Brat i sestra vode uspješnu obiteljsku proizvodnju gljiva: Kako je inženjer prometa od dva plastenika izgradio uspješnu tvrtku

Sve su gljive jestive, a neke samo jednom, kaže vic dobro znan među ljubiteljima ove namirnice.

Međutim, na policama SPAR-a su jestive baš sve gljive jer one dolaze iz gljivarnika obitelji Fridrih, gdje se pažljivo uzgajaju pod budnim okom 100-tinjak zaposlenika.

Poduzeće Fridrih osnovao je početkom ’80-ih Ivan Fridrih, inženjer prometa, sa željom da za obitelj stvori nešto svoje. Iako je ovaj poslovni pothvat bio daleko od njegove struke, stalno usavršavanje i ulaganje doveli su do razvoja uspješnog poduzeća koje danas vode njegova kći Ivana i sin Petar.

“Mi smo tada bili još jako mali, ali roditelji su nas vodili sa sobom te smo pomagali koliko smo tada mogli. Rodila se ljubav prema poslu i danas sestra, diplomirana agronomkinja, vodi proizvodnju, a ja poduzeće”, kaže Petar, diplomirani ekonomist.

Nakon prva dva gljivarnika, uslijedila su još četiri, pa tri, pa i gljivarnik u Garešnici gdje se danas odvija većina proizvodnje. Sav prihod obitelj je ulagala, pa tako sada imaju svoju pakiraonu i distribuciju. Od 16 tona gljiva godišnje na samim počecima, razvili su se u poduzeće koje proizvodi 35 tona gljiva tjedno. Glavni proizvod je bijeli šampinjon, koji čini čak 95 posto proizvodnje i Hrvatima je najdraži.

A kako se gljive uopće uzgajaju?

Sve počinje dovozom polupripravljenog komposta koji se obrađuje kako bi se stvorili uvjeti za rast micelija, odnosno sjemena gljiva u specijalizirane objekte. Strojevi ga utovaruju na pet razina polica, a računalo simulira šumske uvjete – u kompost u određenim vremenskim razmacima dodaje 30-40 litara vode po metru kvadratnom, podiže se vlaga u prostoriji i razina CO2.

“Negdje oko 18. dana niknu prvi mali pupovi gljiva. S obzirom na to da gljive rastu jedan milimetar na sat, već 2-3 dana kasnije narastu do konačne veličine koju kupci pronalaze na policama SPAR-a”, pojašnjava Petar.

Tada na scenu stupaju berači. Svako jutro dočekaju ih čiste odore, kapice i rukavice i kreće berba. Gljive se beru ručno te se stavljaju u plastične posude i nakon toga se više ne diraju. Od previše premetanja po rukama, otkriva Petar, gube boju i kvalitetu, a pada i razina higijene na koju u poduzeću Fridrih iznimno paze. Budući da gljivarnici imaju oko 500 kvadrata, tjedno u poduzeću Fridrih poberu površinu veličine nogometnog igrališta!

U pet dana odrade prvi val branja, nakon čega se ponovno tijekom četiri dana simuliraju šumski uvjeti, pa slijedi drugi val berbe koji traje 3-4 dana, pa ponovno simulacija od sedam dana i konačno treći i zadnji val berbe. Cijeli proces traje ukupno 42 dana, nakon čega se kompost izbacuje na obližnju poljoprivrednu površinu gdje se koristi kao organsko gnojivo u vlastitom ratarstvu, a gljivarnici se čiste procesom pasterizacije kako bi se izbjeglo korištenje kemikalija i kako bi novi kompost dočekali savršeno čisti.

Gljive se odmah nakon branja pakiraju i na police SPAR-a stižu u roku od 24 sata.

Rok trajanja im je devet dana, a u kuhinji mogu biti sastavni dio gotovo svih sljedova obroka – od predjela do glavnog jela. U svijetu potrošnja gljiva iznosi 3-4 kilograma po stanovniku, dok je kod nas tek jedan kilogram. No, gljive imaju samo 31 kaloriju na 100 grama i ne sadrže kolesterol, a zbog karakterističnog „umami“ okusa nema potrebe za dodavanjem veće količine soli i začina. Štoviše, uz gljive unos soli možemo smanjiti za čak 50 posto! Zato, pri sljedećem posjetu SPAR-u potražite Fridrih šampinjone pod robnom markom S-BUDGET i uživajte u kvalitetnim, hrvatskim gljivama.