36.000 direktora krši stečajni zakon

U uređenim ekonomijama s istim takvim financijskim poslovanjem poput znanstvene fantastike zvuče podaci iz naše prakse da brojne, pa i neke najveće tvrtke, u blokadi posluju godinama ne poštujući odredbe da zatraže otvaranje stečaja nakon neprekidne blokade u trajanju od 60 dana! Jedna je to od rak-rana našega gospodarstva kojoj inertna država, zajedno s ostalim vjerovnicima, gleda kroz prste, a sve se to događa u klimi nenaklonjenoj stečajevima – da je on zlo koje se mora izbjeći pod svaku cijenu, pa tvrtke životare u blokadi, oštećujući sebe, državu i druge vjerovnike i radnike jer su to, zapravo, nelegalni uvjeti rada.

Pravo je pitanje – koliki im je dug bio na početku blokade i koliko se on multiplicirao do pada tvrtke na samo dno. Jedan od rekordera u dugoročnoj blokadi je Dalmacijavino, koja je, uz nekoliko prekida, u blokadi radila preko 10 godina i to preko tri tvrtke-kćeri! U tom vremenu, ističe stečajni upravitelj Dalmacijavina Perica Mitrović, tvrtka je nagomilala više od milijardu kuna duga prema državi koji je na početku blokade bio višestruko manji. Od svibnja je posrnuli splitski div u stečaju koji, poput već završenog stečaja u Pevecu, na najbolji način demantira klimu nenaklonjenu stečajevima – obje tvrtke u tom su postupku nastavile s radom, a radnici redovno primaju plaće.

'Treba se pridržavati zakona, a on kaže da tijela uprave društva moraju pokrenuti stečaj nakon 60 dana blokade, no toga se nitko ne pridržava. Treba napraviti analizu – što se događa u vremenu od prolaska 60. dana blokade i dana otvaranja stečaja, koliko je narastao dug, komu nisu izmirene obaveze, tko je oštećen od vjerovnika, dobavljača, pa će se vidjeti sve posljedice dugotrajnih blokada i neotvaranja stečaja, a svemu je zapravo zajednički nazivnik – nelegalan rad. Uz to, blokirane tvrtke tako na dno povlače i dotad zdrave subjekte. Proizvoljno se, selektivno, na štetu drugih, odabiru oni kojima će se platiti i koliko, a državi u pravilu ne, no ona uopće ne reagira', kaže Mitrović.

Ističe kako je, u svjetlu nedavne državne objave 'stupa srama' s poreznim dužnicima, pravo pitanje kolika su potraživanja države u svim tim tvrtkama u dugotrajnim blokadama, a nastala su zbog njene inercije prema tom problemu. U konačnici, trpe javne financije. Ni drugi vjerovnici poput razlučnih, a to su u pravilu banke, nisu motivirani da prekinu agoniju blokade i pokrenu stečaj jer znaju da će se prodajom imovine one namiriti. Radnici, kao vjerovnici, dosad su šutjeli sve dok im je blokirani poslodavac isplaćivao bar neto-plaću, a tek po izostanku i toga bi 'progovorili' i zazivali stečaj.

Rad u blokadi, pretočen u brojke, poražavajući je; u RH se trenutno vodi 1.639 stečajeva, s tim da im je broj u odnosu na lani porastao za 250 posto, a od ukupnog broja blokiranih tvrtki njih čak 36 tisuća blokirano je duže od 60 dana, što znači da čak 96 posto blokiranih tvrtki izbjegava stečaj! Još poraznije je što je više od 27 tisuća tvrtki u blokadi više od 360 dana, a iznos blokade čini 82 posto ukupnog duga poslovnih subjekata u RH koji je 44 milijarde kuna. Sve one grozničavo čekaju 'Linićevo pospremanje' kojim Vlada najavljuje veći red u poslovanju.