Cargo Center Graz u Klinča Selima

Projekt je u inicijalnoj fazi realizacije, pa nitko od uključenih za sada ne želi o njemu javno govoriti, ali kako neslužbeno doznajemo, Cargo Center Graz (CCG) nedavno su posjetili i predstavnici Zagrebačke županije kako bi razgovarali o elementima tog posla.

Zadnjih godina u novinama se dosta pisalo o ideji da se veliki kargo centar gradi na Ranžirnom kolodvoru u Zagrebu. Intermodalni centri, gdje se susreću razne kombinacije prijevoza robe željeznicom, cestom, rijekom pa čak i zrakom, uz smanjenje troškova za krajnje korisnike, snažan su trend u transportnom biznisu. Cargo Center Graz bio je među inicijatorima centra u Zagrebu o čemu svjedoči i karta na njihovoj internetskoj stranici gdje je Zagreb ucrtan kao izgledna lokacija s odličnim vezama prema Rijeci, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i drugim zemljama istoka i juga Europe.

No o gradnji na Ranžirnom kolodvoru treba postići suglasnost različitih razina vlasti (od države do gradova Zagreba i Velike Gorice) i potencijalnih investitora (HŽ i druge domaće i strane tvrtke), što komplicira i oteže postupak donošenja odluka.

Investitorima dosta čekanja

Upućeni smatraju da se investitorima iz Graza više nije dalo prolaziti kroz tu dugotrajnu proceduru. Stoga su se odlučili za lokaciju koja ima svoje prednosti: nalazi se u blizini budućeg čvora kojim će se silaziti s autoceste Zagreb-Rijeka, te pored trase buduće nizinske željeznice Rijeka-Zagreb-mađarska granica.

Iz Cargo Centera u Grazu poručili su nam da zasad nisu spremni davati izjave o projektu u Klinča Selima, jer “nijedna od uključenih strana nije još donijela konačne odluke”. Izgradnja velikog logističko-distributivnog centra u Zagrebu ili njegovoj okolici jedna je od inicijativa i Agencije za promicanje izvoza i stranih ulaganja (APIU). Iz APIU-a su poručili da je projekt “logističko-distributivnog centra u Općini Klinča Sela u početnoj fazi realizacije” te dodali da su obvezni poštivati dogovor s investitorom o neistupanju u javnost za vrijeme realizacije projekta.

Logistički centar trebao bi se nalaziti na prostoru bivše vojne ekonomije Zdenčina, koja se prostire na 376.572 četvorna metra, te na okolnom području. Činjenica da se dio potencijalnog centra nalazi na državnom zemljištu, navodno, usporava taj projekt. Zemljištom upravlja Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, no iako je taj prostor davno stavljen na listu potencijalnih darovnica lokalnoj upravi za poslovnu zonu, konačna odluka još nije donesena. Država je u međuvremnu čak razmišljala i da zdenačku ekonomiju dodijeli Katoličkoj crkvi kao naknadu za oduzetu imovinu, ali se – po svemu sudeći – od toga ipak odustalo.

Zasad bez zastoja

Za pripremu prostora za logistički centar morat će se mijenjati i prostorni planovi. Stručnjaci upoznati s projektom upozoravaju da bi ti administrativni poslovi mogli stvoriti dosta problema poduzetničkoj inicijativi. U Agenciji za promicanje izvoza međutim kažu da “zasad nisu uočeni problemi u realizaciji projekta, pogotovo ne zbog administrativnih procedura s obzirom na to da je projekt u početnoj fazi realizacije”.

Marijan Banelli, predsjednik Udruge Hrvatski prijevoznici, pozdravlja inicijativu CCG-a da gradi u Klinča Selima jer u Zagrebu i okolici postoji velika potreba za suvremenom logističko-prijevozničkom infrastrukturom. Banelli smatra da bi bilo još bolje da se javno privatnim partnerstvom gradi centar na Ranžirnom kolodvoru, od 200 hektara, jer bi time Zagreb postao pravo regionalno transportno čvorište. Zanimanje za investiranje u kargo centar u Zagrebu pokazali su mnogi. Osim za predstavnike Cargo Centera Graz prezentacija je svojedobno održana i za španjolski Abertis, talijanske tvrtke Serviza Logistici i Interporto iz Padove, a najavljivali su se i investitori iz Japana i SAD-a. No od velikih je najava malo toga ostvareno.

Čak navodno nije bilo dovoljno novca za plaćanje studije o izvodljivosti projekta kod Ranžirnog kolodvora. Cargo Center Graz je, čini se, najuporniji među potencijalnim investitorima. Taj je centar izgrađen 2003. godine, a sada ostvaruje godišnji prihod od oko 93 milijuna eura. Raspolaže sa 90.000 četvornih metara skladišnog prostora i zapošljava više od 550 radnika. Kroz CCG prođe dnevno 15 teretnih vlakova i više od 300 kamiona te se pretovari oko 4000 tona robe. Budu li odluke zainteresiranih strana donesene prema planovima, slični poslovni efekti očekuju se i u Klinča Selima.