Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2022

Ana Barjašić: Poduzetnici često naivno potpisuju razne ugovore s klauzulama koje ne razumiju

Izvor: www.lider.media · Autor: Nikolina Oršulić  

Ana Barjašić: Poduzetnici često naivno potpisuju razne ugovore s klauzulama koje ne razumiju

Krajem prošle godine Ana Barjašić je postala najmlađa članica i prva Hrvatica u Odboru Europskog vijeća za inovacije. Njezin put do tamo započeo je prije desetak godina kada je pohađajući doktorski studij u Beču krenula surađivati s Austrijskom mrežom poslovnih anđela. Potom ju je Europska mreža poslovnih anđela (EBAN) pozvala da im pomogne u organizaciji 'Tjedna poslovnih anđela'. Budući da je tijekom pilot-projekta prve godine sudjelovala u pripremanju 130 događanja u 34 zemlje, EBAN joj je povjerio vođenje tog projekta na sljedećih pet godina, što je rezultiralo s više od 1200 događanja u gotovo 70 zemalja u Europi, na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.

Kako je inicijativa 'Tjedan poslovnih anđela' bila partner projekta 'Tjedan globalnog poduzetništva' organizacije Globalna mreža poduzetništva, Barjašić je sudjelovala na svim značajnim događanjima diljem svijeta i počela se baviti konceptom investicijske spremnosti, informiranjem investitora i njihovim spajanjem s poduzetnicima. Ubrzo je koordinirala sve EBAN-ove aktivnosti vezane za projekte investicijske spremnosti u svim zemljama Europske unije. S vremenom su joj pozivi na suradnju počeli stizati iz raznih institucija poput Svjetske banke, Globalne mreže poduzetništva, Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju, a 2018. godine pozvana je da se pridruži tada novoosnovanom Europskom vijeću za inovacije kao članica komisije za dodjelu investicija inovativnim kompanijama. U novom budžetu to europsko tijelo ima više od deset milijardi eura, a Barjašić, osnivačica agencije Connectology, je zajedno s dvadeset europskih inovatora ušla krajem 2021. u njegov Odbor.

Evo što nam je sve Ana Barjašić rekla u razgovoru.

Koji su sve izvori financiranja za istraživanje i razvoj te inovacije dostupni za privatni sektor?
- Što se tiče privatnog sektora, radi se o fondovima rizičnog kapitala, poslovnim anđelima, akceleratorima i ponekad inkubatorima, crowdfundingu te osnivačima, obitelji i prijateljima (tzv. 3F – founders, family, friends), poredano po stupnju rizika vezanog uz pojedini tip financiranja, od najvećeg prema najmanjem. Primjerice, crowdfunding investicije predstavljaju mali rizik za investitore, jer su iznosi u pravilu mali. Za startupove je crowdfunding, osim kao izvor financiranja vrlo koristan kad se radi o ispitivanju tržišta i reakciji kupaca na proizvode. Europsko crowdfunding tržište se takoder prilično razvilo u posljednjih nekoliko godina, te postoji niz lako dostupnih platformi preko kojih se može vrlo jednostavno investirati manje iznose od nekoliko stotinjaka eura naviše. Akceleratori, poput Techstarsa ili YCombinatora, u zamjenu za manji postotak tvrtke investiraju iznose do stotinjak tisuća eura, a uz to organiziraju edukativne radionice i prezentacije investitorima. Poslovni anđeli tipično ulažu iznose od nekoliko desetaka tisuća eura, do nekoliko stotina tisuća eura, a u nekim slučajevima i više iznose, pogotovo ako su u pitanju sindikati poslovnih anđela. Taj tip financiranja se još naziva i „pametnim novcem“ jer su poslovni anđeli uglavnom poslovni ljudi s bogatim poslovnim iskustvom u određenim sektorima te imaju dobru mrežu kontakata i na taj način mogu strateški pomoći u razvoju tvrtke, jer osim vlastitog novca ulažu i svoje vrijeme. Izvor novca u fondovima rizičnog kapitala u Europi može biti privatan ili uključivati javnu investiciju, odnosno investiciju Europskog investicijskog fonda koji raspiše natječaje za upravljanje, pri čemu zaposlenici fonda uopće ne moraju biti iz zemlje u kojoj je fond uspostavljen. Fondovi rizičnog kapitala ulažu iznose ovisno o stupnju razvoja projekta, primjerice serija A se odnosi uglavnom na ulaganje od više milijuna eura, dok je u seriji B riječ o više desetaka milijuna, i tako dalje.

A za javni sektor?
- Što se tiče financiranja kroz javna sredstva, opcija je mnogo, na lokalnom, nacionalnom i europskom nivou, ali one nisu toliko popularne jer je proces ponekad vrlo birokratski i dugo traje. Također, postoji određena stigma prema poduzetnicima koji skupljaju isključivo potpore preko strukturalnih fondova, pogotovo ako je riječ o istraživačima kojima je često krajnji cilj istraživanje a ne lansiranje proizvoda. Interesantne opcije za startupove u ranoj fazi razvoja su svakako EIC Pathfinder, koji omogućava potpore do 3-4 milijuna eura za razvoj tehnologije projekata na nivou tehnološke spremnosti 1-3 (TRL 1-3), zatim EIC Transition koji osigurava do 2,5 milijuna eura za validaciju tehnologije i razvijanje poslovnog modela, te EIC Accelerator koji se odnosi na tzv. scaleup kompanije i ima komponentu bespovratne potpore od 2,5 milijuna eura te investicijsku komponentu do 15 milijuna eura. Europska komisija je nedavno uspostavila novi financijski instrument isključivo za žene poduzetnice u deep tech startupovima u ranoj fazi, koji osigurava iznos od 75 tisuća eura po projektu. Za investitore je naravno pozitivno ako startup uspije konkurirati na takvim natjecanjima, jer to osim priznanja i manjeg investicijskog rizika cesto znaci i da se nova financijska runda odgađa te postojeći investitori ne moraju dodatno investirati ili razrijediti dionice.

Čime se bavi Vaša agencija Connectology?
- Connectology se bavi projektima investicijske spremnosti i savjetovanja privatnih i javnih organizacija o strateškim programima vezanih za poduzetnike, investitore i općenito inovacijski ekosustav, te investiranjem u startupove. Dakle, ne radimo direktno sa startupovima osim ako u pitanju nije trening investicijske spremnosti ili investiranje, nego s privatnim i javnim organizacijama koje predstavljaju startupove, investitore ili su dio inovacijskog ekosustava, a nemaju vlastito znanje, iskustvo ili kapacitet u određenim segmentima koji se tiču osposobljavanja startupova, investitora i organizacija u domeni inovacija.

Na kakvim konkretno projektima radite?
- Imamo mnogo različitih projekata, primjerice, surađujemo s organizacijama koje investiraju javni novac u tvrtke na projektima investicijske spremnosti, kao što je Europski institut za inovacije i tehnologiju u nekoliko sektora poput urbane mobilnosti i prehrambene tehnologije (food, agtech), organiziramo akceleratorske programe, investicijske treninge i akademije za investitore i kreatore politika u različitim zemljama pogotovo kad je riječ o ekosustavima u razvoju, prikupljanje investicija (fundraising) za fondove rizičnog kapitala, i slično. Kroz Connectology programe godišnje prođe stotinjak startupova i investitora. Ono što Connectology razlikuje od ostalih tvrtki je činjenica da naš međunarodni tim ima izuzetno bogato i specifično znanje i iskustvo u investiranju, izgradnji inovacijskih ekosustava i mrežu kontakata, odnosno pristup suradnji s isključivo iskusnim i uspješnim međunarodnim investitorima, multinacionalnim kompanijama, sveučilištima i javnim agencijama. Također, nedavno smo se počeli baviti projektima koje se tiču istraživanja, odnosno psihologije i predrasuda u svijetu startupova i inovacija, te bioraznolikosti i Europskog zelenog plana, poput financijskih instrumenata i tehnologija koji se mogu primijeniti na to područje, koje će dugoročno biti sve važnije teme.

Obraćaju li Vam se za pomoć hrvatski startupovi?
- Međunarodni startupovi, među njima i hrvatski, javljaju mi se na dnevnoj bazi tražeći savjet ili priliku za investiciju. Iako Connectology u pravilu ne radi direktno sa startupovima, jer se ne bavimo savjetovanjem oko investicijskog plana ako sami ne investiramo ili ako nije u sklopu neke suradnje, uvijek se rado i bez iznimke odazovem na razgovor s poduzetnicima iz Hrvatske i okolne regije.

Koje su najveće greške koje startupovi i neiskusni poduzetnici rade što se tiče financiranja?
- Jedna od najvećih grešaka koju poduzetnici rade je loša investicijska strategija. Na tržištu je danas vrlo popularno posvetiti većinu vremena traženju investicije, jer se između ostalog radi o prestižu, dok se razvoj projekta i kontaktiranje potencijalnih klijenata stavlja u drugi plan jer poduzetnici često očekuju da netko preuzme njihov rizik bez obzira na ishod projekta. Broj poduzetnika koji nisu dovoljno i ozbiljno informirani o financijskim i pravnim mehanizmima vezanima za investiranje je nevjerojatan, čak i s tolikom količinom informacija koja je lako dostupna, u kombinaciji s pretjeranim samopouzdanjem i zaljubljenošću u poslovnu ideju. Ideja, koliko god briljantna bila nije važna, koliko je važna implementacija/provedba. Poduzetnici često naivno potpisuju razne ugovore s klauzulama koje ne razumiju, a koje imaju neumoljive posljedice, pogotovo ako je riječ o privatnim fondovima rizičnog kapitala; prepuštaju prevelik postotak tvrtke u početnim investicijskim rundama i brzo izgube kontrolu nad upravljanjem; ne znaju kako odrediti vrijednost kompanije (valuation); zahtijevaju istu investiciju koju je konkurentna tvrtka na sasvim drugom tržištu i u drugačijim uvjetima uspjela osigurati; nemaju dovoljno dobro razvijeno i argumentirano objašnjenje za iznose investicija koje potražuju; pristaju na investiciju bez da su obavili due diligence investitora i slično.

Kako se svidjeti poslovnim anđelima, a na koje uvjete ne pristajati?
- Prva i osnovna stvar prilikom traženja investicije je ocijeniti koliko je investicija uistinu potrebna, o kojem se iznosu radi, na što se točno planira potrošiti te izraditi koliko je moguće detaljan investicijski plan koji uključuje više investicijskih rundi. Poanta investicije je ulaganje u razvoj startupa. Novac sam po sebi nema toliki značaj kao što ga ima strateški odabir investitora koji može pomoći u daljnjem razvoju. Poduzetnici se trebaju fokusirati na investitore koji razumiju njihovu tehnologiju, imaju relevantno iskustvo i idealno međunarodne kontakte u industriji. Nedovoljno fokusa se stavlja na to da i poduzetnici trebaju obaviti tzv. due diligence investitora, razgovarati o tome što investitor osim novca može ponuditi kompaniji, koliko vremena može uložiti, što očekivati od cjelokupne suradnje te kakva su očekivanja što se tiče povrata investicije. Odluke o investicijama se ne smiju donositi iz očaja, treba biti oprezan s klauzulama koje uključuju primjerice, povlaštene dionice, warrants, prava na veto i slično. Treba aktivno raditi na tome da se smanji rizik projekta, jer se na taj način povećava šansa za investiciju.

Kako je na takva ulaganja utjecala pandemija?
- Pandemija je na početku očekivano negativno utjecala na ulaganja u startupove, no tržište se vrlo brzo prilagodilo. Europa postaje sve zanimljivija međunarodnom kapitalu, pa je tako prošla godina bila dosad najbolja sto se tiče investicija rizičnog kapitala, pri čemu je trećina uložena u startupove, odnosno čak 35 milijardi eura.

I sami ste se uključili u nekoliko startup projekata, u što ste uložili i kako to napreduje?
- S obzirom na evoluciju mog angažmana u europskom inovacijskom ekosustavu, te poznavanjem poduzetničke, javne i tržišne perspektive, logičan korak je bio ulaganje. Počela sam investirati u startup projekte prije pet godina, prvenstveno kao ko-investitorica, primjerice u fondovima rizičnog kapitala s fokusom na startupove u ranoj fazi. Trenutno moj ulagački portfelj sadrži desetak investicija u raznim sektorima, od IT-a, fintecha preko hrane i pića, u nekoliko europskih zemalja: Finskoj, Irskoj i Španjolskoj. Zasad je rano govoriti o uspjesima s obzirom da se radi o relativno nedavnim projektima, ali dosad smo zabilježili dva pozitivna izlaza (exita).

Budući da imate sveobuhvatan uvid u događanja na poslovnoj sceni, na što biste savjetovali da se u 2022. usmjere poduzetnici, a na što investitori?
- Narativ u startup svijetu kreće se prema deep tech sektoru i stvaranju inovativne tehnologije za razliku od kombiniranja postojećih tehnologija, pomoću umjetne inteligencije, odnosno machine learning. Može se očekivati da će ove godine značajan fokus investitora i startupova biti na sektorima koji uključuju tzv. climate tech. Startupovi koji razvijaju tehnologiju s ciljem rješavanja problema vezanih za klimatske promjene pogotovo će profitirati u Europi, s obzirom na Europski zeleni plan čija je ambicija klimatska neutralnost do 2050. godine. Personalizirani medtech je još jedan sektor za koji se očekuju rekordne investicije u ovoj godini, a riječ je o medicinskim tretmanima te individualnom pristupu pacijentima na temelju inovativne interpretacije podataka u kombinaciji s neinvazivnom tehnologijom. Još jedno zanimljivo i brzorastuće tržište tiče se ženskog zdravlja, odnosno femtech. Također, tema koja postaje sve glasnija tiče se tzv. horizontalnih pitanja, pogotovo kad je riječ o spolu, te ima relevantan utjecaj na tržište, bez obzira što o tome tko mislio. Primjerice, Goldman Sachs od 2019. godine ne promovira inicijalne javne ponude (IPO) kompanija koje u svom upravnom odboru nemaju barem jednu ženu ili osobu s diverse background. To je nešto o čemu treba misliti i uvrstiti u poslovnu kulturu, pogotovo ako se pretendira na ekspanziju i suradnju s međunarodnim tržištem. Sve ozbiljnije kompanije i organizacije korigiraju svoje ključne pozicije, tako da se ne bi moglo dogoditi da pristrane odluke donose ljudi sličnih profila, iskustava i kompetencija, odnosno da na startup natjecanju ili izboru za najboljeg poduzetnika ili poduzetnicu, primjerice odlučuje isključivo muški žiri.


Komentari članka

Vezani članci

Mlinar cilja 230 milijuna eura prihoda, rast ubrzavaju akvizicije

26.06.2026.

U protekle četiri godine Mlinar Grupa, najveća pekarska grupacija u Adria regiji, gotovo je udvostručila prihode od prodaje na lanjskih 197,2 milijuna eura. I ova joj je godina krenula sa snažnim rastom pa je u prvom kvartalu ostvarila prihod od 45 miliju

Investicijska aktivnost vidljivo slabi: Poduzeća dižu manje kredita i slabije ulažu

24.06.2026.

Iako su investicije poduzeća u prošloj godini porasle na rekordnih 14,4 milijardi eura, investicijski zamah vidljivo slabi jer je lanjski rast od 5,1 posto upola sporiji u odnosu na prosjek razdoblja 2022. - 2024., a investicijska aktivnost sve je slabija

Hrvatski start-up razvija AI platformu za upravljanje javnom nabavom

19.06.2026.

Hrvatski start-up TOP razvio je platformu koja upotrebljava umjetnu inteligenciju za pronalazak i analizu javnih natječaja te pripremu prijava, a namijenjena je tvrtkama koje sudjeluju u javnoj nabavi vrijednoj više od 14 milijardi eura godišnje u Hrvatsk

Domaća tvrtka širi mrežu: Najavljeni novi projekti u Hrvatskoj, ali i u Ljubljani i Mariboru

18.06.2026.

Fero-Term otvara novu fazu širenja prodajne mreže. Kompanija najavljuje projekte u Zaboku, Koprivnici, Ljubljani i Mariboru, a aktualni investicijski ciklus vrijedan je više od 28 milijuna eura.

Odluka da ostanem živjeti u Balama bila je presudna u mom životu

18.06.2026.

Massimo Piutti pokazuje kako se dugoročna vizija pretvara u rezultat, a lokalna zajednica u snažan razvojni projekt

Tag cloud

  1. 2876 članka imaju tag turizam
  2. 1507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2718 članka imaju tag hrvatska
  4. 1815 članka imaju tag svijet
  5. 1402 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 542 članka imaju tag krediti
  9. 1660 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1258 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1085 članka imaju tag menadžment
  15. 699 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 693 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 366 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 455 članka imaju tag start up
  28. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 540 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 493 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk