježavat će prostor na kojem je omogućen besplatni pristup internetu i animirati goste, nadaju se u Ministarstvu, da snimanjem fotografija s instalacijom na kojoj piše ime odredišta i njihovim slanjem putem društvenih mreža reklamiraju hrvatska turistička odredišta.
Svaka pristupna točka trebala bi omogućiti pristup besplatnom internetu u radijusu od najmanje sto do petsto metara. Brzina pristupa s pomoću wi-fi ‘hotspota’ mnogo je veća od brzina kad se internetu pristupa telefonskim modemom. No brzina pristupa u stvarnosti se mijenja, odnosno ovisi o više elemenata; uključuje veličinu i konfiguraciju ‘hotspota’, broj korisnika koji mu istodobno pristupaju i aktivnostima koje korisnici obavljaju na mreži. Idealna bi varijanta bila kad u krugu djelovanja te točke i vašeg računala, laptopa, mobitela, tableta te drugih uređaja ne bi bilo nikakve fizičke zapreke u obliku zgrada, drvoreda i sličnoga. Sve to može omesti i smanjiti snagu signala. Treba reći da ima ograničenja u takvu pristupanju internetu. Onemogućena je uporaba raznih ‘peer to peer’ servisa i prijenos datoteka većih od deset megabajta. U Rijeci veličinu e- poruke ograničavaju na tri megabajta. Logično, onemogućen je i pristup stranicama koje se općenito smatraju nepoželjnima i neafirmativnima. Nadamo se da ih ne moramo navoditi.

Kako naći ‘hotspot’ Dakle, na ‘hotspot’ točku mogu se spojiti svi uređaji koji podržavaju wi-fi tehnologiju, od laptopa do igraće konzole. Kako ih naći? Općenito, svi koji žele imati internetski pristup tijekom, ‘hotspot’ lokacije mogu naći pretraživanjem online direktorija. U njemu se mogu naći detaljne informacije o dostupnim ‘hotspot’ mrežama i o tome jesu li besplatna ili se naplaćuju (nisu svugdje besplatne kao u Hrvatskoj). Ako često putujete u inozemstvo, dobro je znati da mnoge od velikih ‘hotspot’ mreža i online direktorija nude besplatne softverske programe koji se mogu preuzeti s njihovih web-lokacija te instalirati na računalo ili drugi prijenosni uređaj. Tu su, naravno, vidljive oznake koje upućuju na postojanje javne ‘hotspot’ mreže, koje će se uskoro postavljati i kod nas. Dostupne wi-fi ‘hotspot’ mreže mogu se pronaći i wi-fi tragačima, no danas svaki pametmi uređaj ima wi-fi postavke. Iako je bilo najavljeno da će ‘hotspot’ lokacije u Hrvatskoj biti objavljene na mrežnoj stranici Hrvatske turističke zajednice, to još nije učinjeno. Ni na svim mrežnim stranicama gradova ne može se naći gdje je na njihovu području moguć besplatan pristup internetu. Primjerice, Turistička zajednica grada Zagreba nudi samo popis internetskih kafića, koji su bili novost prije petnaest-dvadeset godina, no zato se ‘hotspot’ lokacije mogu naći na Croatia Free Wi-Fi. Riječ je o besplatnoj aplikaciji Android s lokacijama otvorenih wi-fi ‘hotspotova’ u svim većim hrvatskim gradovima. T-Com pak nudi HotSpot, mobilnu aplikaciju koja prikazuje sve aktivne ‘hotspot’ lokacije u Hrvatskoj. Korisnici svih mobilnih operatera mogu se koristiti njegovom uslugom HotSpot kupe li SMS vaučer.


Komentari članka

Vezani članci

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

21.04.2026.

BBC je izdvojio nekoliko lokacija koje sve više dobivaju na popularnosti, a namijenjenih Britancima koji traže povoljniju i pomalo drugačiju destinaciju za ljeto.

Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj

21.04.2026.

Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

16.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1807 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1332 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke