Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2015

9 iseljenika otkriva zašto su se vratili u Hrvatsku: Ovdje je život kvalitetniji!

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Romana Kovačević-Barišić  

9 iseljenika otkriva zašto su se vratili u Hrvatsku: Ovdje je život kvalitetniji!

Devet je visokoobrazovanih stručnjaka hrvatskih korijena iz svih krajeva svijeta odlučilo živjeti u Hrvatskojj pa su iznijeli svoja iskustva

Hrvatska je moj izbor – prednosti i mogućnosti povratka u Republiku Hrvatsku, naziv je okruglog stola što ga je u Zagrebu organizirao Državni ured za Hrvate izvan RH s ciljem podizanja svijesti o potencijalima povratka hrvatskih iseljenika te aktualizacije pitanja njihove integracije.

Devet je visokoobrazovanih stručnjaka hrvatskih korijena iz svih krajeva svijeta odlučilo živjeti u Hrvatskojj pa su iznijeli svoja iskustva. Inače, na 21 fakultetu u svijetu 2000 studenata uči hrvatski jezik, a to znači upoznaju i hrvatsku književnost, povijest, kulturu i društvo, rekla je Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta. Iz Ureda su najavili online tečaj hrvatskog jezika na svojim mrežnim stranicama od 1. listopada.

Damian Bazan Mamić: Vratio sam se jer ovamo pripadam!

Rođen je 1984. godine u Cordobi u Argentini. Majka mu je bila Hrvatica, umrla je dok je bio dijete pa su ga odgojili baka podrijetlom iz Starigrada (Paklenice) i djed podrijetlom iz Livna, koji su stalno o Hrvatskoj pričali s ljubavlju.

– To je kao da Argentinca pitate zašto se vratio u Argentinu. Jer tamo pripada – odgovara kad ga se pita zašto je odlučio živjeti u Hrvatskoj. Došao je 2006. i u Hrvatsku se zaljubio na prvi pogled, a kaže da se u njoj osjeća kao u Disneylandu. U Hrvatskoj je upoznao i svoju prvu ljubav te je danas oženjen, otac dvoje djece, a smatra svoju postojbinu zemljom koja ima kvalitete koje želi za svoju obitelj: obrazovanje, zdravstvo, slobodno vrijeme, kvaliteta života. Od 2007. godine radi kao novinar na međunarodnom radijskom programu HRT-a u uredništvu Glasa Hrvatske, a paralelno studira geološko inženjerstvo.

Don Markušić: U Australiji sam se vozio tri sata na posao

Kao jednogodišnjak je iz rodnog Zagreba otišao s obitelji u Melbourne, odakle se nedavno vratio s diplomom pravnog fakulteta i prvi je odvjetnik - povratnik koji je, unatoč mnogim preprekama, primljen u Hrvatsku odvjetničku komoru.

– Vidim kako se stvari u Hrvatskoj mijenjaju u pozitivnom stavu, vidim mlade odvjetnike koji na pravo gledaju kroz vrednote i to me jako veseli. U Australiji sam putovao po sat i pol svako jutro na posao i još toliko natrag svaku večer, a sad mi je tako blizu sve! To puno znači za kvalitetu života. Znam da je ljudima jako teško što se tiče posla i novca, ali u Australiji i drugim zemljama, za novac za koji mislimo da je velik ljudi troše sve vrijeme i sve vikende – kaže nam Markušić, koji je najsretniji trenutak u životu doživio u Hrvatskoj - kad je netko prvi put ispravno napisao njegovo ime.

Nathalia Mocivuna Nascimento: Pradjed i prabaka 1925. otišli s Korčule

Njezini su pradjed i prabaka napustili Korčulu 1925. godine u vrijeme velike gladi, a Nathalia je rođena u São Paulu u Brazilu 1994. godine kao četvrta generacija naših iseljenika. Pradjedove priče o Hrvatskoj u njoj su uvijek budile znatiželju. U Zagreb je stigla prije više od godinu dana kao stipendistica Croaticuma, programa za učenje hrvatskog jezika, a upisala je lani i Tekstilno-tehnološki fakultet. – Studentski život u Zagrebu je strukturiran. Imam dečka, iz Gospića je, ali upoznali smo se u Rumunjskoj na putovanju za Helloween prošle godine. Sad zajedno putujemo, a svaki vikend smo u Karlovcu, koji volim kao Zagreb i Korčulu – ispričala nam je Nathalia, koja ističe da nikako ne bi htjela biti dio statistike mladih koji napuštaju Hrvatsku, kao što su je napustili njezini preci prije 90 godina. Život u Hrvatskoj je vrlo ugodan, kaže, i nema straha na ulicama.

Gaella Alexandra Gotwald: Ovdje je raj, ali su ljudi previše okrenuti traumi

Umjetnost je alat za socijalno poboljšanje i može dati svjetlu točku ljudima, kaže ova umjetnica s diplomom povijesti umjetnosti i arhitekture na sveučilištu Brown, a pohađala je tečajeve na Filmskoj akademiji FAMU i Akademiji za primijenjene umjetnosti u Pragu UMPRUM te diplomski studij na Europskom institutu za dizajn lED u Milanu. Radila je u brojnim institucijama od Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku do Cinecitta filmskih studija u Rimu te na projektima od Mozambika do Italije i Indonezije. Živjela je u 13 svjetskih gradova no nigdje nije tako lijepo kao u Hrvatskoj. – Hrvatska je raj na zemlji! Ima nevjerojatne prirodne ljepote, bogatu kulturu i povijest, dobru klimu, iznimno talentirane i dobre ljude – kaže. No ljudi su, dodaje, previše okrenuti traumama iz prošlosti pa ne potenciraju mogućnosti koje Hrvatska ima, a na kojima bi mnogi bili zavidni.

Martina Rajić: Talijanka s austrijskom diplomom

Kći Talijanke i Hrvata, rođena je 1986. godine u gradu Pordenoneu u Italiji, ali se obitelj ubrzo preselila u Graz gdje je Martina odrasla i provela 27 godina. U Grazu je završila jezičnu gimnaziju, nakon čega je upisala pravni fakultet i diplomirala u siječnju 2010. godine.

– Ljudi u Hrvatskoj, njihova toplina i mentalitet ono su što mi se najviše sviđa. U Zagrebu imam društvo, upisala sam postdiplomski pa sam upoznala puno ljudi. Izlazimo najčešće u Tkalčićevu na kavu, posvuda – opisuje. Martina govori pet jezika: njemački, talijanski, hrvatski, engleski i francuski. Radila je na Županijskom sudu u Grazu, potom živjela u Beču, gdje je iduće tri godine radila u međunarodnom odvjetničkom društvu. No, unatoč karijeri i dobroj zaradi, preselila se u Zagreb, a početkom godine s kolegom otvorila tvrtku za prevođenje. Tu se, kaže, napokon osjeća da je doma.

Kristina Wolsperger Danilovski: Malo zemalja ima besplatno zdravstvo

Ono što nije dobro u Hrvatskoj to je previše negativizma. Sve se u Hrvatskoj samo kritizira, a ne ističu se prednosti i pozitivne stvari kojih ima jako puno – govori ova 42-godišnja Zagrepčanka koja je s diplomom Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i magisterijem iz kemije na PMF-u krajem 2008. otišla u Kopenhagen. Napisala je knjigu “Danci i stranci”, koja je lani proglašena debitantskim hitom, a u kojoj uspoređuje Hrvatsku i Dansku. Obje zemlje imaju donekle sličan socijalni sustav vrtića, škola i besplatnog zdravstva. No, Danci su sretan narod jer imaju sposobnost sve svoje proglasiti najboljim, a kada se sto puta za nešto kaže da je dobro, takva postaje i percepcija, objašnjava. – Danci su impresionirani što još netko ima besplatno zdravstvo, ali mi svoje zdravstvo svakodnevno kritiziramo, navodi.

Igor Jurak: Znanstvenik se vratio unatoč ponudama

Voditelj je laboratorija za istraživanje virusa na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Rođen je u Varaždinu i u mladosti sanjao je sportsku karijeru, ali diplomirao je molekularnu biologiju na PMF-u u Zagrebu i nedugo zatim zaposlio se na Institutu Ruđer Bošković, a 2002. otišao na doktorat u Wurzburg u Njemačku gdje je i doktorirao u području virologije. Nakon kraćeg boravka na Institutu Robert Koch u Berlinu, odlazi sa suprugom Hrvaticom, također znanstvenicom, na Sveučilište Harvard u Boston. Za boravka u Americi postao je otac dvoje djece. Usprkos ponudama za posao izvan Hrvatske, nakon 11 godina s obitelji se vraća i danas vodi svoju istraživačku skupinu.

– Nismo požalili. Trebalo je tri godine za naš povratak, dakle dug proces za povratak znanstvenika i nužna je pomoć institucija. Imali smo je, ali je dugo trajalo, navodi.

Alesia Cristina Veracoechea Juriša: Inženjerka iz Venezuele sada je doma

Rođena je u Venezueli 1985. godine, naftna je i građevinska inženjerka. Magistrirala je 2011. u Španjolskoj istraživanje i proizvodnju nafte i plina, gdje je i stekla prva poslovna iskustva. Njezin djed, rođeni Zagrepčanin, emigrirao je u Venezuelu 50-ih 20. stoljeća. Za život u Hrvatskoj odlučila se iz ljubavi prema dalekoj domovini o kojoj joj je pričala majka. Hrvatsku je, ističe, odabrala jer je to zemlja u kojoj se osjeća kao kod kuće, a kaže i kako je upravo ovdje pronašla sve što joj je nedostajalo. Uz prirodne ljepote njezine druge domovine ističe ljubaznost ljudi i sigurnost. Od travnja ove godine ponosna je hrvatska državljanka. Danas živi u Zagrebu te intenzivno uči hrvatski jezik kako bi što prije i što kvalitetnije mogla krenuti u poduzetničke vode. Alesiji se odnedavna pridružila i majka te zajedno nastavljaju hrvatsku priču.

Matthew Anthony: New York je preskup i nije kao u serijama

Bojao sam se rasizma jer mi je mama Filipinka, ali ljudi u Hrvatskoj uvijek su ljubazni, podijelio je s nama Hrvat iz Dubrovnika. Od malih nogu bio je okružen hrvatskom kulturom u vlastitu domu, ali i kao član i voditelj hrvatskog kulturnoumjetničkog društva u Douglastonu u Queensu. Hrvatsko je državljanstvo dobio s devet godina. Matthew kao dijete nije naučio hrvatski jezik, ali ga je sjajno naučio preko programa Croaticum. Na sveučilištu u New Yorku studirao je španjolsku i francusku književnost, a nakon studija radio je dvije godine kao asistent engleskog jezika u Parizu te u Madridu. – Hrvatsku u razgovoru nerijetko branim od Hrvata. Ljudi me ovdje pitaju zašto sam otišao iz New Yorka. Ali New York nije ono što vide u serijama, tamo je teško imati stan u centru i nema provoda u kafićima, to imate ovdje! Pa ni serije se zapravo ne snimaju u New Yorku jer je preskupo, lokacije su u Kaliforniji!


Komentari članka

Vezani članci

OKRUGLI STOL: Kako potaknuti i povećati izvoznu orijentaciju hrvatskih tvrtki?

24.05.2019.

U utorak, 28.05. od 11-13 sati CEPOR, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku i Raiffeisenbank Hrvatska, organizira okrugli stol čiji cilj je raspraviti o efikasnosti mjera institucionalne podrške za internacionalizaciju poslovanja malih i srednjih

Bez obzira koliko ste kvalificirani, jedna pogreška u razgovoru za posao može presuditi

20.05.2019.

Zhuo naglašava da, iako vam iskustvo i jedinstveni setovi vještina mogu pomoći da dobijete intervju na Facebooku, za nju ona nisu glavni prioritet jer su “mnogi ljudi još uvijek u fazi učenja i to je sjajno. To je u redu.".

Poražavajući rezultati istraživanja: Kompanije nemaju pojma o zapošljavanju

14.05.2019.

Istraživanja i analize pokazuju da su moderne kompanije loše u zapošljavanju novih osoba jer niti koriste odgovarajuće procese niti prate dovodi li njihova politika zapošljavanja odgovarajuće kadrove u njihovo okruženje

TOP 10: Najveći problemi u GDPR-u nakon godinu dana primjene

10.05.2019.

Najviše problema imaju javna tijela, odnosno ona koja se financiraju iz državnog proračuna – javna uprava, zdravstvo, školstvo, mirovinski sustav i drugi, a upravo ona obrađuju najveće količine osobnih podataka o građanima Hrvatske.

Pet razloga zašto vrijednost poduzeća treba procjenjivati svakih nekoliko godina

02.05.2019.

Sve je više vlasnika u Hrvatskoj upoznato sa strukturom spajanja i preuzimanja, u čemu je procjena vrijednosti samo dio, no većina njih ne razmišlja o procjeni vrijednosti poduzeća kao sredstvu za upravljanje njegovom vrijednošću ili osobnom imovinom, neg

Tag cloud

  1. 1900 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 929 članka imaju tag svijet
  11. 956 članka imaju tag EU
  12. 878 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija