Ako je moguće, odgodite rezidbu voćki za kraj veljače

Natprosječne zimske temperature, iako se na prvi pogled ne čini tako, nisu povoljne za ljudsko zdravlje, a ne pogoduju gotovo ni jednoj poljoprivrednoj kulturi. U najkritičniju skupinu pripadaju voćne vrste, kojima je za normalan razvoj i nastavak biološkog ciklusa potreban određen broj dana s niskim temperaturama.

"Voćke koje cvatu nešto ranije jedna su od najugroženijih skupina. Još je rano prognozirati u kakvom stanju će ući u proljeće. Najniže temperature nisu padale ispod -2 ili -3 Celzijeva stupnja što uvjetuje preživljavanje mnogih štetnika", rekao je Goran Josipović iz Savjetodavne službe.

Krunoslav Pečur, tajnik udruge "Višnja Požeštine" nada se padu temperature kako bi njegove višnje, na dva hektara površine u Jakšiću, mogle odraditi svoj zasluženi, prirodni zimski san.
Prerano razvijanje pupova

"Višnja može podnijeti nekakve ekstremne godine, ali za nijednu vrstu ovo nije dobra godina. Ti sokovi koji kolaju kroz samo stablo nisu se smirili i pup nema mira. Po nekim literaturama kažu da bi svaki pup trebao imati od 600 do 900 sati mirovanja preko zime, što ove godine nije slučaj. Bojimo se dolaska ili još većih zatopljenja ili ekstremno hladnih dana", rekao je Pečur.

Topla zima je, blago rečeno, zbunila biljke koje se trenutačno nalaze u fazama u kojima bi agrotehnički trebale biti tek za dva mjeseca. Visoke temperature uzrokovale su prerano razvijanje pupova.

"Ako krene neka ranija cvatnja i kasnije dobijemo kasni proljetni mraz, ili naglo zahlađenje, imat ćemo velike štete", dodaje Josipović.
Pupovi mogu postati sterilni

"Sokovi kolaju prema pupu, on se nabušuje i čeka dan kada će se otvoriti. Nadamo se da se neće otvoriti prerano. Već unazad par godina da nas stigne mraz, bojimo se toga i ove godine", ističe Pečur. Ako voćne vrste krenu s vegetacijom, a nakon toga nastupi naglo zahlađenje, pupovi mogu postati sterilni. "Voćka ocvjeta, bude sve prekrasno mirišljavo, pčelice oko nje zuje, ali ta sterilnost, odnosno neplodnost, napravi svoje, izostane sama oplodnja", pojašnjava Pečur.

"Svaki pup je zaštićen svojim ljuskicama. Kad je on u fazi mirovanja, kad imate duboku zimu, onda je on zaštićen ljuskicama. Čim krene bilo kakvo otvaranje u njega ulazi voda i tako postoji mogućnost da se pup smrzne. Ako se to dogodi imat ćemo smrzavanje pupova. Ne da će biti sterilni nego neće ni krenuti u razvoj", priča Josipović.
Glodavci prave veliku štetu

Blaga zima utječe i na brojnost glodavaca koji u ovom razdoblju prave ogromnu štetu u skladištima, ali i u voćnjacima.

"Pogotovo se to u mom voćnjaku može vidjeti, najezda je ove godine prevelika. Glodavci jedu korijenje koje je najpotrebnije za razvoj voćke. Borimo se kako god znamo i nadamo se najboljem", rekao je Pečur. "Protiv glodavaca se najbolje možemo boriti obradom tla. Tu su najviše pogođeni nasadi koji su zatravnjeni. Možemo u aktivne rupe dodavati rodenticide, sredstva za suzbijanje glodavaca."

Uskom lopaticom dodamo sredstvo u rupu koju moramo nagaziti kako do nje ne bi došla domaća životinja koja bi to pojela, objašnjava Josipović.
Ukoliko je moguće, odgodite rezidbu voćaka

Mnogi voćari ovih dana odrađuju rezidbu, što je po riječima našeg sugovornika, u nekim slučajevima pogreška.

"Koristimo lijepo vrijeme pa idemo u rezidbu jer ima mnogo posla. Čovjek je sam, nema financijske isplativosti uzeti radnika za rezidbu. Jača rezidba izaziva kod voćke buđenje. Onda ti sokovi također prerano krenu prema pupu. Kod mene je prošla godina bila znatno slabija i zbog samog nedostatka vlage u tlu nije se razvio toliki broj pupova pa idem s jednom blažom rezidbom", priča Pečur.

Iako je temperatura savršena za obavljanje radova na otvorenom, Savjetodavna služba voćarima, koji su u mogućnosti, preporučuje odgodu rezidbe.

"Ljudi koji nemaju neke velike površine mogu odgoditi rezidbu. Ako sada obavite temeljitu rezidbu imate istu količinu hraniva za pupove. Tko ima nasad koji može orezati u tjedan ili dva dana, bolje bi bilo da ga oreže krajem veljače, nego sada", preporučuje Josipović.