Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2019

Američki veleposlanik pohvalio Hrvatsku ali i otkrio koje stvari ne valjaju: "Pogrešno je što nemate porez na nekretnine"

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Američki veleposlanik pohvalio Hrvatsku ali i otkrio koje stvari ne valjaju: "Pogrešno je što nemate porez na nekretnine"

Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj W. Robert Kohorst ocijenio je u ponedjeljak da Hrvatska ide dobrim smjerom, ali da mora unaprijediti pravosuđe i porezni sustav te smanjiti preveliku birokraciju.

Kohorst je održao predavanje na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) gdje je gostovao u sklopu International Consulting Projecta, zajedničkog programa ZŠEM-a i Robins School of Business sa Sveučilišta u Richmondu.

Veleposlanik se obratio grupi od dvadesetak američkih MBA studenata koji će pod vodstvom profesora Thomasa Cossea provesti tjedan dana u Hrvatskoj i posjetiti nekoliko kompanija - Adecco, A1, Kul In, Sightrun, Freewa i Rimac Automobile, kao i grad Sisak te nacionalni park Plitvička jezera.

Kohorst ocjenjuje da postoji dosta sličnosti između Hrvatske i SAD-a, a iako je kapitalistički sustav u SAD-u razvijeniji, Kohorst ocjenjuje da Hrvatska ide dobrim smjerom.

Kao hrvatske probleme ističe preveliku birokraciju, nedovoljno transparentan i prespor pravosudni sustav, a kaže i da je porezni sustav ponekad arbitraran.

Rizici povezani s tim raznim barijerama su veći i značajniji no u SAD-u, ocjenjuje Kohorst. Kaže i da je Vlada detektirala probleme i krenula s ukidanjem raznih dozvola, no i da primjena mora biti brža.

Napominje da u Hrvatskoj posluje oko 100 velikih američkih tvrtki, što znači da se ovdje može poslovati, no potrebno je nešto više hrabrosti no u SAD-u, smatra.

Nedostaje porez na imovinu

Kada je riječ o poreznom sustavu, Kohorst ga ne smatra "baš dobrim", pri čemu ističe nepostojanje poreza na imovinu, što smatra pogrešnim, s obzirom da postoji dosta nekretnina za koje se ne zna u čijem su vlasništvu, pa one propadaju.

U tom kontekstu navodi turistički sektor, koji čini oko 20 posto BDP-a, pri čemu nesređeno stanje oko nekretnina ponekad priječi izgradnju golf terena i širenje hotelskih kapaciteta.

Smatra da su hrvatskom turizmu potrebni hoteli višeg ranga, kao i njihov veći broj, koji bi privukao i više od 600 tisuća Amerikanaca koji su prošle godine posjetili Hrvatsku, kao i drugih turista koji će odsjedati u hotelima i posjećivati restorane.

Retorički se pita koji je smisao turizma s gostima koji odsjedaju pretežno u kampovima i privatnom smještaju te nose sa sobom hranu i pritom značanije ne troše.

Na pitanje američkih studenata o strukturi hrvatskog gospodarstva, Kohorst kaže da država u upravljanju ima još veliku ulogu, kada je primjerice riječ o energetskom sektoru ili željeznici.

No ipak je izdvojio Fortenova Grupu, to jest bivši Agrokor, koji je bankrotirao, a u tom trenutku je zauzimao 15-20 posto hrvatskog BDP-a, što je nezamisliv udio za američke prilike.

Više američkih tvrtki zainteresirano za kupnju udjela u Fortenovi

Ispričao je studentima kako je Vlada donijela tzv. lex Agrokor, a kako je kompanija tako pred nekoliko mjeseci stala na noge.

Ocjenjuje kako je sve to prošlo relativno uspješno, no kao problem ističe da je ruski Sberbank kao najveći kreditor postao i najveći vlasnik udjela, a Kohorst kaže da SAD nije baš oduševljen da ruska banka kontrolira najveću tvrtku u Hrvatskoj.

Ocjenjuje da se Rusi zasad ponašaju normalno, no kako treba obraćati pažnju kako bi djelovali na racionalan i poslovan način, a ne u smislu strateško-političkih interesa.

Smiješnim smatra kada iz Sberbanka kažu da će bolje voditi tvrtku od privatnih vlasnika, s obzirom da i sama procjena kreditnog plasmana Agrokoru nije bila dobra.

Smatra da će Rusi kroz pet godina prodati svoj udjel, a navodi kako postoji i više američkih tvrtki zainteresiranih za kupnju.

Smatra i da u Hrvatskoj ne postoji konkretna usredotočenost na određenu industriju, osim što kao i drugdje svi govore da žele postati IT centri, iako napominje da je tu Hrvatska polučila određene uspjehe i postoje tvrtke, poput Rimac Automobila, koju će studenti između ostalih i posjetiti.

Od drugih hrvatskih tvrtki Kohorst je izdvojio i Adris, Atlantic Grupu, Podravku, a od američkih koje posluju ovdje IBM i Microsoft.

Izdvojio je i postojanje odlične infrastrukture u smislu autocesta, no s druge kaže ocjenjuje da je ignorirana željeznica, koja je spora, no kaže da je sljedeći korak Vlade upravo restrukturiranje i modernizacija tog sektora.

Iznenađujuće slab interes za europske teme

Najveću razliku između Hrvatske i SAD-a Kohorst vidi u optimizmu odnosno njegovu nedostatku, pri čemu ocjenjuje da su Hrvati znatno pesimističniji.

Prevladavajući stav u SAD-u jest da ako radim snažno i posvećeno, mogu uspjeti, no ako se to i ne dogodi, pokušati ću opet, pri čemu prevladava optimizam u pogledu budućnosti i prilika, pojašnjava Kohorst.

U Hrvatskoj s druge strane to nije ni približno tako, pri čemu navodi primjer nepovjerenja u političare, u smislu da nakon predsjednice Grabar-Kitarović, koja je najpopularnija po istraživanjima, drugo mjesto zauzima "nitko".

Kao prednosti Hrvatske navodi sigurnost, i smatra da po tome prednjači u regiji, zatim navodi stabilnost vlade, obrazovanu radnu snagu, kao i članstvo u EU.

Ima puno razloga zašto kompanije mogu doći poslovati u Hrvatsku i proširiti svoje tržište, kaže Kohorst, no smatra da je potreban taj zadnji korak u smislu da ljudi i mladi trebaju istinski vjerovati da žele ostati i izgrađivati svoju zemlju.

O jučer održanim izborima za Europski parlament, Kohorst navodi da je izlaznost u Hrvatskoj bila oko 30 posto, oko pet posto više nego na prošlima, no kaže da je kod ljudi prisutna iznenađujuće slaba usredotočenost na europske teme, s obzirom da EU kontrolira ogromne količine novca, koji bi se putem europskih fondova trebali dijelom sliti i u Hrvatsku.


Komentari članka

Vezani članci

Zagreb: Na tržištu nedostaje kvalitetnih nekretnina

28.09.2020.

ZAGREB - Osim pada potražnje za stanovima u središtu grada, analiza oglasnika Crozilla.com pokazala je kako su neke od posljedica potresa i korona krize koje su se proteklih mjeseci očitovale na zagrebačkom tržištu nekretnina također i izrazito velika pot

Goran Litvan: PROKLETSTVO KAUBOJSKOG JPP-a - Sprega koju otkriva samo Uskok

27.09.2020.

Prošlotjedna tranša uhićenja šefa Janafa Dragana Kovačevića (HNS), gradonačelnika Velike Gorice Dražena Barišića (HDZ) i Nove Gradiške Vinka Grgića (SDP) te poduzetnika Kreše Peteka pravi je odraz hrvatske poslovno-političke simbioze. Ta je četvorka zajed

Sve smo bogatiji, neto financijska imovina po Hrvatu iznosi 11.809 eura

25.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu. Za prošlog

Hrvatska kućanstava povećala financijsku imovinu, ali i obveze

24.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu

Nanobit i Rimac nisu proizvod države ili društva već puno rjeđi primjer poduzetničke upornosti

23.09.2020.

Trebali bismo se zapitati gdje bi nam gospodarstvo bilo da počnemo njegovati poduzetnički i inovatorski duh, a i nešto što bi se trebalo podrazumijevati samo po sebi – izostanak korupcije.

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 764 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 371 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 327 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici