Autokrediti prepolovljeni, a 20% kredita tvrtkama rizično

Aktiva svih banaka u Hrvatskoj potkraj rujna je premašila 400 milijardi kuna. Blago ubrzanje njezina rasta očituje se kroz solidnih 5,3 posto povećanja u odnosu na lanjski rujan. Više od polovice prirasta ukupne aktive u devet ovogodišnjih mjeseci treba pripisati porastu plasmana poduzećima, ističe Ana Lokin, analitičarka Privredne banke, a daljnjih 40 posto prirasta došlo je kroz povećane plasmane (kredite, vrijednosne papire) središnjoj državi.

Kod građana je, međutim, u pogledu zaduživanja i dalje evidentan oprez i nesigurnost u preuzimanja novih obveza po zaduživanju. Krediti građanima u prva su tri tromjesečja porasli skromnih jedan posto, a kad se uključi utjecaj tečajnih kretanja zaduženost kućanstava ove je godine realno pala, s tim da se kod stambenih i nenamjenskih kredita te minusa po tekućim računima (koji su nominalno porasli 2,5 odnosno 2,3 posto) može govoriti o stagnaciji. Koliko su recesija, kretanje raspoloživih dohodaka i stanje na tržištu rada obeshrabrili građane u potrošnji i investicijama, pokazuju usporedbe trenutnog i stanja zaduženosti stanovništva na kraju 2008. godine. Dug po kreditima za automobile je gotovo prepolovljen; stari su se postepeno zatvaraju, a novih kredita već je dulje vrijeme znatno manje. I krediti po kreditnim karticama znatno su okopnjeli; u nepune tri godine smanjeni su za četvrtinu. Ukupni krediti banka svim sektorima potkraj rujna su dosegnuli 283 mlrd kn. To je povećanje od 3,7 posto u odnosu na početak godine, a čak 60 posto prirasta kredita došlo je iz korporativnog sektora. Ukupno se do kraja godine, zahvaljujući laganom ubrzanju rasta kredita poduzećima očekuje stopa rasta kredita banaka od oko 6 posto.

Usporedo s rastom kredita i ove se godine bilježi povećanje udjela loših kredita, koji se trenutno procjenjuje na oko 13 posto. Pritom je udjel loših kod poduzeća dosegnuo gotovo 20 posto se kod sektora stanovništva procjenjuje na nešto iznad 8 posto. Ukupni depoziti u devet su mjeseci porasli za 2,7 posto (više od 4 posto porasta kod građana, ali uz pad kod poduzeća). Kamate na depozite, međutim, ove su godine pale više nego kamate na kredite i upravo je nešto povećana kamatna marža jedan od važnijih razloga ovogodišnjeg povećanja dobiti banaka i unatoč istodobnoj potrebi daljnjeg povećanja rezervacija. Budući da se viškovi likvidnosti u posljednje vrijeme polako smanjuju (iako su i dalje oko 3 milijarde kuna) u narednom razdoblju izgledni su pritisci na marže. Ipak, sve procjene govore da će se one zadržati na oko 6 postotnih poena, a u očekivanju blagog rasta kamata na depozite to znači i rast kamata na kredite.