BRODOGRADNJA: Banke zaradile 600 milijuna kuna samo na kamatama

RIJEKA - Do kraja godine hrvatskim brodogradilištima stiže na naplatu 4,6 milijardi kuna kredita, pri čemu najviše Brodosplitu 1,9 milijardi te riječkom 3. maju 1,4 milijarde. Svi dosadašnji apeli, kako brodograditelja tako i resornog ministarstva, da banke odobre reprogram i prolongiraju naplatu barem za godinu dana nisu prihvaćeni. U pregovore se sada izravno uključuje Vlada, čak osobno premijer Sanader koji je najavio odlučnu borbu za jedan od najvažnijih hrvatskih brendova.

- Sve nade polažemo u ove pojačane aktivnosti Vlade prema bankama te ujedno apeliramo da pokažu razumijevanje prema škverovima, svojim dugogodišnjim korektnim i pouzdanim klijentima. Svi se, naime, nalazimo u istom začarnom krugu problema, globalne financijske krize, krize brodogradnje i urušavanja brodarskog tržišta, zbog čega su zaustavljene investicije u nove brodove. U tim okolnostima navozima treba najmanje godinu dana odgode naplate kreditnih obveza, u suprotnom ništa neće moći zasutaviti njihov bankrot i put prema likvidaciji - kaže Nada Braović, direktorica Vladina poduzeća Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod.

Nije htjela otkriti koje su banke ključne za sprječavanje takvog crnog scenarija, no iz visokih Vladinih izvora doznajemo da je glavnina pregovora oko reprograma kredita škverovima usmjerena prema Zagrebačkoj banci. Braović ističe i podatak da hrvatske banke u zadnjih 15 godina nisu izgubile niti dolar svojih plasmana u brodogradnju, pa čak ni u slučaju Viktora Lenca, gdje su upravo banke kreditori jedine od svih vjerovnika namirile svoja potraživanja praktički u cijelosti.

- Isto tako, nije nezanemariv ni podatak da su samo u prošloj godini od kamata na kredite škverovima banke zaradile blizu 600 milijuna kuna. Moram priznati da nikada brodograditelji nisu bili ovako zabrinuti, našli su se pred zidom kroz koji ne vide izlaz. Nakon jučerašnjeg sastanka ja se nadam da im se tračak optimizma ipak vratio - ističe Braović. Ako banke ustraju u naplati dospjelih obveza, to znači da će aktivirati sve mehanizme osiguranja. Najprije će “sjesti” na sredstva koja stižu na račune brodogradilišta, što se prema nekim izvorima već događa čak i od strane HBOR-a.

Premda je 3. maj kad je riječ o aktulanoj situaciji u najkritičnijoj fazi, trenutno im ne gori pod petama po pitanju blokade priljeva po gradnjama koje su pred dovršetkom. No, kako kaže prvi čovjek Željko Starčević, problem će esklalirati već krajem godine ako komercijalne banke ne pristanu na prolongat kredita. - Mi ćemo, dakle, svoje obveze prema radnicima i dobavljačima uredno servisirati još u prosincu, ali u siječnju, ako ne bude dogovora s bankama, više nećemo - ističe Starčević. Kada navozi ostanu bez svježeg novca, poput tsunamija, u omču nelikvidnosti uvući će i svoje tvrtke partnere. Riječ je o 1830 tvrtki dobavljača i kooperanata koje godišnje kroz škverove uberu 3,5 milijardi kuna prihoda. Problem je, dakle, mnogo širi od samih brodogradilišta i ona Sanaderova poruka sindikalistima: “Ljudi, u banani smo” bila je očito njegova iskrena reakcija, a ne pokušaj “prijateljskog uleta” u nabrijane pregovore socijalnih partnera.