Auto-klaster kao pravna osoba, najveći se priključuju

Sljedećeg bi tjedna trebao biti održan sastanak najvećih proizvođača za auto-industriju, na kojem će biti odlučeno o osnivanju auto-klastera kao pravne osobe, a kao osnivači i nositelji tog novog klastera bilo bi 10 vodećih tvrtki hrvatske auto-industrije.

To je zapravo nastavak razvoja postojećeg Hrvatskog automobilskog klastera (HAMK) osnovanog unutar HUP-ovog Nacionalnog centra za klastere, koji od 2007. djeluje kao trajni konzorcij i koji od 24 tvrtke osnivača danas povezuje više od njih 60 sa 6000 zaposlenih. Ukupni prihodi članica klastera u 2008. iznosili su 2,8 mlrd kuna od čega izvoz čini 90 posto prihoda. Procjena prihoda ukupne hrvatske auto-industrije se kreće od 3,3 do 3,5 mlrd kuna.

Kako kaže Branko Mihalić, klaster menadžer auto-klastera, uspjeh je što će taj novi/stari klaster uspjeti uključiti sve značajne domaće tvrtke iz te branše, i one koje mu dosad nisu pristupile, kao i dva manja regionalna auto-klastera (zadarski i istarski).

"Na ovom sastanku moramo odlučiti da li će ta pravna osoba biti d.o.o. ili udruga. Dosta je teško uskladiti sve interese, i vjerujem da ćemo se odlučiti za udrugu. Ona je fleksibilnija što se tiče ulaska i izlaska iz nje, a i kao neprofitna organizacija imati ćemo bolji pristup EU fondovima", kaže Mihalić.

Dodaje kako su Slovenci kroz svoj autoklaster od EU uspjeli dobiti oko 130 milijuna eura, pa nema razloga da isto ne pokuša i Hrvatska.

Klaster sudjeluje i u Autoclusters SEE - projektu mreže autoklastera jugoistočne Europe i kako kaže Mihalić, na tom projektu uspješno rade već dvije godine. "Postoji predstavništvo u Njemačkoj koje brine o našem predstavljanju i zajedničkim nastupima, poput onoga na Paris auto showu. U svakodnevnom smo kontaktu i to dobro funkcionira."

U utorak je u Kragujevcu otvoren Centar izvrsnosti autoindustrije zapadnog Balkana, čiji je cilj stvoriti imidž regije kao atraktivne investicijske destinacije za globalnu autoindustriju. Kako kažu njegovi osnivači ideja je otvaranjem centara u Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji stvoriti regionalnu poslovnu mrežu čime bi se povećala konkurentnost. Unatoč značajnom medijskom prostoru koji je dobila ova inicijativa, upitan je njen stvarni doseg.

Naime, u taj projekt se nije uključio srbijanski auto-klaster, u kojemu su sve velike i važne tvrtke iz te branše. Mihalić kaže kako Hrvatski automobilski klaster na neki način sudjeluje u tom projektu, ali indirektno, dodajući kako taj Centar ima više lokalni karakter, bez velikih partnera.