Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Sij 2025

Brutalno je srezao ministarstva i državni aparat, inflacija pada ogromnom brzinom

Izvor: www.index.hr · Autor: Dragan Đuričić  

Brutalno je srezao ministarstva i državni aparat, inflacija pada ogromnom brzinom

KRAJEM 2023. godine održali su se predsjednički izbori u Argentini. U tom trenutku Argentinu je pogađala ekonomska kriza kakvu nije imala od početka stoljeća. Inflacija je bila na izrazito visokoj razini (godišnje 211% - hiperinflacija) te je trajala godinama. Čak ni stand-by aranžman MMF-a 2018. nije popravio situaciju.

Uz to je Argentinu pogodila recesija - u 2023. gospodarstvo je palo za 1.6%. Kreditne agencije su ocjenjivale Argentinu kao zemlju najnižeg kreditnog rejtinga (CCC -kategorija smeće/junk bond). Teška ekonomska situacija se odrazila i na političku scenu. Glasačima je bilo dosta duopola koji vlada državom desetljećima te su se odlučili za novu anti-establišment opciju. Tako se pojavio Javier Milei obećavajući radikalne promjene i poboljšanje ekonomske situacije u zemlji.

Neočekivana pobjeda na izborima
Tijekom predsjedničke kampanje glavni mu je protivnik bio tadašnji ministar ekonomije Sergio Massa. Massa je bio nepopularan zbog visoke inflacije i recesije. Dok je Massa predstavljao dotadašnji politički establišment i već isprobane ekonomske mjere koje nisu polučile rezultate, Milei se predstavio kao ekonomski stručnjak koji će jednostavnim, ali teškim koracima vratiti argentinsko gospodarstvo na staze stare slave.

Obećao je da će smanjiti inflaciju, eliminirati preveliku državnu upravu i deregulirati poslovanje kako bi bili konkurentniji na tržištu. No unatoč hiperinflaciji i recesiji, građani su u prvom krugu izbora najviše glasova dali Massi, zbog čega se činilo da će desni populist Milei propustiti šansu osvajanja najbitnije političke pozicije u Argentini.

Ispitivanja javnog mijenja prognozirala su da Massa osvaja još jedan mandat u drugome krugu izbora. No, Milei je uspio potaknuti nezadovoljne i rezignirane glasače da izađu na birališta i u drugome krugu osvojio 55%, odnosno preko 14.5 milijuna glasova.

Izbore je obilježila rekordna izlaznost (76%) i visoka polarizacija među kandidatima. Sam je Milei postao planetarno popularan ekscentričnim nastupima na sceni i društvenim mrežama.

Tko je Javier Milei?
Tijekom svoje prve godine vladavine povezao se s drugim desnim svjetskim liderima, pogotovo s talijanskom premijerkom Meloni te premijerom Izraela Netanyahuom. Često ga uspoređuju s Trumpom zbog radikalne retorike, oštrog nastupa i protržišnog stava koje ima kao predsjednik Argentine. Sam je sebe klasificirao kao libertarijanskog anarhokapitalista.

Neke od neoliberalnih ekonomskih politika koje provodi kao predsjednik su mjere štednje i šok terapija koju je uveo kako bi se zemlja što prije izvukla iz dugova akumuliranih u zadnjih nekoliko desetljeća.

Argentina je visoko zadužena zemlja, a slabo vraćanje kredita i nesigurnost povrata investicija pozicionira Argentinu na samo dno kreditnog rejtinga s ocjenom CCC (najniža moguća ocjena).

Tako je Argentina u očima kreditnih agencija među najnesigurnijim mjestima za ulaganje u svijetu. Stoga je Mileija čekala nezahvalna pozicija vraćanja dugova njegovih prethodnika i konsolidacije financija Argentine.


Komentari članka

Vezani članci

Samozatajni Šveđanin ojačao svoju ulogu u naftaškom svijetu

07.11.2025.

Kako u svega nekoliko dana sklopiti posao o preuzimanju naftaške imovine vrijedne desetak milijardi dolara? Odgovor na to pitanje može dati trgovac naftom Gunvor iz Ženeve, kojem je potkraj listopada ruska naftna kompanija Lukoil prodala Lukoil Internatio

Najbolji dan u povijesti švedske kompanije – dionice lete nakon izvještaja o zaradi

28.10.2025.

Nakon objave odličnih rezultata iz trećeg tromjesječja, burza je reagirala ekspresno – dionice Volva su porasle za oko 40 posto što je najveći dnevni rast od početka trgovanja prije četiri godine.

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Više od polovice poduzetnika razmatra preseljenje u inozemstvo. Ovo je najpopularnija destinacija

21.10.2025.

Prema novom istraživanju HSBC-a, jedne od najvećih bankarskih i financijskih institucija na svijetu, bogati poduzetnici žele se preseliti, ali ne nužno iz razloga kojeg biste očekivali.

Koliko je tko zaradio ove turističke sezone? Grčka profitirala, Hrvatska stagnira

16.10.2025.

Koliko je tko zaradio od sezone u konačnici će i ove godine biti pitanje svih pitanja. Cijene, inflacija, skresani budžeti za putovanja... Sve to itekako utječe na to koliko će ostati od turizma kad se podvuče crta. U Hrvatskoj koja je imala itekako klima

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor