Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Sij 2011

Beskamatni krediti za ekološku proizvodnju

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Nives Posavac  

Beskamatni krediti za ekološku proizvodnju

Kreditna unija NOA beskamatnim kreditima do iznosa od 20 tisuća Eura koji se otplaćuju unutar pet godina s troškom obrade od 4% potiče zapošljavanje osoba s posebnim potrebama. Kredit je namijenjen i hrvatskim braniteljima te civilnim osobama oboljelim od PTSP-a kao i poduzetnicima, udrugama i zadrugama koje rade s invalidima. Inicijativa je to kojom se financijskim sredstvima omogućava zapošljavanje i ohrabruju osobe s posebnim potrebama na poduzetničku aktivnost. Za zapošljavanje jedne osobe s invaliditetom odobravamo kredit od 10 tisuća Eura, jedini naš uvjet i pravo je da kontroliramo je li ta osoba kontinuirano zaposlena i da li se toj osobi isplaćuje redovito plaća, navodi Tomislav Flegar, član uprave Kreditne unije NOA.

Namjena kredita usmjerena je kupovini strojeva, opreme i pomagala, nabavci stoke i peradi za obiteljske farme, podizanju nasada voćnjaka i vinograda, a nude se i kratkoročne pozajmice za nabavku sirovina i repromaterijala. Sredstva za kreditiranje osigurana su putem organizacije American Jewish Joint Distribution Commitee pod nazivom J Fond, odnosno beskamatnog revolving fonda za kredite. Osnivač fonda, Alfred Bader, i sam osoba s posebnim potrebama, imao je izuzetno uspješnu radnu karijeru kroz koju je ostvario veliko bogatstvo proizvodeći kozmetičke preparate za higijenu žena, a novac je usmjerio kao pomoć osobama s posebnim potrebama u kreiranju njihovih poslovnih poduhvata ili zapošljavanju. Najveći interes za sredstva pokazuju mlađe osobe s određenim hendikepom koje su bukvalno diskriminirane za zapošljavanje od strane službene vlasti, navodi Flegar. U suradnji sa Zavodom za zapošljavanje takvim je osobama ponuđena prekvalifikacija u konkurentnija zanimanja na tržištu rada. Primjerice edukacija za masere otvara mogućnost osnivanja organizacije za masažu, registracije obrta, a samim tim jamči otvaranje novih radnih mjesta.

OD IDEJE DO REALIZACIJE
Ideje poduzetnika početnika često puta mogu biti neostvarive iz različitih razloga, ali postojanje ideje u svakom slučaju motivirajuće je za prve poduzetničke korake. Ideja mora biti isplativa, samoodrživa na tržištu, a kroz protok novca koji se radi za period otplate kredita prihodi i rashodi moraju omogućavati redovito servisiranje kredita kao i njegov povrat, navodi Tomislav Flegar. Realizacija poslovnih planova ostvariva je kroz suradnju s Centrom za poduzetništvo. Postupak realizacije kredita podrazumijeva i provjeru točnosti navoda iz poslovnog plana koju obavljaju referenti NOA-e, odobravanje zahtjeva na lokalnom Kreditnom odboru i verifikaciju koju provodi JDC. Vrijeme potrebno za realizaciju kredita od podnošenja zahtjeva kraće je od mjesec dana. Kroz tri godine aktivnosti s J-fondom realizirali smo pet do šest projekata za osobe s invaliditetom koji se konkretno otplaćuju i omogućuju nove kredite. Nismo ograničeni sa sredstvima, a godišnje smo spremni odobriti do sto tisuća Eura kredita, ističe Flegar.

POTICANJE EKOLOŠKE PROIZVODNJE
Kako se zaklada razvija, ove je jeseni predstavljana nova kreditna linija za poticanje ekoloških projekata. Nova je kreditna linija namijenjena poticanju ekoloških projekata poglavito proizvodnji zdrave hrane, prikupljanju i preradi sekundarnih sirovina, zdravstvenim uslugama - radi poboljšanja zdravlja i uvjeta života te otklanjanju onečišćivača okoline odnosno proizvodnji i distribuciji eko zaštitnih sredstava i proizvodnji, ugradnji i servisiranju alternativnih proizvođača energije. U odnosu na globalnu krizu koja vlada u Hrvatskoj vezano uz malo poduzetništvo, mikrokreditiranje, obrtništvo i OPG-ove nemamo zainteresiranih za te kredite, navodi Tomislav Flegar. Ljudi se boje pokrenuti posao jer većina obrtnika zbog neisplativosti odjavljuju obrte, Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ne dobivaju subvencije od države i ugovorene povrate kapitalnih ulaganja i svih sredstava na koje su oni računali kad su se zaduživali. Globalna se kriza strahovito reflektira na tu nišu naših korisnika koji su po tom kodu najsiromašniji i s najmanjim garancijskim kapacitetom. Dovode se u pitanje sve nekretnine, pokretnine i sve založeno za pokretanje posla, ističe Flegar.

REALIZIRANO PREKO 3500 KREDITA
Kreditna unija NOA od svog osnutka 1996. godine realizirala je preko 3500 kredita. Podsjetimo, NOA je nastala kao zajednički projekt skupine građana Osijeka i američke vladine agencije za međunarodni razvoj USAID-a čiji je osnivački kapital bio tri milijuna dolara. Tim sredstvima u Osijeku i okolici plasirani su krediti zahvaljujući kojima su sačuvana postojeća radna mjesta i otvorena nova te pokrenuti novi poslovi. Unatrag dvije godine nastupila je kriza zbog novog Zakona o kreditnim unijama koji je ograničio aktivnosti Noe samo na jednu županiju. NOA rješenje svojih problema vidi u Zakonu o mikrokreditiranju. Važno je spomenuti kako od nekadašnjeg državnog broja od 120 kreditnih zadruga, danas posluje samo jedna štedna banka i tek 20 unija, a ključni igrači na tržištu mikrokredita trebale bi biti kreditne unije, kao sljedbenici ukinutih štedno-kreditnih zadruga. U tome ih, međutim, sprječava Zakon o kreditnim unijama, donesen krajem 2006. godine.

Primjer Kreditne unije NOA pokazuje kako ih je Zakon o kreditnim unijama posve unazadio. NOA se pokušala preregistrirati u štednu banku, no u tome nisu uspjeli zbog premalog portfelja i previsokih troškova poslovanja u novom obliku. Silom prilika registrirali su se kao kreditna unija, što je znatno umanjilo njihovu djelatnost. Kao kreditna unija mogu poslovati samo u domaćoj valuti pa su izgubili strane partnere, morali im vratiti milijun dolara i smanjiti temeljni kapital. Uz to, kako štednja u kreditnim unijama nije osigurana kao u bankama, štediše ih izbjegavaju, pa mogu samo vrtjeti temeljni kapital, zbog čega im je kreditni potencijal smanjen za 25 posto, zaključuje Flegar.


Komentari članka

Vezani članci

I MVEP zapošljava, broj zaposlenih u državnoj administraciji raste na 50.000

16.10.2017.

Novi val zapošljavanja u ministarstvima u kojem će posao naći oko 850 administrativaca, nije mimoišao ni Ministarstvo vanjskih poslova koje je ovaj tjedan primalo molbe za nova 32 radna mjesta

Ekonomski bum u Švedskoj, fali im 78 tisuća radnika

16.10.2017.

Prije nekoliko mjeseci švedski zavod za zapošljavanje objavio je kako će se u 2017. i 2018. godini u zemlji otvoriti 149 tisuća novih radnih mjesta te da će na njih čak osam od deset raditi stranci

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1.3 milijun radnika u Europi

11.10.2017.

Posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, poput rada na poziv ili putem vaučera, što za posljedicu ima nesigurnost radnog mjesta, potplaćenost i krajnje upitnu socijalnu sigurnost radnika

Ove su hrvatske tvrtke još prije 22 godine bile mega poduzeća

05.10.2017.

Podravka je 1995. bila šesto najveće poduzeće u Hrvatskoj, a danas je pala na 23. poziciju

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1472 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 613 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 694 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 717 članka imaju tag svijet
  16. 531 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 282 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja