Američka ulaganja i hrvatske prepreke

Uz previsoka porezna i parafiskalna opterećenja, američki investitori ističu i probleme na lokalnoj i županijskoj razini, bilo da je riječ o nedostatku ili kašnjenju odgovora na upite, ishođenju dozvola ili neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Kada se uzme u obzir i dugotrajnost eventualnog sudskog postupka, dolazi se do pravne neizvjesnosti i više rizika pri odluci o ulaganju. Hrvatsko-američki ekonomski odnosi trebali bi dobiti snažan zamah na Forumu Rona Browna koji će se pod radnim nazivom Trgovina i ulaganja između SAD-a i Jugoistočne Europe, idućeg tjedna, od 4. do 6. travnja, održati u Dubrovniku. Na Forumu bi se trebalo okupiti oko 230 poslovnih ljudi i političkih predstavnika iz SAD-a, Hrvatske i zemalja regije. Uz predsjednika Republike Ivu Josipovića bit će tu i predsjednica Vlade Jadranka Kosor s ministrima zaduženima za gospodarska pitanja.

Sastanak nosi snažnu simboliku. Obilježit će se 15. obljetnica smrti američkog ministra trgovine Rona Browna i tridesetak njegovih suradnika u zrakoplovnoj nesreći kraj Dubrovnika. Javnost će se ujedno podsjetiti da je upravo Ron Brown bio inicijator prvih dolazaka američkih poslovnih ljudi u Hrvatsku i regiju, kako bi se ekonomskom suradnjom ispravljalo negativno ratno nasljeđe. Organizatori skupa, Veleposlanstvo SAD-a i Ured predsjednika Republike, potaknut će razgovore o rezultatima dosadašnje suradnje, ali i o preprekama koje su katkad ometale snažniji razvoj gospodarskih odnosa.

Ranjivi dosadašnji modeli razvoja
Razgovarat će se i o novim modelima razvoja ekonomija u zemljama Južne i Jugoistočne Europe, budući da su se dosadašnji, oslonjeni na inozemno zaduživanje, zbog globalne financijske krize, pokazali jako ranjivima. Da Hrvatskoj treba novi, održivi model razvoja istaknuo je nedavno i James Foley, američki veleposlanik u Hrvatskoj, sudjelujući na konferenciji koju su organizirali Poslovni dnevnik i časopis Banka. Foley je ustvrdio da je hrvatska ekonomija trenutačno u lošem stanju, da ekonomski model nije održiv, ali se složio i da promjenu modela nije lako izvesti. Foley je naglasio da je Hrvatskoj potrebno poboljšanje poslovne klime i eliminiranje birokratskih prepreka za strane investitore, posebno na lokalnoj razini. Nove, privatne investicije, donijet će i nova radna mjesta, a to će biti i jedna od ideja vodilja dubrovačkog foruma. Veleposlanik Foley ispričao je, primjerice, da je jedna grupa američkih investitora u turizam nekoliko godina čekala na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Naposljetku su odustali, razočarani sporošću odgovora koje su na svoje inicijative dobivali od lokalnih vlasti. Predsjednik Josipović očekuje da će na skupu biti predstavljene nove mogućnosti ulaganja, zakonska rješenja koja ih ubrzavaju, kao i kadrovska rješenja, poput relativno novog potpredsjednika Vlade Domagoja Miloševića u čiji resor spada promocija ulaganja.

Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), kaže da američki investitori kao i hrvatski poduzetnici očekuju transparentnost poslovanja, što uključuje transparentnu javnu nabavu, rješavanje pitanja korupcije, smanjivanje administrativnih prepreka poslovanju te funkcioniranje pravne države. “Porezna i parafiskalna opterećenja su česta tema u poslovnim krugovima. Gospodarstvo teško podnosi ovakvu situaciju i vjerujemo da su nužne promjene. Investitori ujedno ističu i probleme na lokalnoj i županijskoj razini, bilo da je riječ o nedostatku ili kašnjenju odgovora na upite, ishođenju dozvola ili neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Kada se uzme u obzir i dugotrajnost eventualnog sudskog postupka, dolazi se do pravne neizvjesnosti i više rizika pri odluci o ulaganju”, ističe Andrea Doko Jelušić. Američka gospodarska komora organizirat će 5. i 6. travnja izravan videoprijenos dubrovačke konferencije u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade. Sudjelovanje je otvoreno za sve poslovne ljude, uz prethodnu najavu. Prijenos uključuje i mogućnost upućivanja pitanja. U AmChamu podsjećaju da će Forumu nazočiti i američke tvrtke koje još nisu prisutne u regiji.

Turizam jedna od glavnih tema?
Prema neslužbenim najavama, turistički sektor mogao bi biti jedna od glavnih tema u razgovorima na Forumu. Američka ulaganja dodatno će potaknuti dolazak turista iz SAD-a kojih je prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 132.751. Riječ je o povećanju od 11,6 posto. Ove zime kruzeri su u Dubrovnik uplovljavali bez uobičajene zimske stanke, pa je u siječnju broj turista iz SAD-a porastao za čak 23 posto. Došlo ih je 1880, što je najava i dobre turističke sezone. Među sudionicima dubrovačkog sastanka bit će i predstavnik Marriotta, velikog hotelskog lanca. Grupacija Blackard predstavit će svoj projekt dalmatinskog sela koje su, kao repliku bračkog Supetra, sagradili u Teksasu. Blackard se spominje i kao mogući ulagač u golfske terene u okolici Zadra.

Na Forumu se očekuje zanimanje američkih ulagača i za energetski sektor, logistiku, investicije u nekretnine, proizvodnju hrane i druga područja. S obzirom na najavu da će sudjelovati i predstavnici kompanija kakve su General Electric ili Cunico Resources, moguća su ulaganja i u sektor metalne industrije i rudarstva te visokih tehnologija. Među ostalima, američkim investitorima predstavit će se i Turbina IPD, finalist prošlogodišnjeg natječaja za inovativne proizvode, održanog u Zagrebu. Turbina IPD, poduzeće iz Kotor Varoši u BiH, proizvodi vjetrenjače s okomitom osi. Svoja iskustva s regionalnim poduzećima prenijet će i predstavnici korporacije Parsons. Riječ je o kompaniji iz građevinskog sektora koja radi u 50 zemalja, s godišnjim prihodom od oko 2,7 milijardi dolara.

Bit će tu predstavnici teksaškog CMC-a (Commercial Metals Company), čije ulaganje u Hrvatsku obje strane svrstavaju u poželjni ekonomski model. CMC je od 2007. godine uložio više od 200 milijuna dolara u obnovu Željezare Sisak i osigurao posao za više od 1000 radnika. Investicija je uspješno provedena i razvija se, unatoč relativno slaboj podršci lokalnih vlasti u tom projektu. Dugo su s predstavnicima Grada Siska vođeni vrlo tvrdi pregovori o otpisu komunalne naknade od milijun kuna. Dogovor je naposljetku postignut, a Grad je pristao i na obročnu otplatu dugovanja za komunalne doprinose od 2,7 milijuna kuna. Nakon što su prikupljene i ostale dozvole, sagrađena su nova postrojenja. S njima je Željezara, odnosno, valjaonica bešavnih cijevi, uskoro postala jedan od najvećih hrvatskih izvoznika u SAD. Godišnji prihod Željezare rast će sa 100 na 350 milijuna dolara i uz strogu kontrolu troškova stići iduće godine u razinu rentabilnosti, kažu u Sisku.

Vlastitim snagama
Izvozni rezultat Hrvatske u SAD za prošlu godinu pojačat će i isporuka novih šest strojeva za razminiranje, razvijenih i proizvedenih u zagrebačkoj tvrtki Dok-ing. Isporuka je bila dio ugovora iz 2004. kojim je planirana isporuka 53 stroja. U međuvremenu je ugovor produljen na još dvije godine i obuhvaća isporuku novih 16 strojeva. I primjer karlovačkog HS Produkta pokazuje kako hrvatska poduzeća mogu pronaći mjesto na američkom tržištu. Treba im prije svega dobar proizvod, a tek potom i linije financiranja i podrška državnih organa. HS Produkt je, primjerice, uglavnom sve napravio sam. Odlično dizajnirani poluautomatski pištolj HS2000 postao je apsolutni hit na američkom tržištu. Do 2008. godine prodano je više od 50.000 komada i postao je dio službenog arsenala FBI-ja. Najveći dio proizvoda koje izrađuje više od 1000 radnika HS Produkta i dalje ide u SAD, a američka referenca otvorila im je vrata i brojnih drugih tržišta. Dobro dizajnirani i marketinški osmišljeni proizvodi, poput Agrokorove vode Jana, također su se izborili za prostor na zahtjevnom američkom tržištu. Ako volumen prodaje i nije velik, sigurno se dobivaju znatni posredni, reklamni i marketinški efekti. Voda Jana otvorila je i put za američki izvoz vina iz Agrokorova sve šireg vinskog programa. Zbog izvoza specifičnih proizvoda smatra se da robnoj razmjeni neće naštetiti odluka američkih vlasti da ukinu za Hrvatsku status povlaštenog partnera koji je imala kao manje razvijena zemlja. Naime, od 1. siječnja Hrvatska više nema taj status jer je SAD ocijenio da je Hrvatska - napredovala.