Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Pro 2015

Blagdani će biti skromni, uz mali rast potrošnje

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Blagdani će biti skromni, uz mali rast potrošnje

Da se dogodi izdašnija potrošnja, ne samo tijekom prosinca, nužno je ponovno rezati porez na dohodak, ali ne linearno kao prošli puta, ili smanjiti PDV na hranu i dječji asortiman.

Na uskomešanom Zrinjevcu u večernjim satima ovih dana ni igla ne bi mogla pronaći put do promrzla tla. Slična slika iz večeri u večer ponavlja se na još nekoliko lokacija metropole. Rijeka ljudi svih uzrasta slijeva se od Fuliranja u Tomićevoj preko Jelačić placa i trga Europe sve do Tomislavca. I da, troši se.

Na kuhano vino, vruće kobasice, hrskave fritule, klizanje... No, mogu li Zagrepčani i njihovi gosti, ali i ostali građani na mnogim lokacijama Naše Lijepe gdje se ovih dana uz Advent (ili hrvatski Došašće) i u očekivanju glavnih prosinačkih blagdana trošiti više nego inače? Oboriti rekord koji bi, prema nekim procjenama, trebao iznositi najmanje 11,5 milijardi kuna? Doista, Hrvati u prosincu radi Božića i Silvestrova troše više nego u većini mjeseci u ostatku godine.

U ozračju treperavih lampica, i po cijenu skupog bankarskog minusa, kune nekako lakše i brže bježe iz lisnice. Međutim, teško da će biti oboren spomenuti (ne)očekivani rekord u potrošnji. Naime, u tvrdnjama da će prosinačka potrošnja značajno nadmašiti 11 milijardi kuna više je riječ o napuhavanju potrošačkog balona toliko nam nedostatnim optimizmom nego o realnoj slici stanja u lisnicama većine Hrvata.

Mali rast u prosincu
Unatrag desetak godina, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najizdašnije se trošilo u prosincu 2007. No, ukupan iznos dosegnuo je tek 9,1 milijardu kuna, odbiju li se gorivo, motorna vozila i rezervni dijelovi. Prošlogodišnji prosinac zaključen je sa 8,5 milijardi kuna, a u prethodne dvije godine po 8,2 milijarde. U promociji ovoprosinačkog optimizma i rasta potrošnje neki se prisjećaju izmjena poreza na dohodak i pozivaju na božićnice. Ako se u prvim tjednima kroz smanjenje poreznog utega za 100 do 150 kuna, što su iznosi koje je dobilo najviše Hrvata, dogodio pozitivan efekt na otklanjanju dotadašnje sve prisutne depresije, optimizam se u proteklim mjesecima mahom istopio, a božićnica je i dalje značajno manje od njihova očekivanja.

Prosječno hrvatsko kućanstva, izvijestili su prošli tjedan državni statističari, u 2014. potrošilo je 81.000 kuna. Mjesečno tek 888 eura. Trećinu tog iznosa "pojela" je skupa hrana što je karakteristika siromašnih nacija. Austrijanci ili Nijemci na hranu troše samo 15-ak posto plaće. Najviše kuna 6700 otišlo je za meso, pa izlazi da prosječna hrvatska obitelj dnevno za meso izdvoji čak 18 kuna. Godišnja obiteljska potrošnja pak za kruh, po statistici, iznosi 4542 kune, dnevno 12 kuna. Nahraniti tročlanu obitelj, što je ovdašnji prosjek, tijekom jednog dana mesom za 18 i kruhom za 12 kuna najbolja je ilustracija oskudice u džepu prosječnog Hrvata.

Odbiju li se troškovi stanovanja i ostalih režija te izdataka za javni prijevoz plus obveza za školarce, što zapravo ostaje obitelji za neki, makar i mali luksuz? Gotovo ništa. U zemlji gdje je prosječna mirovina manja od 2300 kuna, a gotovo 70 posto zaposlenih dobiva neto plaću ispod državnog prosjeka, koji je za prva tri kvartala ove godine iznosio 5640 kuna i uz registriranu nezaposlenost u listopadu veću od 17 posto, nemoguće je očekivati prosinačku rastrošnost veću od 11 milijardi kuna. Čak i uz priznavanje izdašnog udjela sive ekonomije u šopingiranju.

Uzaludan optimizam
Prosinac 2014. naspram prosinca 2013. donio je rast realnog maloprodajnog prometa od 3,5 posto. Ekonomski institut za ovaj prosinac koji upravo ide svom kraju procijenio je rast realne potrošnje kućanstava u međugodišnjem razdoblju od svega 0,3 posto, a za prosinac 2016. optimizam je mrvu veći, potrošnja bi trebala narasti za 0,4 posto.Sve u svemu, blagdani koji su pred nama izglednije je bit će opet vrlo skromni, tek s blagim rastom potrošnje i definitivno neće donijeti skok na 11,5 milijardi kuna prometa. Optimizam nije grijeh, štoviše. No, on sam po sebi ne može u potrošački balon pumpati kune. Da se dogodi izdašnija potrošnja, ne samo tijekom prosinca, nužno je ponovno rezati porez na dohodak, ali ne linearno kao prošli puta. Ili, smanjiti PDV na hranu i možda još ponešto, pogotovo iz dječjeg asortimana.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

20.05.2020.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 705 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 355 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija