Brodovi iz malih hrvatskih brodogradilišta osvajaju europska tržišta

U Hrvatskoj trenutačno 130 tvrtki proizvodi plovila, što je 10 više nego prije godinu dana. Od toga je sto proizvođača brodica za sport i razonodu te 30 malih brodogradilišta koja izrađuju motorne jahte i jedrilice, a obavljaju i popravke te remont brodova. Da podsjetimo, u trenutku osamostaljenja Hrvatske na našoj obali radila su 22 mala društvena škvera te veći broj radionica za popravak i remont brodica. Danas naša mala brodogradnja zapošljava oko 2400 radnika, što je stotinjak više nego prije godinu dana.
S obzirom na to da je hrvatsko nautičko tržište malo, naši su se proizvođači okrenuli izvozu plovila, i to ne samo u susjedne zemlje, već i na tržišta zemalja EU-a, sve do Skandinavije.

Brodovi sagrađeni u EU imaju certifikat CE, bez kojeg ni proizvodi iz Hrvatske ne mogu na to tržište, a za domaće tržište brod mora imati oznaku C, odnosno certifikat hrvatskog registra brodova.

Kako kažu upućeni u proizvodnju plovila, domaći certifikat često je vjerodostojniji od onog iz EU-a. To potvrđuju i neki loše sagrađeni brodovi s tom oznakom uvezeni u našu zemlju.

Kako Vjesniku rekao Mario Polla, tajnik Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u našoj zemlji prošle je godine proizvedeno oko 1300 plovila, od toga pedesetak jahti, ukupne vrijednosti oko 80 milijuna eura. On je naglasio da je naša mala brodogradnja u minulih desetak godina dosegla europsku kvalitetu proizvodnje, kako manjih plovila, tako i onih većih, od motornih jahti do sada europski priznatih jedrilica, a među vodeće proizvođače ubrajaju se Elan (Obrovac), Prinzz Adriatic, AD brodovi, Damor, SAS Vektor, Pičuljan Marine. Polla napominje kako je taj iskorak naše male brodogradnje u gradnji plovila te proboj na europsko i još neka strana tržišta ravan čudu, s obzirom na to da je tvrtkama iz te djelatnosti teško dobiti povoljne kredite, a kamoli državnu potporu, kao što je to slučaj s velikim škverovima. Znatan broj naših malih brodogradilišta nalazi se na atraktivnim mjestima na samoj obali koja bi mnoge lokalne vlasti rado prenamijenile za nešto njima unosnije. Zato neki vlasnici tih škverova koji žele razvijati svoju proizvodnju nove pogone grade daleko od mora, jer za proširenje na postojećim lokacijama većina ne može dobiti potrebne dozvole, a to znači ni potrebne kredite.

Naši mali proizvođači brodova imaju od dvoje do stotinjak zaposlenih, vrlo su prilagodljivi zahtjevima tržišta, a većina nikada nije imala problema s viškom radne snage. Naime, nerijetko je gazda istodobno direktor i radnik, prodavač, promotor, nabavljač... Prema analizi koju je svojedobno naručio USAID, američka agencija za potporu zemljama u kojima provode reforme radi prevladavanja siromaštva, naša mala brodogradnja radi u uglavnom neodgovarajućim prostorima, a pritom eventualnu modernu tehnologiju koristi neracionalno te je produktivnost niska. U ovim gospodarski teškim vremenima nabrojeni nedostaci djelomično se pokazuju kao prednost, jer naši mali škverovi rade za poznatog naručitelja, za razliku od velikih proizvođača plovila koji proizvode serijski za nepoznate naručitelje. Klaster male brodogradnje osnovan je 2007. u Rijeci, a danas okuplja 15 proizvođača brodova i 13 »opremaša«. Klaster je mreža nezavisnih tvrtki koje se usklađuju i promiču zajednički interes radi stvaranja dobiti. Prije svega tu se misli na zajedničko nastupanje na tržištu te nabavu repromaterijala, što je za sve osjetno jeftinije.

Da je hrvatska mala brodogradnja sve zanimljivija potencijalnim stranim partnerima, govori i to da će uskoro u Hrvatsku doći predstavnici norveških malih brodogradilišta koji će »snimiti« desetak naših malih škverova, jer žele s nekima od njih surađivati. Iako nema previše osnova za uspoređivanje naše velike i male brodogradnje, zanimljivo je reći da velika zapošljava oko 12.000 radnika, a mala oko 2400, s tim da se u velike brodove ugrađuje do 60 posto domaće opreme, a u manja plovila i do 70 posto. I dok velika brodogradnja ostvaruje godišnji izvoz u milijardama dolara, ali pritom dobiva milijarde kuna državnih subvencija, a posluje s gubitkom, mala brodogradnja bilježi rast godišnjeg izvoza: u 2006. izvezla je plovila u vrijednosti od 28 milijuna eura, 2007. za 50 milijuna eura, prošle godine, kao što smo rekli, za 80 milijuna eura, a na toj razini najvjerojatnije će ostati i u ovoj u cijelom svijetu gospodarski kriznoj godini. Inače, u Hrvatsku se godišnje uveze plovila za sport i razonodu u vrijednosti blizu 200 milijuna dolara.