Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2019

Američki veleposlanik pohvalio Hrvatsku ali i otkrio koje stvari ne valjaju: "Pogrešno je što nemate porez na nekretnine"

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Američki veleposlanik pohvalio Hrvatsku ali i otkrio koje stvari ne valjaju: "Pogrešno je što nemate porez na nekretnine"

Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj W. Robert Kohorst ocijenio je u ponedjeljak da Hrvatska ide dobrim smjerom, ali da mora unaprijediti pravosuđe i porezni sustav te smanjiti preveliku birokraciju.

Kohorst je održao predavanje na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) gdje je gostovao u sklopu International Consulting Projecta, zajedničkog programa ZŠEM-a i Robins School of Business sa Sveučilišta u Richmondu.

Veleposlanik se obratio grupi od dvadesetak američkih MBA studenata koji će pod vodstvom profesora Thomasa Cossea provesti tjedan dana u Hrvatskoj i posjetiti nekoliko kompanija - Adecco, A1, Kul In, Sightrun, Freewa i Rimac Automobile, kao i grad Sisak te nacionalni park Plitvička jezera.

Kohorst ocjenjuje da postoji dosta sličnosti između Hrvatske i SAD-a, a iako je kapitalistički sustav u SAD-u razvijeniji, Kohorst ocjenjuje da Hrvatska ide dobrim smjerom.

Kao hrvatske probleme ističe preveliku birokraciju, nedovoljno transparentan i prespor pravosudni sustav, a kaže i da je porezni sustav ponekad arbitraran.

Rizici povezani s tim raznim barijerama su veći i značajniji no u SAD-u, ocjenjuje Kohorst. Kaže i da je Vlada detektirala probleme i krenula s ukidanjem raznih dozvola, no i da primjena mora biti brža.

Napominje da u Hrvatskoj posluje oko 100 velikih američkih tvrtki, što znači da se ovdje može poslovati, no potrebno je nešto više hrabrosti no u SAD-u, smatra.

Nedostaje porez na imovinu

Kada je riječ o poreznom sustavu, Kohorst ga ne smatra "baš dobrim", pri čemu ističe nepostojanje poreza na imovinu, što smatra pogrešnim, s obzirom da postoji dosta nekretnina za koje se ne zna u čijem su vlasništvu, pa one propadaju.

U tom kontekstu navodi turistički sektor, koji čini oko 20 posto BDP-a, pri čemu nesređeno stanje oko nekretnina ponekad priječi izgradnju golf terena i širenje hotelskih kapaciteta.

Smatra da su hrvatskom turizmu potrebni hoteli višeg ranga, kao i njihov veći broj, koji bi privukao i više od 600 tisuća Amerikanaca koji su prošle godine posjetili Hrvatsku, kao i drugih turista koji će odsjedati u hotelima i posjećivati restorane.

Retorički se pita koji je smisao turizma s gostima koji odsjedaju pretežno u kampovima i privatnom smještaju te nose sa sobom hranu i pritom značanije ne troše.

Na pitanje američkih studenata o strukturi hrvatskog gospodarstva, Kohorst kaže da država u upravljanju ima još veliku ulogu, kada je primjerice riječ o energetskom sektoru ili željeznici.

No ipak je izdvojio Fortenova Grupu, to jest bivši Agrokor, koji je bankrotirao, a u tom trenutku je zauzimao 15-20 posto hrvatskog BDP-a, što je nezamisliv udio za američke prilike.

Više američkih tvrtki zainteresirano za kupnju udjela u Fortenovi

Ispričao je studentima kako je Vlada donijela tzv. lex Agrokor, a kako je kompanija tako pred nekoliko mjeseci stala na noge.

Ocjenjuje kako je sve to prošlo relativno uspješno, no kao problem ističe da je ruski Sberbank kao najveći kreditor postao i najveći vlasnik udjela, a Kohorst kaže da SAD nije baš oduševljen da ruska banka kontrolira najveću tvrtku u Hrvatskoj.

Ocjenjuje da se Rusi zasad ponašaju normalno, no kako treba obraćati pažnju kako bi djelovali na racionalan i poslovan način, a ne u smislu strateško-političkih interesa.

Smiješnim smatra kada iz Sberbanka kažu da će bolje voditi tvrtku od privatnih vlasnika, s obzirom da i sama procjena kreditnog plasmana Agrokoru nije bila dobra.

Smatra da će Rusi kroz pet godina prodati svoj udjel, a navodi kako postoji i više američkih tvrtki zainteresiranih za kupnju.

Smatra i da u Hrvatskoj ne postoji konkretna usredotočenost na određenu industriju, osim što kao i drugdje svi govore da žele postati IT centri, iako napominje da je tu Hrvatska polučila određene uspjehe i postoje tvrtke, poput Rimac Automobila, koju će studenti između ostalih i posjetiti.

Od drugih hrvatskih tvrtki Kohorst je izdvojio i Adris, Atlantic Grupu, Podravku, a od američkih koje posluju ovdje IBM i Microsoft.

Izdvojio je i postojanje odlične infrastrukture u smislu autocesta, no s druge kaže ocjenjuje da je ignorirana željeznica, koja je spora, no kaže da je sljedeći korak Vlade upravo restrukturiranje i modernizacija tog sektora.

Iznenađujuće slab interes za europske teme

Najveću razliku između Hrvatske i SAD-a Kohorst vidi u optimizmu odnosno njegovu nedostatku, pri čemu ocjenjuje da su Hrvati znatno pesimističniji.

Prevladavajući stav u SAD-u jest da ako radim snažno i posvećeno, mogu uspjeti, no ako se to i ne dogodi, pokušati ću opet, pri čemu prevladava optimizam u pogledu budućnosti i prilika, pojašnjava Kohorst.

U Hrvatskoj s druge strane to nije ni približno tako, pri čemu navodi primjer nepovjerenja u političare, u smislu da nakon predsjednice Grabar-Kitarović, koja je najpopularnija po istraživanjima, drugo mjesto zauzima "nitko".

Kao prednosti Hrvatske navodi sigurnost, i smatra da po tome prednjači u regiji, zatim navodi stabilnost vlade, obrazovanu radnu snagu, kao i članstvo u EU.

Ima puno razloga zašto kompanije mogu doći poslovati u Hrvatsku i proširiti svoje tržište, kaže Kohorst, no smatra da je potreban taj zadnji korak u smislu da ljudi i mladi trebaju istinski vjerovati da žele ostati i izgrađivati svoju zemlju.

O jučer održanim izborima za Europski parlament, Kohorst navodi da je izlaznost u Hrvatskoj bila oko 30 posto, oko pet posto više nego na prošlima, no kaže da je kod ljudi prisutna iznenađujuće slaba usredotočenost na europske teme, s obzirom da EU kontrolira ogromne količine novca, koji bi se putem europskih fondova trebali dijelom sliti i u Hrvatsku.


Komentari članka

Vezani članci

Italija uvodi 'internetski' porez

10.10.2019.

Italija će u 2020. godini uvesti porez od tri posto na određene internetske transakcije velikih digitalnih kompanija, izjavio ministar gospodarstva Roberto Gualtieri.

Čeka nas nekretninski boom! Iz EU upozoravaju: 'Cijene stanova rastu vam brže od plaća'

10.10.2019.

Uglavnom potaknute niskim kamatnim stopama, cijene nekretnina u zemljama EU protekle tri godine u prosjeku su godišnje rasle po stopi od četiri posto, znatno brže od rasta plaća i BDP-a. Istodobno, u mnogim glavnim gradovima cijene stanova i kuća porasle

Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

09.10.2019.

Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodar

Izvoz u prvih osam mjeseci porastao 5,8 posto, uvoz 5,9 posto

09.10.2019.

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 74,1 milijardu kuna, što je 5,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 123,5 milijardi kuna ili 5,9 posto više

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

09.10.2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne po

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija