Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2021

Biofert Željka Markušića godišnje proizvede 400 tona batata - plan je doći do barem 800

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vesna Mijat  

Biofert Željka Markušića godišnje proizvede 400 tona batata - plan je doći do barem 800

Slatki krumpir ušao je u hrvatske kuhinje, ali na mala vrata. Još ga uvijek veliki dio stanovništva ne poznaje i zaobilazi, znatiželjno ga pogledavajući na policama trgovina. Neki su ga isprobali pa odustali shvativši da okusom nije sličan običnom krumpiru. No, veliki je i broj onih koji su ga trajno zavoljeli.

Ime je dobio po krumpiru zbog sličnog načina pripremanja. Iako okusom drugačiji, učestalo se priprema kuhanjem ili pečenjem. Može se koristiti kao sirovina za juhe ili u varivima. Popečci i pire su također popularni. Gdje god se inače koristi bundeva ili mrkva može ići batat, pa čak i u kolače.

Uzgoj batata isplativiji od krumpira
Za njegov uzgoj u Hrvatskoj, Željko Markušić odlučio se prije 12 godina. Pokrenuo je obrt Biofert u Jastrebarskom i od tada ne prestaje rasti. Ušli su u sve veće trgovačke lance, a batat izvoze u Njemačku, Sloveniju, Crnu Goru i Mađarsku.

"Ideja je došla na fakultetu, razmišljao sam o nečem što drugi nemaju. Svi ovdje uzgajaju vinograde, rajčice, povrće, žitarice, a ja rekoh: idem probati nešto novo“, prisjetio se početaka.

Ovaj uzgajivač kaže da je uzgoj batata isplativiji od uzgoja običnog krumpira, ali da je više brige potrebno posvetiti skladištenju. Kada ga iskopaju, on ide u skladišta gdje se 5 dana zagrijava na 32°C. Poslije toga se čuva na 15°C.

Tu se konzerviraju sve rane i oštećenja da ne bi došlo do kasnijeg kvarenja. Pranje prije skladištenja nije preporučljivo, jer ako je godina suha i nema velikih oborina, onda se prašina s površine batata lako uklanja bez pranja, navodi ovaj agronom.

Žele povećati proizvodnju u kooperaciji
Ove godine su u vlastitoj proizvodnji imali batat zasađen na 10 h, a u kooperaciji na dodatnih 15 ha diljem Hrvatske od Baranje i Neretve, preko Kutine i Bjelovara. Godišnje proizvedu oko 400 tona (zajedno s kooperacijom) i pokraj Jastrebarskog unajmljuju skladišni prostor čije su kapacitete prerasli.

"Cilj nam je izgradnja novog skladišta od 500m2 da postanemo regionalni centar za Hrvatsku. Povećali bismo proizvodnju barem na 800 tona, tako da snabdijevamo Hrvatsku s batatom 12 mjeseci u godini, a ne da se on uvozi iz Egipta“, kaže Željko.

Posla oko skladištenja ima više nego kod običnog krumpira, a rad košta, priča naš sugovornik. Po hektaru je zarada optimalno od 25.000 do 35.000 kuna, pa ono što se priča da se na hektaru nasada dobije 40-50 tona to nije stvarnost i tu se puno ljudi razočara. Ove godine prosječni urod im je bio oko 17 t/ha dok je za boljih godina u Hrvatskoj moguće dobiti i do 22 t/ha.

Domaće tržište najviše traži narančasti batat
U Biofertu ne trebaju brinuti puno o plasmanu. Pakiranjem batata se ne bave, jer nemaju vremena. Zato rade s pakirnicama, s dvije u Hrvatskoj, jednom u Sloveniji i jednom u Mađarskoj. Batat ide njima u rinfuzi, a oni ga dalje pakiraju i distribuiraju u najveće trgovačke centre.

Osim nekoliko sorti narančastog batata, Željko uzgaja i neke ljubičaste i bijele sorte. Sedamdeset posto narančaste sorte ide na domaće tržište, a ostale dvije sorte oko 30 posto. Lokalne specifičnosti tržišta diktiraju potražnju za određenim sortama pa tako za Mađarsku ide samo bijeli i ljubičasti batat. Ove sorte su okusom različite od narančastog jer je bijeli manje sladak, a ljubičasti okusom vuče na kesten i puno je tvrđi.

Batat, kao i krumpir potječe iz centralne i Južne Amerike. Tamo je poznat u uzgoju nekoliko tisuća godina. S običnim krumpirom ne dijeli niti botaničko porijeklo (Convolvulaceae ≠ Solanaceae), niti nutritivni sastav. Samim time bitno drugačije utječe na naše tijelo.

Obje ove namirnice dobar su izvor vlakana i ugljikohidrata. Od ugljikohidrata, obični krumpir sadrži više škroba, a slatki više šećera. Običan krumpir ima više Fe i K, a batat je, s druge strane bogatiji izvor vitamina A, beta-karotena, Ca, i Mn.

U svjetskoj proizvodnji batata koja je 2019. godine iznosila 92 milijuna tona, Kina drži 56 posto proizvodnje, dok je Malawi, Nigerija i Tanzanija slijede s proizvodnjom na razini 3 do 4 milijuna tona. Iako ga Kina proizvodi najviše, najveći svjetski izvoznik u 2020. godini su bile SAD. Zanimljivo je spomenuti da je najveći uvoznik u istoj godini bila Nizozemska.

Ekološka proizvodnja batata i presadnica
Batat nema puno prirodnih neprijatelja i zbog toga je pogodan za ekološku proizvodnju. Proizvođači trebaju samo paziti na prisutnost žičnjaka i voluharica. Najotpornija na bolest je sorta Beauregard i ljubičasti Purple batat koji može najduže stajati u skladištu.

"Covington mi je osobno, najljepša narančasta sorta, ali je osjetljiv na manipulacije u skladištu", poručuje Željko.

Veći dio posla u Biofertu čini proizvodnja presadnica. Godišnje ih proizvedu milijun i pol. Uzgajaju ih u grijanim plastenicima od kraja ožujka pa do svibnja, naklijavaju i ukorijenjavaju, te ih šalju diljem Europe. Jedan dio sami sade, a veći dio ide njihovim kooperantima i u širu prodaju. U uzgoju na poljima su odlučili koristiti biorazgradive folije od celuloze.

"Jedini u Hrvatskoj proizvodimo batat na biorazgradivoj foliji. Nema čupanja ni skupljanja folije, nema zagađivanja, a ona ostaje na poljima i sama se razgrađuje. To nam se pokazalo daleko bolje i isplativije, jer ne trebamo radnu snagu koja bi morala čupati foliju“, kaže ovaj uspješni poljoprivrednik.

Poziv budućim kooperantima
Željko je danas naš najveći proizvođač batata. Iako je diplomirao na Agronomskom fakultetu, njegova je stručnost odrazdugogodišnjeg iskustva s batatom. Kako ima u planu daljnje širenje, poziva nove kooperante da mu se pridruže.

"Mislim da poljoprivreda ima budućnost, a uz malo promišljanja i pametnog rada može se lijepo živjeti od nje“, zaključio je Markušić.


Komentari članka

Vezani članci

Stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo proizvodnje su u kojima generiramo najveći deficit

19.11.2021.

U ovoj godini se polako vraćaju stari, nepovoljni trendovi, pa je deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i poljoprivrednih proizvoda od početka 2021. uvećan za 7,5 posto, upozoravaju iz HGK.

Ukrajinski krumpir najjeftiniji u Europi - gdje ga izvoze?

10.11.2021.

Krumpir u Ukrajini je samo 15 do 20 posto jeftiniji u odnosu na lani, no s obzirom na porast u drugim zemljama regije, to je dovoljno da postane lider kada je u pitanju niska cijena.

Crveno zlato s OPG-a Kelemen, koja je tajna baranjske paprike?

28.10.2021.

Odabir sjemena, pravilna priprema tla i prihrana te tradicionalna prerada, garancija su uspjeha poznatog proizvođača mljevene baranjske začinske paprike, Jožefa Kelemena koji je partnera našao u tvrtki Timac Agro.

Snježana i Dražen Horvat povrće proizvode u Okučanima, a prodaju u Zagrebu

22.10.2021.

"Primjerice, od rajčica i još nekih vrsta povrća isključivo sadimo svoje sjeme domaćih sorti, ne kupujemo hibride. Sjeme za sljedeću godinu vadimo iz najboljih plodova pojedinih sorti čime radimo svojevrsnu selekciju", otkriva.

Uzgoj salate u Hrvatskoj - tko su TOP 10 proizvođača?

11.10.2021.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine, u odnosu na 2019., povećana proizvodnja salate i to za 2.071 tonu.

Tag cloud

  1. 2289 članka imaju tag turizam
  2. 2147 članka imaju tag hrvatska
  3. 1420 članka imaju tag izvoz
  4. 1652 članka imaju tag financije
  5. 1250 članka imaju tag svijet
  6. 947 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1092 članka imaju tag trgovina
  8. 1168 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1071 članka imaju tag ict
  10. 905 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 936 članka imaju tag investicije
  12. 751 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1051 članka imaju tag EU
  14. 953 članka imaju tag industrija
  15. 834 članka imaju tag menadžment
  16. 448 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 650 članka imaju tag maloprodaja
  19. 445 članka imaju tag poticaji
  20. 611 članka imaju tag marketing
  21. 440 članka imaju tag opg
  22. 541 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 415 članka imaju tag eu fondovi
  25. 405 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 464 članka imaju tag obrazovanje
  29. 420 članka imaju tag porezi
  30. 396 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 396 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 401 članka imaju tag vlada
  35. 320 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 416 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 328 članka imaju tag start up