Analitičari Ekonomskog instituta: U snažnoj smo recesiji!

Nepovoljna gospodarska kretanja na početku ove godine i neizvjesnost oko stanja javnih financija utjecali su na pogoršanje izgleda hrvatskog gospodarstva. Pokazuju to najnovije prognoze Ekonomskog instituta u Zagrebu.

U prognozi instituta stoji kako se očekuje da će bruto domaći proizvod u ovoj godini pasti za 5 posto, dok bi se realna potrošnja kućanstava mogla smanjiti za gotovo 9 posto.

Recesija će, navodi se nadalje, snažno pogoditi investicije i izvoz, a u takvoj se situaciji očekuje i značajno smanjivanje vanjskotrgovinske neravnoteže, usporeno inozemno zaduživanje, a inflacija bi trebala ostati relativno niska usprkos očekivanom povećanju PDV-a za jedan postotni bod.

U idućoj se godini, kažu, očekuje zaustavljanje gospodarskog pada. Prema ocjeni analitičara Ekonomskog instituta na buduća će kretanja utjecati brojni izazovi. Prije svega se to odnosi, kažu, na mjere koje će poduzimati nosioci ekonomske politike i njihovu spremnost na provođenje nužnih, ali politički nepopularnih mjera radi uspostavljanja kontrole nad stanjem javnih financija, pa postoji rizik većeg odstupanja od projekcija. Nadalje predviđaju da bi dugotrajniji zastoj u pregovorima s Europskom unijom mogao imati negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo, kao i kasniji oporavak svjetskog gospodarstva.

Raspoloživi podaci o gospodarskoj aktivnosti u prvom dijelu godine pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo zahvatila snažna recesija, navodi se u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly koju je izdao Ekonomski institut.

Bruto domaći proizvod je u prvom tromjesečju, podsjećaju, pao za 6,7 posto na međugodišnjoj razini, potrošnja kućanstava smanjila se za gotovo 10 posto, investicije i izvoz su zabilježili dvoznamenkasti pad, dok se uvoz roba i usluga spustio za približno 20 posto.

Nakon gotovo godinu dana kontinuiranog pada obujma industrijske proizvodnje i realne trgovine na malo, podaci za travanj i svibanj ipak pokazuju slabljenje negativnih trendova. Iako se radi o ohrabrujućim podacima, potrebno je pričekati još koji mjesec prije nego što se potvrdi stabilizacija trendova. Zaposlenost se od početka godine osjetno smanjuje, pa je u prerađivačkoj industriji
u svibnju radilo 7 posto manje radnika nego godinu dana ranije.

Kreditna je aktivnost banaka u ovoj godini obilježena novim tendencijama, stoji u analizi. Krediti stanovništvu i poduzećima značajno su usporili, dok su se krediti državi snažno povećali. U prvih se pet mjeseci središnja i lokalna država zadužila za gotovo 10 milijardi kuna.

Takva kretanja analitičare Ekonomskog instituta, Zagreb upućuju na zaključak da je država povećanim zaduživanjem „istisnula“ građane i poduzeća s tržišta kredita. Do potrebe za zaduživanjem je došlo, kažu, zbog osjetnog pada prihoda državnog proračuna u prvom dijelu godine, dok su rashodi nastavili rasti, zbog čega su do sada donesena dva rebalansa proračuna, a pripremaju su i nova usklađivanja.

"Dok se čini da se svjetsko gospodarstvo postupno stabilizira, domaće gospodarstvo i ekonomska politika tek se nalaze pred ogromnim izazovima", navode analitičari Ekonomskog instituta. Domaće gospodarstvo, kažu, više ne može računati na značajnije fiskalne poticaje,a ni monetarna politika, koja se fokusira na održavanje stabilnosti tečaja kako bi zadržala financijsku stabilnost sustava, ne može osigurati posebne poticaje gospodarskom rastu.

U takvoj situaciji, zaključuju, oporavak gospodarstva mogao bi trajati nešto duže nego što se ranije očekivalo. Pozitivne se međugodišnje stope rasta u Hrvatskoj mogu očekivati tek u drugoj polovici 2010. godine, navodi se u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, uz projekcije koje pokazuju da će bruto domaći proizvod u ovoj godini pasti za 5
posto, dok bi se u idućoj godini stabilizirao uz nulti rast.

Uz takvo kretanje gospodarstva,fiskalni bi se deficit, uz značajne napore, mogao smanjiti na 3 posto BDP-a. Prema ocjeni analitičara Ekonomskog instituta, Zagreb, na buduća će kretanja utjecati brojni izazovi. Prije svega se to odnosi na mjere koje će poduzeti nosioci ekonomske politike i njihovu spremnost na provođenje nužnih, ali politički nepopularnih mjera s ciljem uspostavljanja kontrole nad stanjem javnih financija. Značajni su fiskalni rizici povezani s potencijalnim aktiviranjem državnih jamstava u slučaju da izvorni dužnici imaju problema s otplatom.

Navodi se da je nužna stabilnost i povjerenje u javne financije, uz nadu da će se to učiniti smanjivanjem javne potrošnje, dok najavljeno uvođenje novih poreza kao alternative ima veće negativne učinke na gospodarstvo. Velike nepoznanice postoje i oko uspješnosti turističke sezone, a ona je važna zbog ocjene budućih pritisaka na kretanje tečaja, kao i procjene proračunskih prihoda.

Rizici dolaze i iz međunarodnog okruženja. Ukoliko potraje zastoj u pregovorima s Europskom unijom, to bi moglo imati negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo, kao i kasniji oporavak svjetskog gospodarstva.