Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Pro 2008

Branko Grčić: Plaće skresati ili nam slijede masovni otkazi

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Bankamagazin  

Branko Grčić: Plaće skresati ili nam slijede masovni otkazi

"Jasno nam je da će sindikati naš prijedlog da se smanje tjedno radno vrijeme i plaće protumačiti kao još jedan pokušaj da se kriza prebaci na radnička leđa, ali drugog izlaza za spas radnih mjesta nema". Tako najnoviju i dosad najradikalniju ideju Ekonomskog vijeća u komentaru za “Slobodnu Dalmaciju” brani njegov član, saborski zastupnik SDP-a i predavač na splitskom Ekonomskom fakultetu Branko Grčić, ne otkrivajući za koliko bi se smanjio radni tjedan i plaće u dijelu domaćega gospodarstva.

"Nezahvalno je procjenjivati za koliko bi sati trebalo smanjiti radni tjedan u kojem industrijskom sektoru, odnosno za koliko desetaka ili stotina kuna smanjiti minimalnu plaću u drvnoj ili tekstilnoj industriji. Konkretne brojke i iznose trebali bi dogovoriti granski sindikati i poslodavci", pojašnjava Grčić.

U jednom od granskih sindikata kojima je upućen prijedlog Ekonomskog vijeća, Sindikatu tekstila, obuće, kože i gume, kazali su nam da ih nitko nije konzultirao o ovom pitanju niti znaju što se od njih traži, odnosno na koliko smanjenje radnog tjedna bi trebali pristati.

Za predsjednicu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Anu Knežević prijedlog Vijeća je potpuno neprihvatljiv.

"Čini se da je Ekonomsko vijeće, potpuno krivo, pošlo za primjerom nekih zemalja u kojima je smanjen radni tjedan, poput Slovenije", procjenjuje Ana Knežević.

Ako je točna pretpostavka predsjednice SSSH-a, onda je Vijeće potakla odluka značajnog broja poduzeća u Sloveniji da, u dogovoru sa sindikatima, smanje tjedno radno vrijeme sa 40 na 36 sati i plaće za desetak posto. I u Hrvatskoj je na snazi 40-satni radni tjedan, ne računajući prekovremeni rad.

"Ili smanjenje plaća, ili masovna otpuštanja. Biramo između manjeg i većeg zla", odlučan je Grčić, koji pojašnava da je prijedlog Ekonomskog vijeća usmjeren na industrije kože, obuće i gume, na tekstilni i drvoprerađivački sektor. Tu se već smanjuju narudžbe i prodaja, javljaju se problemi s nabavom obrtnih sredstava i pokrivanja troškova.

Prema Zakonu o minimalnoj plaći ona iznosi 2747 kuna, a usklađuje se svake godine s rastom BDP-a u prethodnoj godini, s tim da je planirano usklađivanje nepovoljnije baš u sektorima u kojima Ekonomsko vijeće predlaže smanjenja minimalne plaće.

"U ovome trenutku osnovno je pomoći poduzećima da prežive, a u njima očuvati radna mjesta", upozorava Grčić.


Komentari članka

Vezani članci

Bjelin zatvara tvornicu u Bjelovaru. Bez posla ostaje 135 radnika

29.04.2026.

TVRTKA Bjelin zatvara tvornicu u Bjelovaru, a prema internom letku koji je uprava podijelila radnicima, bez posla će ostati 135 radnika. Proizvodnja će se postupno gasiti od svibnja do srpnja ove godine. Prema vremenskom okviru iz letka, u svibnju se zatv

Povećan minimalac u Njemačkoj - tko na kraju plaća cijenu?

08.01.2026.

Povećanje minimalne satnice u Njemačkoj, koje vrijedi od 1. siječnja, trebalo bi poboljšati položaj milijuna zaposlenih. Što to znači za gospodarstvo, male poduzetnike, poljoprivrednike, ali i potrošače?

Zašto se smanjuje broj malih tvrtki, a sve je više paušalnih obrta? Odgovor je u direktorskoj plaći

07.01.2026.

Mali poduzetnici koji vode biznis putem d.o.o.-a plaćaju državi znatno više davanja nego oni koji posluju putem paušalnog obrta. Iz godine u godinu taj se jaz povećava, što je dovelo do smanjenja broja malih trgovačkih društava i znatnog povećanja broja p

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Koji su rizici rasta plaća? Povećanje minimalca donijet će val gašenja radnih mjesta

16.10.2025.

lanirano povećanje minimalne brutoplaće s 970 na 1250 eura do 2028. velik broj članica HUP-a ocjenjuje rizičnim - oko polovina njih (48 posto) smatra da će ga teško izdržati, svaka šesta (16 posto) predviđa zatvaranje radnih mjesta, a tri četvrtine članic

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk