Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Srp 2015

Borba protiv korupcije neće uništiti siromaštvo

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ricardo Hausmann  

Borba protiv korupcije neće uništiti siromaštvo

Potiče se stvaranje organizacija koje su više opsjednute poštovanjem postupaka i zamršenih protokola negoli postizanjem ciljeva i obavljanjem zadataka zbog kojih su osnovane.

Države su siromašne jer su vlade korumpirane. Osim ako se one ne pobrinu da javni resursi ne budu ukradeni i da se javna moć ne koristi za privatnu zaradu, one će ostati siromašne, zar ne?

Zasigurno je primamljivo vjerovati u to. Naposljetku, evo priče koja je jasno uskladila obećanje o prosperitetu s borbom protiv nepravde. Kao što je papa Franjo rekao za nedavnog putovanja u Latinsku Ameriku: "Korupcija je moljac, gangrena za ljude". Korumpirani zaslužuju da budu "zavezani za kamen i bačeni u more". Možda je to i točno. To, međutim, neće nužno učiniti njihove zemlje prosperitetnijima.

Razmotrite sljedeće podatke. Vjerojatno je najbolje mjerilo korumpiranosti Pokazatelj kontrole korupcije Svjetske banke (CCI), koji se izdaje od 1996. za više od 180 zemalja. CCI pokazuje kako, dok su bogate države uglavnom manje korumpirane od siromašnih, države koje su relativno manje korumpirane, za svoju razinu razvoja, poput Gane, Kostarike ili Danske, ne pokazuju veći rast od ostalih.

To nije slučaj ni s državama koje poboljšavaju svoj CCI rezultat, poput Zambije, Makedonije, Urugvaja ili Novog Zelanda. Za razliku od toga, pokazatelj učinkovitosti vlada Svjetske banke pokazuje da države koje, s obzirom na razinu njihova dohotka, imaju relativno učinkovite vlade ili poboljšavaju svoju izvedbu, zaista imaju tendenciju bržeg rasta.

Iz nekog razloga – vjerojatno vezano uz prirodu onoga što Jonathan Haidt naziva našim "pravednim umom" – naši moralni osjećaji snažno su povezani s osjećajima empatije s obzirom na štetu i nepravdu. Lakše je mobilizirati protiv nepravde nego za pravdu. S više entuzijazma borimo se protiv lošeg, recimo, gladi i siromaštva, nego za, primjerice, rast i razvoj koji pridonose obilju hrane i održive egzistencije.

Ponekad je prijelaz iz "lošeg" na odgovarajuće "dobro" jednostavno pitanje semantike: borba protiv rasizma je borba protiv nediskriminacije. No, u slučaju korupcije, koja je zapravo loše uzrokovano odsutnošću dobrog, napad na loše znatno se razlikuje od stvaranja dobrog.

Dobro podrazumijeva sposobnu državu: birokraciju koja može zaštititi neku državu i njezin narod, održavati mir, provoditi pravila i ugovore, pružiti infrastrukturu i društvene servise, regulirati gospodarske aktivnosti, vjerodostojno ući u međuvremenske obveze i porezna društva da bi se sve to moglo platiti. Upravo odsutnost sposobne države uzrokuje korupciju (nemogućnost sprječavanja javnih dužnosnika, koji su često u dosluhu s ostalim članovima društva, od iskrivljena donošenja odluka u privatnu korist), kao i siromaštvo i zaostalost.

Neki bi mogli tvrditi da je posljedica smanjenja korupcije stvaranje sposobne države; dobro se stvara borbom protiv lošeg. No, je li to doista tako? Nastavnici i medicinske sestre često ne dođu na posao, ali to ne znači da bi se izvedba znatno poboljšala kad bi došli na posao. Policajci bi mogli prestati tražiti mito, ali zbog toga neće postati bolji u hvatanju kriminalaca i sprječavanju zločina. Ograničavanje dodatnih plaćanja tijekom pregovora ne podrazumijeva sposobnost uspijevanja sklapanja koncesijskih ugovora ili naplaćivanja poreza.

Izuzev kaznenoga progona nepoštenih i problematičnih pojedinaca, mjere za suzbijanje korupcije uglavnom se sastoje od reformi pravila nabave, sustava upravljanja financijama u javnom sektoru i antikorupcijskog zakonodavstva. Temeljna je pretpostavka da će nova pravila, za razliku od prethodnih, biti provedena.

To je dosad bilo iskustvo Ugande. Godine 2009., zbog pritiska zajednice za pomoć, vlada je provela ono što je u to vrijeme bilo predloženo kao najbolje antikorupcijsko zakonodavstvo na svijetu. No, svi su se pokazatelji korupcije nastavili kretati prema jugu. Uganda nije iznimka. Moj kolega na Harvardu Matt Andrews dokumentirao je neuspjeh reformi financijskog upravljanja u javnom sektoru osmišljenih za preveciju mita. Razlozi neuspjeha tih reformi nisu usko vezani uz financijsko upravljanje.

Sve organizacije trebaju biti percepirane legitimnima. One pridonose toj percepciji time da doista obavljaju funkciju za koju su uspostavljene, što nije lako. Umjesto toga, one mogu posuditi od prirodnog svijeta strategiju nazvanu izomorfna mimikrija: baš kao što neotrovne zmije evoluiraju kako bi sličile na otrovne vrste, organizacije se mogu prerušiti tako da nalikuju na institucije na drugim mjestima koje percipiraju legitimnima.

Antikorupcijska agenda, na posljetku, često upravo to potiče: uspostavljanje organizacija koje su više opsjednute poštovanjem novih i mučnih postupaka negoli postizanjem svojih definiranih ciljeva. Prema tvrdnjama Lanta Pritchetta, Michaela Woolcocka i Andrewsa, nesposobne organizacije usvajaju "najbolju praksu" poput sustava financijskog upravljanja i pravila o nabavi, postaju previše dekoncentrirane protokolima o donošenju odluka te, posljedično, nesposobne za obavljanje zadataka zbog kojih su osnovane. Kao što je istaknuo Francis Fukuyama, razvoj odgovorne sposobne države s vladavinom prava jedno je od krunskih postignuća ljudske civilizacije. To uključuje stvaranje zajedničke svijesti o "nama", zamišljenoj zajednici u čije ime djeluje država.

To nije lagan zadatak kad su društva duboko podijeljena etnicitetom, religijom ili socijalnim statusom. Na posljetku, za koga je uspostavljena država? Za sve Iračane ili samo za pripadnike Shia među njima? Za sve Kenijce ili samo za pripadnike najbrojnijeg Kikuyu plemena? Što može spriječiti neku etničku skupinu koja je trenutačno na vlasti od preusmjeravanja resursa prema sebi s argumentom da "je sad naš red da se najedemo?" Zašto ne bi oni koji trenutačno imaju kontrolu nad državom istu transformirali u svoj patrimonij, kao što je slučaj u Venezueli, gdje, više od dvije godine nakon smrti bivšeg predsjednika Huga Chaveza njegove kćeri uvijek žive u predsjedničkoj rezidenciji?

Borba protiv korupcije mobilizira sve nas jer svi želimo iskorijeniti zlo i nepravdu. No, trebali bismo se sjetiti da bacanje lošeg u more ne podrazumijeva iznenadno pojavljivanje dobra koje nam je tako prijeko potrebno na našim obalama.

Project Syndicate, 2015.


Komentari članka

Vezani članci

Podatkovni centri: Europa dobiva investicije, ali plaća visoku cijenu

16.11.2026.

Irski primjer pokazuje da podatkovni centri donose milijarde gospodarstvu, ali otvaraju relativno malo radnih mjesta i troše sve više struje

Musk: najskuplji poraz, pomilovanje u pričuvi, ali državne milijarde i dalje stižu

11.11.2026.

Ni na jednog sudionika ovih izbora, osim na Trumpa, nije uprto toliko očiju kao na Elona Muska. Najbogatiji čovjek na svijetu potrošio je pola milijarde dolara i izgubio. Sad mu predsjednik spominje pomilovanje, demokrati mu spremaju saslušanja, a država

Sumrak stoljetnog simbola švedske industrije

03.11.2026.

Volvo Cars je u samo godinu dana iz operativne dobiti od oko 600 milijuna eura otišao u gubitak od 500 milijuna eura, a prihodi su mu pali gotovo četvrtinu, s otprilike osam na samo šest milijardi eura. Prodaja je u trećem kvartalu potonula 10,7 posto na

Anthropic službeno predao zahtjev za IPO, ciljaju valuaciju od dva bilijuna dolara

28.10.2026.

Kompanija koja stoji iz AI alata Claude predala je zahtjev SEC-u za izlazak dionica na burzu Nasdaq, najavljujući potencijalno najveći IPO u povijesti u kojem želi prikupiti 100 milijardi dolara

Bit će teže doći do kineskih vozila: Uvodi se ozbiljno ograničenje u Europskoj uniji?!

13.10.2026.

Nakon dugog razdoblja intenzivnih pregovora između Kine i Europske unije, strane su navodno postigle dogovor o modelu koji će usporiti naglo kinesko širenje. Informacija potječe iz povjerljivog dokumenta u koji je Bloomberg imao uvid.

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk