Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Ou 2019

Bojan Jerbić: Zašto je dramatično smanjen broj priznatih hrvatskih patenata

Izvor: lider.media · Autor: Kata Pranić  

Bojan Jerbić: Zašto je dramatično smanjen broj priznatih hrvatskih patenata

Broj prijavljenih patenata u Hrvatskoj opada iz godine u godinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo prošle godine je prijavljeno 136 patenata, pretprošle 159, a primjerice 2014. bilo ih je 200, a u 2008. dvostruko više, 400. Prošle godine prijavljeno je najviše patenata iz područja strojarstva 32 posto, slijede patenti iz kemije 24,4 posto i 9,6 posto iz mjeriteljstva.

Od ukupnog broja prijavitelja patenata u 2018. domaćih je 121, a 15 stranaca. Najveći broj domaćih patenata prijavile su fizičke osobe 84,3 posto, a pravne osobe prijavile 15,7 posto. Dok je kod stranih prijavitelja odnos između fizičkih i pravnih osoba 60 naspram 40 posto. To znači da strane tvrtke prijavljuju više patenata nego što ih prijavljuju domaće tvrtke i znanstvene institucije.

Slična je situacija i s priznatim patentima. U deset godina ostali smo bez 75 posto priznatih patenata – 268 (u 2009.), 71 (u 2018.)

Zbog čega dramatično pada broj prijavljenih patenata u Hrvatskoj objašnjava prof. dr. sc. Bojan Jerbić, voditelj Katedre za projektiranje izradbenih i montažnih sustava Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

– Hrvatska ima tradicionalno nizak broj prijavljenih patenata, a razloge valja tražiti prvenstveno u gospodarskoj strukturi. Tek manji broj hrvatskih tvrtki razvojno je orijentiran, što znači da je gospodarstvo uglavnom oslonjeno na uslužne djelatnosti i kooperacijsku proizvodnju. Međunarodna konkurencija i izvoz pretežno se ostvaruju kroz proizvodnju za inozemne kompanije koje, i ako dođe do inovacije, patente zadržavaju za sebe. Nadalje, postupak patentiranja je složen i skup. Kad su u pitanju visoke tehnologije, patenti često ne pružaju adekvatnu zaštitu jer otkrivaju rješenja koje uz manje varijacije svatko može iskoristiti, a samo velike kompanije imaju novac za međunarodne sudske sporove – kaže profesor Jerbić. Pritom ističe da danas u Hrvatskoj najveći broj inovacija nastaje u ICT sektoru ili povezanim djelatnostima, a tu je mogućnost patentiranja vrlo sužena (softver se ne može patentirati).

– Broj patenata ipak ne odražava inovacijski učinak nekog društva. Međutim, moramo biti iskreni, Hrvatska nije razvojno i inovacijski orijentirana. Problemi leže u vrjednosnom sustavu skrivenom u zakonima, pravilnicima i drugim aktima koji uzrokuju negativnu selekciju kadrova, potiču donošenje pogrešnih odluka ili još gore sprječavaju donošenje odluka. Tu je dodatni problem porast birokracije. Koliko god se borili da neke birokratske procedure pojednostavimo i unaprijedimo, paralelno se rađaju novi birokratski paradoksi koji dodatno blokiraju ukupnu učinkovitost društva. Porazno je što smo se uglavnom pomirili s činjenicom da smo neuspješno društvo – kaže profesor Jerbić poručujući da se moramo vratiti ideji Hrvatske kao zemlje znanja i izvrsnosti te dugoročno usmjeravati napore prema strukturnim promjenama koje potiču izvrsnost na svim razinama, od kuhara do znanstvenika, od uslužnih do proizvodnih djelatnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto obrtnici moraju plaćati komoru koja ima 18 milijuna kuna u banci, visoke plaće i porezne neprilike

15.04.2020.

Dok su brojni obrtnici posljednjih tjedana bez posla i dobar dio njih možda neće preživjeti krizu, HOK sasvim sigurno hoće, jer su im prihodi zajamčeni. Jedini rizik je da se netko sjeti ukinuti obvezno članstvo što bi vjerojatno rezultiralo velikim odlje

'Za mali kredit HAMAG traži toliko papira da od svega želim odustati'

01.04.2020.

Imam potrebna znanja za ispunjavanje ove procedure i pribavljanje potrebnih dokumenata, ali za to su mi potrebna barem dva dana. Međutim, kada prosječan mikro poduzetnik vidi sve zahtjeve, smatram da neće ni pokušati sam realizirati kredit

Iz državne uprave odlazi 600 službenika, za otpremnine 350 milijuna kuna

16.09.2019.

Najracionalnija je Zagrebačka županija sa 164 zaposlena na 311.000 stanovnika, što je jedan službenik na gotovo 1900 građana.

Komad papira ugrozio Adriadieselov posao, a uništio ‘samo’ ljevaonicu Ardens

26.08.2019.

Ljevaonica, naime i dalje nikako nije mogla do dozvole za gospodarenje otpadom (jer metal koji se lijeva inspektorica podrazumijeva kao otpad). Ne pomaže ni što se metal na istoj lokaciji lijevao ‘još od stare Italije’, ni dozvola za lijevanje iz 2002.

Poduzetnici su složni: Finu treba ukinuti, to je država u državi

13.08.2019.

Fina, koja je preživjela raspad bivše države i promjenu ekonomskog sustava, nasljednica je nekadašnjeg Zavoda za platni promet, a prije toga Službe društvenog knjigovodstva. Zapošljava oko 3000 ljudi i njihova "radna mjesta" jedini su razlog njenog postoj

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija