Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2014

Asfaltna afera: Hrvatske ceste bacaju milijune za cementni aditiv bez atesta

Izvor: liderpress.hr · Autor: Miro Soldić  

Asfaltna afera: Hrvatske ceste bacaju milijune za cementni aditiv bez atesta

Obnova dotrajalih cesta postala je novo poprište okršaja građevinske struke, a kamen spoticanja aditiv je koji se dodaje cementu pri procesu sanacije kolnika hladnom reciklažom. Sporni dodatak poskupljuje cijenu radova od 15 do 40 kuna po kvadratnom metru, ali njegova djelotvornost nije dokazana studijama.

To je izazvalo nezadovoljstvo laboratorija koji se bave testiranjima asfaltnih tehnologija jer smatraju da se tako rasipa novac poreznih obveznika, a s druge strane distributer i investitor ne vide ništa problematično u cijeloj priči te poručuju da je riječ o interesnom podmetanju ukorijenjenih lobija.

Naše se ceste već duže obnavljaju procesom hladne reciklaže, tijekom kojeg strojevi uklanjaju dotrajali kolnik, na licu mjesta ga melju, miješaju s aditivima i odmah polažu novi sloj. Reciklaže se mogu raditi s elastičnim vezivima poput upjenjenog bitumena ili hidrauličnim poput cementa, ovisno od slučaja do slučaja.

U slučaju reciklaže s cementom dodaju se aditivi koji mu poboljšavaju svojstva i daju mu veću otpornost. Jedan od njih je sporni prah NovoCrete, koji se pojavljuje i pod nazivima GeoCrete i InfraCrete. Riječ je o proizvodu njemačke tvrtke IBS, a u Hrvatskoj ga distribuira tvrtka Paulić-Labor. Prema deklaraciji trebao bi poboljšati svojstva cementa, ali nema atesta koji bi to potvrdio.

Za mišljenje o kvaliteti spomenutog aditiva upitali smo dva laboratorija specijalizirana za ispitivanja u području asfaltne tehnologije, Ramtech i CSS, koji su nam potvrdili da je u cijeloj priči sporno to što ne postoji studija koja bi konkretno dokazala njegovo djelovanje.

U Ramtechu su nam na početku razgovora objasnili da ne mogu tvrditi da takvi aditivi rade ili ne rade naprosto zato što nisu provedene adekvatne studije. Ipak, skeptični su i ukazuju na kontroverze koje se vežu uz NeoCrete i slične dodatke.

- Sreli smo se s čovjekom koji je patentirao tu vrstu aditiva, Andreasom Korytowskim, i nije nam znao ili htio objasniti kako taj proizvod funkcionira. Proizvođači tvrde da istodobno povećava i krutost i elastičnost, što je samo po sebi kontradiktorno. Problem je i kako relativno malu količinu tog aditiva homogeno disperzirati u cijelu mješavinu. Da ne spominjem da nam nijedan od proizvođača nije dao način kako se mjeri doprinos tih dodataka u našim mješavinama, unatoč našim opetovanim zahtjevima - istaknuo je Iztok Ramljak, direktor Ramtecha, napominjući da su upravo oni, prema narudžbi Hrvatskih cesta, izradili tehničke uvjete za radove hladnog recikliranja kolnika. Prema tom dokumentu definirani su kriteriji kvalitete i njihovo mjerenje, a kad je u pitanju dodatak poput NovoCretea, njegovu kvalitetu mora dokazati onaj tko ga želi implementirati, dakle, dobavljač ili izvođač radova. Tu dolazimo do apsurdne situacije da HC na određeni način zaobilazi te uvjete koji su doneseni na njegov zahtjev, jer nema konkretnih dokaza o djelovanju aditiva.

U oba laboratorija naglašavaju i da je pitanje koliko je za veliku većinu naših cesta potrebno tretiranje takvim aditivima, budući da oni najbolje rezultate pokazuju na stabilizaciji zemljanih podloga u područjima s velikom vlagom, a kod nas takvih prometnica gotovo da i nema. Doznali smo da je cementnom reciklažom uz dodatak aditiva u Hrvatskoj napravljeno više od 500.000 metara kvadratnih površina, a još je toliko u pripremi projekata. Uzevši u obzir cijenu od 15 do 40 kuna po kvadratu, riječ je o 15 do 40 milijuna kuna koji se vrte u cijeloj priči.

- Samo želimo znati što taj dodatak poboljšava i kako to izmjeriti. Čudno je da se investitor odlučuje na taj proizvod bez odgovora na ta dva pitanja. Mene kao poreznog obveznika ove zemlje zanima zašto jer ne želim da se tehnički netransparentno troši novac. Smatram da se dodatni trošak za aditiv treba adekvatno obrazložiti ili neka se prestane upotrebljavati - poručio je Marko Zekušić iz Ramtecha, uz napomenu da aditivi znatno povećavaju cijenu reciklirane mješavine.

Iz Ramtecha za kraj pozivaju sve zainteresirane za rješavanje problema da se sastanu i argumentiranim razgovorom dođu do istine o cijeloj priči. Jedini način da se dozna stvarno djelovanje aditiva jest da se provedu paralelne studije stabilizacije s NovoCreteom i s nekim drugim, tradicionalnim sredstvom, primjerice samo cementom ili vapnom.

>>>Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera


Komentari članka

Vezani članci

Najskuplji projekt nakon Pelješkog mosta: Kinezi 'razbijaju' prometnu izolaciju Požege

18.11.2025.

Prošla su dva desetljeća otkako je nastala ideja o brzoj cesti koja bi Požegu izravno povezala s autocestom A3, a ta ideja konačno će postati stvarnost. Nakon gotovo dvije godine od raspisivanja natječaja, kineska kompanija China Road and Bridge Corporati

Država daje zemlju besplatno, a stanovi se 35 godina ne smiju prodati

15.11.2025.

U prve tri godine država planira izdvojiti 408 milijuna eura za provedbu novog sustava priuštivog stanovanja

Cijene divljaju, ali se gradi sve manje stanova. Donosimo veliku analizu tržišta nekretnina

11.11.2025.

Može se očekivati da će razlike u cijenama između novijih i kvalitetnijih nekretnina te onih starijih i manje kvalitetnih i dalje bivati sve veće

Satelitom će se pratiti promjene na gradilištu, inspektori će bez odlaska na teren detektirati bespravnu gradnju

11.11.2025.

Sprečavanje devastacije prostora i suzbijanje nezakonite gradnje, koja će se znatno strože kontrolirati i još strože sankcionirati, osnovni su ciljevi paketa tri zakona iz resora graditeljstva koje je Vlada nedavno uputila u saborsku proceduru. Riječ je o

Radnik će graditi golemu bolnicu vrijednu 237 milijuna eura

26.10.2025.

Ugovor su potpisali Ministarstvo zdravstva i odabrana zajednica ponuditelja u kojoj su tvrtke Kamgrad Zagreb, Radnik Križevci i ZDL arhitekti Rijeka. Križevački građevinski div, dakle, sudjelovat će u povijesno važnom projektu.

Tag cloud

  1. 2800 članka imaju tag turizam
  2. 2649 članka imaju tag hrvatska
  3. 1768 članka imaju tag svijet
  4. 1443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1972 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1308 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1303 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 862 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1168 članka imaju tag EU
  16. 664 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 539 članka imaju tag poticaji
  19. 670 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 506 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 529 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 434 članka imaju tag start up
  33. 506 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor