BDP šumom, industrija drumom, a euro “in”: ipak ima prostora za optimizam?

Početak rata u Ukrajini i dodatni udar inflacije zamaglili su ovogodišnje gospodarske izglede i naveli neke promatrače na spekulacije o skoroj recesiji.

Međutim, s protekom vremena čini se da ruska agresija nailazi na ograničenja, inflacija bi mogla usporiti u drugoj polovici godine. Statistike i vijesti koje pristižu proteklih dana ostavljaju dovoljno prostora za optimizam.

Danas izlazi Izvješće o konvergenciji prema kojemu Hrvatska zadovoljava uvjete za pristupanje europodručju. Malta i Portugal su očekivano isključeni iz obračuna prosjeka za tri zemlje s najboljim inflacijskim ishodom. Preostaje još odluka Vijeća u srpnju.

Ipak, trenutni ekonomski podaci su mješoviti. Stoga ćemo kratko prokomentirati što ide u plus, a što u minus, i kakvi su trenutni izgledi što se tiče rasta u Hrvatskoj ove godine.

Objava BDP-a za prvo tromjesečje predstavlja ugodno iznenađenje. 7% rasta u odnosu na prvo tromjesečje 2021. je iznad očekivanja. Političari su se požurili pohvaliti, no riječ je o širem trendu: cijela srednja i istočna Europa zabilježila je spektakularan rast. Hrvatska u tom kontekstu nije ništa posebno: Slovenija je rasla 9,8%, Poljska 8,5%.

Kada se realni BDP procjenjuje u uvjetima visoke inflacije moguće su pogreške s deflatorima koji svode nominalne na realne vrijednosti. Naročito je teško procijeniti stvarnu potrošnju, promjene zaliha i realan obujam međunarodne razmjene. Unatoč tome, BDP jest pozitivno iznenadio.

Glavni pokretač je osobna potrošnja. Najvažnija komponenta rashodne strane koja pokreće BDP zabilježila je realan rast od 6,2%. Zasad je teško objasniti tako veliku brojku. Realan promet u trgovini na malo koji predstavlja najbolju aproksimaciju osobne potrošnje pod utjecajem inflacije bilježio je niže stope rasta u prvom kvartalu. Najveća mjesečna stopa bila je 3,6% u ožujku. Međutim, podatak o obujmu trgovine za travanj (5,7%) pokazuje da potrošači uspješno ignoriraju inflacijske pritiske i nastavljaju nemilice trošiti, čemu doprinosi i optimizam vezan uz turističku sezonu.

Strani turisti još nemaju značajan utjecaj na potrošnju, ali prelasci granica subotom potvrđuju da smo na tragu povratka prema turistički najuspješnijoj 2019.-oj. Unatoč lošemu vremenu, ulasci stranaca prošle subote dosegli su 80% ulazaka iz usporedivog vikenda 2019., što je daleko iznad prošle godine i najavljuje dobar lipanj. Kako je u istom razdoblju prošle godine rijetko koji turist ustrašen pandemijom već tumarao obalom Jadrana, ova će godina u drugom kvartalu biti znatno iznad istog razdoblja prošle godine.