Barijere: skupi atesti za drvo na domaćem tržištu

Smiješno je da hrvatski proizvođači drva moraju atestirati sav namještaj prije nego što ga plasiraju na domaće tržište, dok im za inozemstvo takvi podaci o svojstvu namještaja nisu uvjetovani.

Bitna im je samo izjava proizvođača. Na taj ih se način sputava, a pred njih postavljaju nepotrebne barijere koje umanjuju njihov radni učinak, a da ne govorim koliko su takvi atesti skupi – kaže Mladen Balić, vlasnik tvrtke “Hrastico” iz Pitomače, koja se bavi proizvodnjom namještaja od masivnog drva.

Možda bi se “Hrastico” na domaće tržište fokusirao još i više, objašnjava, no zbog takvih pravila gotovo da gubi svaku volju za rad u Hrvatskoj.

Iz uvoza svega i svačega

Stipo Velić, ravnatelj Uprave za drvnu industriju Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kaže kako je istina da pojedine zemlje u inozemstvu ne traže ateste, nego samo izjave, no upozorava da namještaj za izvoz mora biti ispitan jer, kaže, ne vjeruje da bi stranci dopuštali uvoz bilo čega. S druge strane, svi artikli, tvrdi Velić, koji se prodaju na području Hrvatske, moraju posjedovati odgovarajući atest prema Pravilniku o obveznom ispitivanju namještaja i dijelova.

- Iako je taj Pravilnik još na snazi, u tijeku je donošenje novog zakona, odnosno Tehničkih propisa za namještaj koji bi trebali još više zaštititi domaće drvo i industriju, ali i zdravlje ljudi – tvrdi.

Problem je, objašnjava, barem što se uvoza tiče, što iz pojedinih zemalja kao, primjerice, Kine u Hrvatsku ulazi svega i svačega, a domišljati uvoznici, kada prvi put uvoze u Hrvatsku, zbog certifikata, namještaj i naprave kako treba, znači prema svim tehničkim uvjetima i pravilima, jer se svaki sljedeći uvoz istog tog namještaja vodi pod istim certifikatom.

- E onda se ljudi javljaju nakon šest mjeseci da je kupljeni namještaj pred raspadom i zahtijevaju povrat novca, zamjenu namještaja i slično – veli.

Takve situacije ne bi se događale da postoji drvna inspekcija koja bi na licu mjesta odmah mogla provjeriti što nam sve stiže preko granice, no dok se to ne riješi, nitko ne može biti siguran što je kupio.

Osim birokratskih zavrzlama i različitih varijacija tih zakona, Balić se osvrnuo i na trenutačnu financijsku krizu pa tvrdi kako, iako 60 posto svoje proizvodnje lansira na strana tržišta, u Veliku Britaniju, Njemačku, Austriju i Nizozemsku, ona utječe i na drvnu industriju.

Recesija otvorila oči

- Ima posla, no promijenjena je struktura narudžbi. Prije bih jednom narudžbom popunio svoju proizvodnju za mjesece i mjesece unaprijed, no sada jedna narudžba u pravilu znači i manje posla – ističe. Promjene su, tvrdi, osjetili već krajem prošle godine, no recesija im je na neki način i “otvorila oči” - da još više poboljšaju svoju kvalitetu, i to uvođenjem novih i boljih dodatnih proizvoda.