Banke »pustile« novac za nove trgovačke centre

Još uvijek najaktivnije tržište nekretnina u Hrvatskoj je ono vezano uz trgovačke centre, a dobra je vijest što su posljednjih nekoliko tjedana banke promijenile svoj stav prema financiranju novih projekata i nakon više od pola godine odlučile »pustiti« novac za njihovu gradnju. No kriteriji banaka su kudikamo stroži nego prije godinu i više dana.
Prema mišljenju čelnih ljudi Colliersa, Vedrane Likan i Tomislava Perovića, banke su posljednjih godina čak prehrabro financirale projekte i to u vrlo ranim fazama njihova projektiranja, pri čemu su analizirale samo neke od parametara kojima su predviđali njegovu uspješnost.

Danas, pak, rizik procjenjuju mnogo serioznije te uključuju i neovisne profesionalne studije kako bi sagledali cijeli niz čimbenika i vidjeli koliko je pojedini projekt isplativ. Ipak, u javnost dopiru informacije da su se banke pripremile na skoro potpisivanje novih ugovora, odnosno odobravanja financiranja gradnje novih centara, a u tome prednjači osječki Avenue Mall, najveći trgovački centar u Osijeku, a radovi na njemu počeli su prije svega nekoliko dana. Otvorenje se očekuje ujesen iduće godine, u njemu će svoje mjesto naći 80 trgovina na 27.000 četvornih metara prostora i devet kino dvorana.

Druga strana istine je i ta da je javnost već navikla na najave novih centara - samo se za Zagreb najavljivalo više od pola milijuna četvornih metara novih centara. No svjetska financijska kriza i domaća gospodarska ohladile su glave pa neki od projekata najvjerojatnije neće nikad ugledati svjetlo dana. Dobra strana toga je što će projekti koji uistinu zažive imati višu kvalitetu, bit će sadržajniji i reprezentativniji te dugoročno održiviji. A već sad je počeo proces restrukturiranja centara sagrađenih prije pet i više godina. Perović objašnjava da stariji centri prolaze kroz tržišno nametnutu fazu preuređenja i osuvremenjivanja prostora te ujedno mijenjaju i uvjete zakupa i strukturu zakupaca. »Takva će nova situacija primorati starije centre da kroz drukčije upravljanje plasiraju nove, atraktivnije ponude za svoje kupce, drukčije zakupce te neminovno da preuređenjem i stalnim osvježavanjima neutraliziraju godine koje imaju i održe svoju atraktivnost spram suvremenog izgleda, arhitekture i ponude novih centara«, kaže Perović. Njihova otegotna okolnost je i ta što nove uvjete zakupa i strukturu zakupaca (odnosno trgovina koje ulaze u prostore) već sad mijenjaju i noviji trgovački centri pa je pritisak na stare tim veći.

Zagreb koji ima najrazvijenije tržište ušao je u svoju razvojnu fazu trgovačkih centara, a mjesta za nove ima još. U Europskoj uniji trenutačno ima oko 200 četvornih metara trgovačkih centara na tisuću stanovnika, a kod nas je taj prosjek upola manji. Istodobno se u Norveškoj sagradilo čak 700 četvornih metara, a u SAD-u nevjerojatnih 2000 kvadrata na svakih tisuću stanovnika.

Ipak, ta statistika u mnogočemu nije mjerodavna za procjenu našeg stanja, prije svega zbog nižih prihoda i standarda života građana. Iz Colliersa kažu da u Hrvatskoj vrijede i sociološki podaci. »Hrvati su iznimno veliki potrošači i tradicionalno trošimo više nego što nam dozvoljavaju mogućnosti i to je veliki faktor razlike u odnosu na prosječnog Europljanina. Na društvenoj ljestvici vrijednosti, za nas su izuzetno važni pojavnost i imidž«, kaže Vedrana Likan. Dodala je da su šoping centri postali odraz načina života, a sa sve većom ponudom i dostupnošću sadržaja kupci gravitiraju prema lokacijama koje im pružaju veću ponudu. Po uzoru na Graz i Ljubljanu, kod nas su se počele formirati šoping destinacije - mjesta na kojima će uz klasičnu ponudu pronaći i trgovine s namještajem i opremom za kuću, vrt i odmor, autokuće, supermarketi i sadržaji za djecu.