Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Sij 2011

Beskamatni krediti za ekološku proizvodnju

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Nives Posavac  

Beskamatni krediti za ekološku proizvodnju

Kreditna unija NOA beskamatnim kreditima do iznosa od 20 tisuća Eura koji se otplaćuju unutar pet godina s troškom obrade od 4% potiče zapošljavanje osoba s posebnim potrebama. Kredit je namijenjen i hrvatskim braniteljima te civilnim osobama oboljelim od PTSP-a kao i poduzetnicima, udrugama i zadrugama koje rade s invalidima. Inicijativa je to kojom se financijskim sredstvima omogućava zapošljavanje i ohrabruju osobe s posebnim potrebama na poduzetničku aktivnost. Za zapošljavanje jedne osobe s invaliditetom odobravamo kredit od 10 tisuća Eura, jedini naš uvjet i pravo je da kontroliramo je li ta osoba kontinuirano zaposlena i da li se toj osobi isplaćuje redovito plaća, navodi Tomislav Flegar, član uprave Kreditne unije NOA.

Namjena kredita usmjerena je kupovini strojeva, opreme i pomagala, nabavci stoke i peradi za obiteljske farme, podizanju nasada voćnjaka i vinograda, a nude se i kratkoročne pozajmice za nabavku sirovina i repromaterijala. Sredstva za kreditiranje osigurana su putem organizacije American Jewish Joint Distribution Commitee pod nazivom J Fond, odnosno beskamatnog revolving fonda za kredite. Osnivač fonda, Alfred Bader, i sam osoba s posebnim potrebama, imao je izuzetno uspješnu radnu karijeru kroz koju je ostvario veliko bogatstvo proizvodeći kozmetičke preparate za higijenu žena, a novac je usmjerio kao pomoć osobama s posebnim potrebama u kreiranju njihovih poslovnih poduhvata ili zapošljavanju. Najveći interes za sredstva pokazuju mlađe osobe s određenim hendikepom koje su bukvalno diskriminirane za zapošljavanje od strane službene vlasti, navodi Flegar. U suradnji sa Zavodom za zapošljavanje takvim je osobama ponuđena prekvalifikacija u konkurentnija zanimanja na tržištu rada. Primjerice edukacija za masere otvara mogućnost osnivanja organizacije za masažu, registracije obrta, a samim tim jamči otvaranje novih radnih mjesta.

OD IDEJE DO REALIZACIJE
Ideje poduzetnika početnika često puta mogu biti neostvarive iz različitih razloga, ali postojanje ideje u svakom slučaju motivirajuće je za prve poduzetničke korake. Ideja mora biti isplativa, samoodrživa na tržištu, a kroz protok novca koji se radi za period otplate kredita prihodi i rashodi moraju omogućavati redovito servisiranje kredita kao i njegov povrat, navodi Tomislav Flegar. Realizacija poslovnih planova ostvariva je kroz suradnju s Centrom za poduzetništvo. Postupak realizacije kredita podrazumijeva i provjeru točnosti navoda iz poslovnog plana koju obavljaju referenti NOA-e, odobravanje zahtjeva na lokalnom Kreditnom odboru i verifikaciju koju provodi JDC. Vrijeme potrebno za realizaciju kredita od podnošenja zahtjeva kraće je od mjesec dana. Kroz tri godine aktivnosti s J-fondom realizirali smo pet do šest projekata za osobe s invaliditetom koji se konkretno otplaćuju i omogućuju nove kredite. Nismo ograničeni sa sredstvima, a godišnje smo spremni odobriti do sto tisuća Eura kredita, ističe Flegar.

POTICANJE EKOLOŠKE PROIZVODNJE
Kako se zaklada razvija, ove je jeseni predstavljana nova kreditna linija za poticanje ekoloških projekata. Nova je kreditna linija namijenjena poticanju ekoloških projekata poglavito proizvodnji zdrave hrane, prikupljanju i preradi sekundarnih sirovina, zdravstvenim uslugama - radi poboljšanja zdravlja i uvjeta života te otklanjanju onečišćivača okoline odnosno proizvodnji i distribuciji eko zaštitnih sredstava i proizvodnji, ugradnji i servisiranju alternativnih proizvođača energije. U odnosu na globalnu krizu koja vlada u Hrvatskoj vezano uz malo poduzetništvo, mikrokreditiranje, obrtništvo i OPG-ove nemamo zainteresiranih za te kredite, navodi Tomislav Flegar. Ljudi se boje pokrenuti posao jer većina obrtnika zbog neisplativosti odjavljuju obrte, Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ne dobivaju subvencije od države i ugovorene povrate kapitalnih ulaganja i svih sredstava na koje su oni računali kad su se zaduživali. Globalna se kriza strahovito reflektira na tu nišu naših korisnika koji su po tom kodu najsiromašniji i s najmanjim garancijskim kapacitetom. Dovode se u pitanje sve nekretnine, pokretnine i sve založeno za pokretanje posla, ističe Flegar.

REALIZIRANO PREKO 3500 KREDITA
Kreditna unija NOA od svog osnutka 1996. godine realizirala je preko 3500 kredita. Podsjetimo, NOA je nastala kao zajednički projekt skupine građana Osijeka i američke vladine agencije za međunarodni razvoj USAID-a čiji je osnivački kapital bio tri milijuna dolara. Tim sredstvima u Osijeku i okolici plasirani su krediti zahvaljujući kojima su sačuvana postojeća radna mjesta i otvorena nova te pokrenuti novi poslovi. Unatrag dvije godine nastupila je kriza zbog novog Zakona o kreditnim unijama koji je ograničio aktivnosti Noe samo na jednu županiju. NOA rješenje svojih problema vidi u Zakonu o mikrokreditiranju. Važno je spomenuti kako od nekadašnjeg državnog broja od 120 kreditnih zadruga, danas posluje samo jedna štedna banka i tek 20 unija, a ključni igrači na tržištu mikrokredita trebale bi biti kreditne unije, kao sljedbenici ukinutih štedno-kreditnih zadruga. U tome ih, međutim, sprječava Zakon o kreditnim unijama, donesen krajem 2006. godine.

Primjer Kreditne unije NOA pokazuje kako ih je Zakon o kreditnim unijama posve unazadio. NOA se pokušala preregistrirati u štednu banku, no u tome nisu uspjeli zbog premalog portfelja i previsokih troškova poslovanja u novom obliku. Silom prilika registrirali su se kao kreditna unija, što je znatno umanjilo njihovu djelatnost. Kao kreditna unija mogu poslovati samo u domaćoj valuti pa su izgubili strane partnere, morali im vratiti milijun dolara i smanjiti temeljni kapital. Uz to, kako štednja u kreditnim unijama nije osigurana kao u bankama, štediše ih izbjegavaju, pa mogu samo vrtjeti temeljni kapital, zbog čega im je kreditni potencijal smanjen za 25 posto, zaključuje Flegar.


Komentari članka

Vezani članci

Tko se ne prilagodi i ne počne učiti, postaje višak na tržištu rada

18.08.2017.

Hrvatska bi svoju “nišu” mogla pronaći u granama koje nose visoku razinu dodane vrijednosti. Naša zemlja ima šanse u sektorima proizvodnje hrane, ekoloških proizvoda, u medicini..., no ne smije se štedjeti na obrazovanju

Birokracija i dalje koči hrvatsko gospodarstvo

15.08.2017.

Sedam dugih tjedana trajala je borba s birokracijom i papirologijom mladog Nicholasa Johnsa Daviesa, državljanina Walesa koji se nedavno službeno zaposlio u osječkoj IT tvrtki Inchoo

Iz Walesa je došao u Osijek i zaposlio se kao programer

11.08.2017.

Nicholas Johns-Davies (20) planirao je prvo turistički posjet, ali želio je iskušati nešto novo i ubrzo se zaposlio u IT tvrtki Mladi Velšanin planirao je turistički posjet Hrvatskoj

Hrvatska u lipnju među zemljama s najvećim padom stope nezaposlenosti u EU

03.08.2017.

U Hrvatskoj je u lipnju sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti skliznula na 10,6 posto, s 10,8 posto u prethodnom mjesecu i s 13,3 posto u prošlogodišnjem lipnju.

Nikad manje nezaposlenih – stopa nezaposlenosti pala na 10,8 posto

24.07.2017.

U odnosu na lipanj prošle godine, stopa nezaposlenosti u šestom ovogodišnjem mjesecu pala je za 2,6 postotnih bodova, s obzirom na to da je tada iznosila 13,4 posto.

Tag cloud

  1. 1642 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 376 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 213 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 259 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja