‘Bankari, od sada se morate spašavati sami!’

Građani neće više spašavati posrnule banke! – Bankari, odsad ćete se morati spašavati sami! – poručili su ministri financija 28 zemalja Europske unije, uključujući i Hrvatsku, nakon maratonskog sastanka u Bruxellesu koji je završio u četvrtak ujutro u tri sata.

Sudjelovao i Linić
Posrnule banke u Europi ubuduće će morati spašavati ponajprije dioničari i vjerovnici, a ne kao dosad porezni obveznici. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble izjavio je da je “postignut politički dogovor o bankama unutar Vijeća ministara financija”. U radu Vijeća sudjelovao je i hrvatski ministar financija Slavko Linić, ali nije davao izjave nakon odluke koja je temelj za stvaranje europske bankovne unije. Ukratko: dogovoreno je da posrnule banke, prije no što dobiju bailout – novac od velikih štediša – moraju napraviti bail-in, dakle unutarnji rez na štetu dioničara i kreditora banke. Štediše s manje od 100.000 eura na računu ostat će zaštićeni, kao što su bili kad su se spašavale ciparske banke. – Ovaj dogovor važan je korak za stabilnost financijskog sustava. Sada imamo osigurane depozite na koje se može osloniti svatko u Europi – kazao je prvi čovjek njemačkih financija Wolfgang Schäuble. – Nova pravila igre osigurat će odgovornije ponašanje banaka – kazao je nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem koji je istovremeno i financijski šef eurozone (17 zemalja EU koje imaju euro). – Sporazum je prekretnica u našim nastojanjima da se razbije začarani krug između banaka i država – komentirao je irski ministar financija Michael Noonan. A upravo je iz Irske ovih dana stigla šokantna snimka na kojoj se vidi kako se menadžeri jedne banke cerekaju na činjenicu da će im država dati sedam milijardi eura od novca poreznih obveznika, što “im mi bankari nikad nećemo vratiti”. Kompromis je postignut iz drugog pokušaja, nakon što prošli tjedan u Luksemburgu ministri financija ni nakon 20 sati pregovora nisu uspjeli doći do dogovora. Zemlje članice podijelile su tada oko nekih pitanja. U prvoj su skupini Francuska, Velika Britanija, Italija i Švedska koje žele fleksibilnost u rješavanju pojedinih slučajeva. Pariz želi da u nekim okolnostima može zaštititi male i srednje tvrtke. Države poput Njemačke, Nizozemske ili Finske traže najstroža moguća pravila kako bi se izbjegla nesigurnost koja bi mogla izazvati bijeg investitora i štediša. Također žele da se u budućnosti za to više nikad ne koristi javni novac.

Stvaraju krizni fond
Kompromis je postignut nakon što su ministri uspjeli dogovoriti određeni stupanj fleksibilnosti koji dopušta svakoj članici određenu autonomiju u rješavanju bankarskih kriza. Banke će morati uplaćivati u krizni fond iz kojega će moći povlačiti novac ako upadnu u probleme.