Alen Kovač (Erste banka): Htjeli bismo vidjeti više proizvodnih investicija

Biti ekonomski analitičar, posebno velike banke, u današnjem svijetu nije nimalo lak posao. Umjesto prijašnjih finih dorađivanja prognoza za tekuću godinu, u posljednjih nekoliko godina svjedočili smo primjerima da se ekonomska slika može potpuno promijeniti 'preko noći'.

Ova je godina u vezi s tim osobito zanimljiva: u travnju je američka administracija šokirala svijet objavom carinskog rata, a nedavno su eksplodirale tenzije na Bliskom istoku u 12-dnevnom ratu Izraela i Irana, začinjenom i američkim bombardiranjem.

Čeka li nas ekonomski slom i kako obuzdati inflaciju u Hrvatskoj, razgovarali smo s Alenom Kovačem, direktorom Službe ekonomskih istraživanja Erste banke i jednim od najistaknutijih hrvatskih ekonomista mlađe generacije.

Hoćete li zbog situacije na Bliskom istoku morati ažurirati makroekonomske prognoze za ovu godinu?
– Eskalacija neizvjesnosti na Bliskom istoku relativno je recentna i zbog toga trenutačno nismo mijenjali prognoze, a nepredvidljivost okolnosti otežava eventualnu prilagodbu prognoza. Kao negativan rizik, barem kratkoročno, vidimo cijene energenata, posebice nafte, koja je uvijek osjetljiva na bliskoistočne događaje. Naravno, deeskalacija sukoba vrlo brzo može normalizirati cijenu energenata. Općenito u kontekstu dobavnih pravaca, ne samo vezanih uz energiju, za Europu je Bliski istok izrazito važan, tako da uvijek govorimo o dozi rizika. Ako se kratko osvrnemo na cijene energije kao komponentu inflacije, one su ove godine zadavale manje glavobolje. Od dolaska administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog s jedne strane deprecijacije dolara, a s druge strane niže cijena nafte, cijena energije u kontekstu stope inflacije, može se reći, utjecala je povoljno.

Ovaj članak je dostupan prijavljenim korisnicima.