Amerikanci rade za državu do 9. travnja, Hrvati do 10. lipnja

Kao i svake godine, Adriatic institut podsjetio je hrvatske građane na Dan poreznih sloboda, dan kada “prestaju raditi za državu i počinju zarađivati za sebe”. Na taj način želi se ukazati na poreznu opterećenost u pojedinoj zemlji koja je, prema računici te institucije, u Hrvatskoj i dalje ogromna. “Hrvatski građanin porezni obveznik radio je 160 dana ove godine isključivo za državu. Tek s današnjim danom počinje raditi za sebe”, navodi u priopćenju Adriatic institut za javni poredak, think-tank koji vode Nataša Srdoč i njezin suprug, poznati zagovornici tržišnih sloboda.

Osam dana manje
Taj dan tzv. sloboda svake godine pada na neki drugi datum pa je, primjerice, prošle godine bio 18. lipnja. Ispada da ove godine porezni obveznici rade za državu osam dana manje. To je teže razumjeti s obzirom na to da je prošle godine uveden krizini porez, a stopa PDV-a povećana je za jedan postotni poen. U 2008. godini taj svečani dan bio je 6. lipnja.

Uračunat i deficit
Ocjenjujući da hrvatski građani skupo plaćaju svoju državu, Adriatic institut navodi da za pokrivanje rashoda država uzima 43,7 posto BDP-a. Pritom su procijenili udjel svih vrsta poreza, doprinosa, ostalih državnih prihoda i proračunskog manjka u BDP-a za 2010. godinu. Da bi se to izmijenilo, Vlada treba, smatra Nataša Srdoč, “radikalno smanjiti državnu potrošnju i državne rashode te na taj način omogućiti gospodarstvu oporavak te povećanje zaposlenosti”. Nedavnu odluku vlade o smanjenju poreza na dohodak ocjenjuje dobrim znakom, ali je ne smatra dovoljnom. Jer, treba smanjiti stopu PDV-a i porez na dobit, a još se jednom založila i za uvođenje flat-taxa jer zemlje u regiji koje ga imaju “nastavljaju privlačiti ulagače”.

Nije sporno da je porezna opterećenost u Hrvatskoj visoka, osobito u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe, ali priča o porezima ipak nije tako jednostavna. U vrijeme dužničke krize koja hara Europom mnoge europske zemlje nemaju mnogo izbora i povećavaju poreze, a uvođenje flat taxa u međuvremenu se pokazalo kao kratkotrajna moda. O poreznom teretu u Hrvatskoj postoje različite procjene, ali u posljednjem radu Instituta za javne financije na tu temu govori se da ukupan porezni teret 2007. godine u Hrvatskoj iznosi 35 posto BDP-a dok u starim članicama EU iznosi 38,8 posto BDP-a. Kako navodi Mihaela Bronić, optrećenost je vjerojatno veća za koji postotni poen s obzirom na metodologiju obračuna. Posljednjih pet godina i Svjetska banka izrađuje “indikator plaćanja poreza” kao dio ukupnog projekta “Lakoća poslovanja”.

Ocjena kompanija
U skupini 183 zemlje Hrvatska zauzima 73. mjesto prema plaćanju poreza (veličina poreznog opterećenja za kompanije, način i učestalost plaćanja). To pokazuje da onima koji posluju u Hrvatskoj porezi i nisu najveći problem. Po ukupnom poslovnom okruženju, Hrvatska zauzima tek 103. mjesto.