Banke postaju sve otvorenije prema inovacijama iz svijeta blockchaina, Raiffeisen ‘aktivno istražuje potencijal‘

Suradnje između tradicionalnih financijskih institucija i novih DeFi (decentraliziranih financija) koncepata, kao i uvođenje digitalnih valuta središnjih banaka (CBDC), bile su teme konferencije Web3 Tales koja je u zagrebačkoj Laubi okupila domaće i međunarodne stručnjake kako bi raspravljali o budućnosti financija, blockchain tehnologije i decentraliziranih sustava.

Na panelu ‘Banke i DeFi: Zašto tradicionalne banke vide vrijednost u decentraliziranim konceptima?’, Vid Hribar iz Raiffeisen banke raspravljao je o sve većem interesu tradicionalnih banaka za DeFi tehnologije. Iako na prvi pogled izgleda da su te dvije sfere udaljene, banke počinju prepoznavati potencijal pametnih ugovora i blockchain tehnologija.

Ključno pitanje na panelu bilo je koji su trenutačni koraci banaka prema usvajanju DeFi tehnologije? Hribar je istaknuo kako austrijska banka aktivno istražuje potencijal blockchain tehnologije. Naime, Raiffeisen banka je osnovala vlastiti blockchain hub, fokusiran na istraživanje, strategiju i razvoj pilot projekata. Jedan od ključnih projekata je suradnja s još tri banke na razvoju euro stablecoin projekta.

Hribar je postavio ključnu dilemu: je li DeFi prijetnja ili prilika za tradicionalne banke? Prema njegovim riječima, Raiffeisen banka DeFi vidi kao priliku, a ne kao suprotnost ili konkurenciju bankama. Istaknuo je da DeFi nudi znatno veću operativnu učinkovitost u usporedbi s tradicionalnim bankama, te otvara vrata inovativnim financijskim proizvodima poput yield farminga i stakinga, koje banka pomno prati.

Skrbnički novčanici i tokenizacija financijskih instrumenata prepoznati su kao područja u kojima Raiffeisen vidi najviše potencijala. Hribar smatra da, budući da banke tradicionalno djeluju kao skrbnici i pružatelji financijske infrastrukture, one imaju prirodnu ulogu u pružanju tih usluga unutar DeFi ekosustava. Međutim, budući da su banke snažno orijentirane prema reguliranim sustavima, Hribar je naglasio važnost regulatornih okvira. MiCA (Markets in Crypto Assets) regulativa, koja se tek razvija, prepoznata je kao dobar prvi korak ka uspostavljanju jasnijih pravila.

Zaključno, Hribar je naglasio potrebu da cijela DeFi industrija sazrije, riješi izazove vezane uz usklađenost s propisima, nedostatak transparentnosti, kao i tehničke i sigurnosne probleme.

Prednosti CBDC-ova
Na drugom panelu ‘Zašto središnje banke razmišljaju o digitalnim valutama i što je sljedeće?’ Mike Alonso, voditelj tokenizacije u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) raspravljao je o važnosti digitalnih valuta središnjih banaka (CBDC). Panel je dao uvid u razloge zbog kojih središnje banke ozbiljno razmatraju uvođenje vlastitih digitalnih valuta, kao i ulogu komercijalnih banaka u tom procesu.

Alonso je istaknuo kako bi CBDC-ovi mogli donijeti povećanu financijsku inkluzivnost i učinkovitost u platnim sustavima, ali je također važno promatrati potencijalne izazove vezane uz privatnost i sigurnost podataka.

Spomenuo je i tri eksperimentalna projekta koji uključuju: Projekt Guardian, Projekt Mariana i Projekt Forge, koji su u raznim fazama eksperimentiranja s CBDC-ovima. Ovi projekti istražuju kako centralne banke mogu koristiti blockchain tehnologiju za povećanje sigurnosti i brzine transakcija te smanjenje troškova​.

Prema Alonsu, CBDC-ovi donose značajne prednosti za sve sudionike financijskog ekosustava:

Centralne banke - mogu osigurati veću stabilnost sustava, nadzor i kontrolu novčanih tokova.
Komercijalne banke - profitiraju od povećane likvidnosti i manjeg rizika, što im omogućava da ponude kvalitetnije usluge svojim klijentima.
Krajnji korisnici - dobijaju brže, jeftinije i efikasnije financijske usluge, što poboljšava cjelokupno korisničko iskustvo.
Zanimljivo je vidjeti kako su tradicionalne banke sve otvorenije prema inovacijama iz svijeta blockchaina i kako DeFi polako postaje dio mainstream financijskog diskursa. S druge strane, digitalne valute središnjih banaka predstavljaju korak prema digitalnoj transformaciji novca, no ostaje za vidjeti kako će se razviti regulatorni okvir.