Bojan Jerbić: Zašto je dramatično smanjen broj priznatih hrvatskih patenata

Broj prijavljenih patenata u Hrvatskoj opada iz godine u godinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo prošle godine je prijavljeno 136 patenata, pretprošle 159, a primjerice 2014. bilo ih je 200, a u 2008. dvostruko više, 400. Prošle godine prijavljeno je najviše patenata iz područja strojarstva 32 posto, slijede patenti iz kemije 24,4 posto i 9,6 posto iz mjeriteljstva.

Od ukupnog broja prijavitelja patenata u 2018. domaćih je 121, a 15 stranaca. Najveći broj domaćih patenata prijavile su fizičke osobe 84,3 posto, a pravne osobe prijavile 15,7 posto. Dok je kod stranih prijavitelja odnos između fizičkih i pravnih osoba 60 naspram 40 posto. To znači da strane tvrtke prijavljuju više patenata nego što ih prijavljuju domaće tvrtke i znanstvene institucije.

Slična je situacija i s priznatim patentima. U deset godina ostali smo bez 75 posto priznatih patenata – 268 (u 2009.), 71 (u 2018.)

Zbog čega dramatično pada broj prijavljenih patenata u Hrvatskoj objašnjava prof. dr. sc. Bojan Jerbić, voditelj Katedre za projektiranje izradbenih i montažnih sustava Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

– Hrvatska ima tradicionalno nizak broj prijavljenih patenata, a razloge valja tražiti prvenstveno u gospodarskoj strukturi. Tek manji broj hrvatskih tvrtki razvojno je orijentiran, što znači da je gospodarstvo uglavnom oslonjeno na uslužne djelatnosti i kooperacijsku proizvodnju. Međunarodna konkurencija i izvoz pretežno se ostvaruju kroz proizvodnju za inozemne kompanije koje, i ako dođe do inovacije, patente zadržavaju za sebe. Nadalje, postupak patentiranja je složen i skup. Kad su u pitanju visoke tehnologije, patenti često ne pružaju adekvatnu zaštitu jer otkrivaju rješenja koje uz manje varijacije svatko može iskoristiti, a samo velike kompanije imaju novac za međunarodne sudske sporove – kaže profesor Jerbić. Pritom ističe da danas u Hrvatskoj najveći broj inovacija nastaje u ICT sektoru ili povezanim djelatnostima, a tu je mogućnost patentiranja vrlo sužena (softver se ne može patentirati).

– Broj patenata ipak ne odražava inovacijski učinak nekog društva. Međutim, moramo biti iskreni, Hrvatska nije razvojno i inovacijski orijentirana. Problemi leže u vrjednosnom sustavu skrivenom u zakonima, pravilnicima i drugim aktima koji uzrokuju negativnu selekciju kadrova, potiču donošenje pogrešnih odluka ili još gore sprječavaju donošenje odluka. Tu je dodatni problem porast birokracije. Koliko god se borili da neke birokratske procedure pojednostavimo i unaprijedimo, paralelno se rađaju novi birokratski paradoksi koji dodatno blokiraju ukupnu učinkovitost društva. Porazno je što smo se uglavnom pomirili s činjenicom da smo neuspješno društvo – kaže profesor Jerbić poručujući da se moramo vratiti ideji Hrvatske kao zemlje znanja i izvrsnosti te dugoročno usmjeravati napore prema strukturnim promjenama koje potiču izvrsnost na svim razinama, od kuhara do znanstvenika, od uslužnih do proizvodnih djelatnosti.