Blagajnički maksimum: Nakon osam godina povećan je dopušteni iznos gotovog novca u blagajni

Od ove godine uveden je jednostavniji i praktičniji način određivanja blagajničkog maksimuma. Obveznici fiskalizacije sami donose odluku o blagajničkome maksimumu, ali najviši iznos i nadalje ovisi o veličini tvrtke. Za mikrosubjekte iznosi 10.000 kn (jednak je), za male 50.000 kn (bilo je 30.000 kn), a za srednje subjekte 80.000 kn (bilo je 50.000 kn)

Blagajnički maksimum iznos je gotovog novca koji poslovni subjekt može zadržati u blagajni i ne mora ga položiti na račun u poslovnoj banci s kojega obavlja negotovinska plaćanja i naplatu. Iznos novca koji prelazi svotu blagajničkog maksimuma treba do kraja radnog dana ili najkasnije sljedeći radni dan položiti na bankovni račun. Poduzetnicima koji svoje isporuke naplaćuju u gotovu novcu i/ili onima koji određene nabavke plaćaju gotovinom potreban je određeni iznos gotovine u blagajni za obavljanje dnevnih platno-isplatnih transakcija. Onima koji u pravilu posluju s građanima, u blagajni trebaju novčanice određenih apoena za novčano izravnanje s kupcima koji plaćaju gotovinom.

Do posljednje izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom blagajnički maksimum je za sve obveznike fiskalizacije, a to su obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, bio propisan Zakonom. Za mikropoduzetnike i fizičke osobe iznosio je 10.000 kn, za male 30.000 kn, a za srednje poduzetnike 50.000 kn. Za poduzetnike koji nisu malo gospodarstvo blagajnički maksimum je bio određen do 100.000 kn, s tim da je tim velikim subjektima bilo dopušteno i propisati najviši blagajnički iznos po svakom prodajnom mjestu do 15.000 kn. Zakonom određene svote blagajničkog maksimum nisu se mijenjale od 2012., pa se povećavao broj poduzetnika kojima propisani iznosi gotovog novca koji smiju zadržati u blagajni nisu dovoljni za početak blagajničkog poslovanja sljedećega radnog dana. Od 1. siječnja 2021. godine Zakon je izmijenjen i uveden je jednostavniji i praktičniji način određivanja blagajničkog maksimuma. Obveznici fiskalizacije sami donose odluku o blagajničkom maksimumu, ali najviše do iznosa propisanog Pravilnikom o fiskalizaciji, koji donosi ministar financija.

Prema veličini tvrtke
Najviša svota blagajničkog maksimuma i nadalje ovisi o veličini poduzetnika i za mikrosubjekte iznosi 10.000 kn, za male 50.000 kn, a za srednje subjekte 80.000 kn. Veličina poduzetnika se za te svrhe određuje prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva, prema kojemu se mikropoduzetnicima smatraju poslovni subjekti koji prosječno zapošljavaju manje od deset radnika, a godišnji prihod ili ukupna aktiva im iznosi do dva milijuna eura, mali poduzetnici su oni koji prosječno zapošljavaju do 50 radnika, a prihod ili aktiva im iznosi do deset milijuna eura, a srednji su poslovni subjekti kojima broj radnika, prihod ili aktiva premašuju te veličine.

Za poslovne subjekte koji se prema tim kriterijima ne smatraju malim gospodarstvom i za poduzetnike koji obavljaju mjenjačke poslove, blagajnički maksimum iznosi 100.000 kn. Za fizičke osobe obveznike poreza na dohodak najviša svota blagajničkog maksimuma iznosi 10.000 kn, a za fizičke osobe obveznike poreza na dobit ovisi o njihovoj veličini i određuje se jednako kao za poduzetnike pravne osobe.

O čemu voditi računa
Pri donošenju odluke o visini blagajničkog maksimuma, poduzetnik primarno vodi računa o potrebama za gotovim novcem i sigurnosnim uvjetima čuvanja gotovine nakon proteka radnog dana. Odluka o blagajničkom maksimumu može biti zasebni akt kojim se uređuje samo to pitanje, a može biti ugrađena u opći akt kojim se unutar poslovnog subjekta regulira blagajničko poslovanje.

Ako je poduzetniku za obavljanje poslovanja potrebno imati blagajnu na više lokacija, u više prodajnih prostora ili za više poslovnih cjelina, za svaku će organizacijsku jedinicu odrediti visinu blagajničkog maksimum. To se može urediti na način da ima više blagajni ili da je jedna blagajna glavna, a ostale pomoćne. Sumarno, za pravnu osobu kao cjelinu, ukupna svota blagajničkog maksimuma u svim blagajnama može iznositi najviše do iznosa određenog Pravilnikom o fiskalizaciji.

Iznos pojedinog računa jednak
Za poduzetnike koji imaju evidentiranih neplaćenih dospjelih obveza vrijede drugačija ograničenja. Za njih nema dopuštenoga blagajničkog maksimuma, oni ne smiju zadržavati gotov novac, ne smiju obavljati gotovinska plaćanja i dužni su na kraju svakog radnog dana, a najkasnije sljedeći radni dan svu naplaćenu gotovinu položiti na račun u banci.

Nema promjena u vezi dopuštenog plaćanja gotovim novcem. Poduzetnici koji su obveznici fiskalizacije mogu drugim poduzetnicima nabavke dobara i usluga plaćati u gotovu novcu do iznosa 5000 kn po jednom računu. Do 5000 kn po jednom računu dopušteno je plaćanje u gotovini obrtniku i drugim fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost. Nema ograničenja broja pojedinačnih računa koje je dopušteno platiti gotovim novcem, ali svaki pojedinačni račun ne smije iznositi više od 5000 kn. Plaćanja poljoprivrednicima su u povoljnijem režimu. Ako poljoprivrednik nije porezni obveznik, otkup poljoprivrednih proizvoda može mu se platiti u gotovu novcu. Građanima se u gotovu novcu može plaćati samo za namjene i do iznosa određenih propisima o porezu na dohodak.