Čarobni papir koji dodaje na težini molbi za posao

Fakultetska diploma više nije jedina referencija koju poslodavci gledaju u životopisu, a prednost nad ostalim kandidatima možete dobiti raznim certifikatima. No u moru certifikata treba znati prepoznati onaj koji će vam donijeti prednost, a ne biti samo mrtvo slovo na papiru.

Tako su nam s portala MojPosao rekli da se u prvih 11 mjeseci 2014. godine od svih oglasa objavljenih na tom portalu u njih 33 posto tražio rad na računalu, što najčešće podrazumijeva poznavanje Worda i Excela te interneta.

Strani jezici tražili su se u 50 posto oglasa i to najčešće, očekivano, aktivno poznavanje engleskog jezika. Malo poslodavaca zahtijeva od kandidata ECDL diplomu, pokazala je analiza oglasa ove godine.

– Posljednjih su nekoliko godina u Hrvatskoj najtraženiji Microsoftov, Oracleov, Ciscov i VMwareov certifikat, a najveći porast ima certifikat PMP (Project Management Professional). Veliki je interes i za Googleovu edukaciju i certifikaciju s obzirom na to da su u zadnje vrijeme kompanije veliki dio svojih marketinških budžeta usmjerile na internetsko oglašavanje, pa su poslodavci i posloprimci prepoznali taj certifikat kao visokovrijedan. Što se tiče temeljnog, korisničkog poznavanja rada na računalu, za velik broj radnih mjesta u državnoj upravi ili lokalnoj samoupravi te javnim tvrtkama ili ustanovama traže se znanja i vještine vezane uz Europsku računalnu diplomu ili certifikat ECDL – pojasnio je Igor Kundić iz Algebre.

Ulaganje u znanje

U Pučkom otvorenom učilištu Centar najtraženiji certifikati su: ekonomist, hotelijersko-turistički tehničar te program usavršavanja menadžer praktičar.

– Što se tiče naših certificiranih programa, polaznici su u prednosti jer nauče sve potrebne vještine za obavljanje određenih ekonomskih poslova. U tome im umnogome pomažu naši profesori s dugogodišnjim iskustvom, koji ih mogu podučiti tehnikama lakšeg zapošljavanja u privatnim ili državnim tvrtkama. Program stručnog usavršavanja menadžer praktičar iznimno mnogo pomaže vlasnicima poduzeća, koji su poslije programa osposobljeni za uspješnu primjenu novih tehnika i tehnologija, kako bi svoja vlastita poduzeća učinili konkurentnijima i uspješnijima – rekla nam je ravnateljica Zdenka Đurinovac Hudorović.

Svako područje ima svoje certifikacijske okvire. Oni koji znaju za koje se područje žele specijalizirati, znat će odabrati certifikat i prepoznati njegovu vrijednost.

– Tržište certifikata dobro je uređeno i smatramo da je ponuda i više nego dobra za hrvatske korisnike. Gotovo svi važni certifikati mogu se polagati u suradnji s testnim centrima diljem Hrvatske. Istu, dobru praksu prati tržište rada. Velike tvrtke jako dobro znaju prepoznati kvalitetne stručnjake i koliko je važno ulagati u njih. Upravo većina vlasnika naprednijih certifikata dolazi iz velikih tvrtki koje stalno ulažu u kvalitetu kadra i svjesne su stalne potrebe praćenja tehnologija – objasnila je Anja Belobrk s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

EU-okvir za informatičare

Što se tiče europske prakse, u ovom trenutku još uvijek nije uspostavljen jedinstveni europski certifikat za IT profesionalce, ali Europska komisija radi na profesionalizaciji ICT struke. Do danas je pripremljen referentni okvir za ICT kompetencije (European e-Competence Framework ili e-CF) i u takvom kompetencijskom okviru do danas je opisano 40 raznih kompetencija u pet glavnih područja, a definirana su i 23 ICT profila kojima su dodijeljene određene skupine tih kompetencija. Tehnološki certifikati odlično se uklapaju u takav referentni okvir jer služe kao dokaz znanja pojedinih traženih ishoda učenja za stjecanje neke kompetencije, koja je pak sastavni dio nekog ICT zanimanja. Drugim riječima, u budućnosti će se vrlo vjerojatno na europskoj razini pojedina znanja stečena i verificirana u procesu certifikacije moći priznati i za stjecanje neke formalne kompetencije, a što je u skladu i s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF), koji je Hrvatska također prihvatila i razvija ga u obliku svojega nacionalnog okvira kompetencija (Hrvatski kvalifikacijski okvir – HKO).

– Hrvatska ima izvrsne stručnjake na području računalnih i informacijskih znanosti. Radeći sa studentima na organizaciji natjecanja u izradi mobilnih aplikacija – TVZMc2, i sami smo se uvjerili koliko je važno ulagati u njih od samih početaka i 'brusiti' njihove sklonosti, zbog čega smo i osnovali Centar za karijerno savjetovanje, za koji je njegov voditelj Vjeran Bušelić osvojio prestižnu nagradu najboljeg podržavatelja studentskih karijera na oksforskom sveučilištu – dodao je Belobrk.

Kako izabrati

Treba biti svjestan da rast broja certifikata dobrim dijelom ovisi o onima koji stvaraju tehnologije, dakle o Microsoftu, Ciscou, Oracleu, VMwareu, IBM-u, Googleu itd. Gledamo li ukupni broj raznih certifikata moglo bi se zaključiti da ih ima jako mnogo, no s druge strane vrlo brzo će se iskristalizirati što vam može pomoći kao pojedincu ili tvrtki, a što nema smisla i ne donosi vam konkurentske prednosti.

– Treba uzeti u obzir da postoje certifikati koji nisu vezani uz tehnologije nego uz neko područje poslovanja ili primjene. Za primjer možemo uzeti područje upravljanja projektima koje je pokriveno s nekoliko certifikata – PMP, IPMA, CompTIA, Prince2 – ili područje sigurnosti informacijskih sustava gdje postoji iznimno mnogo certifikata – CompTIA Security +, CEH, GIAC Security Essentials, CISSP, CISM, CISA itd. To izgleda kao šuma certifikata, međutim, ako ste osoba koja zapošljava, lako ćete na internetskim stranicama izdavatelja certifikata provjeriti koje kompetencije provjerava koji certifikat, kakvim testiranjem, u kakvom okruženju se provodi testiranje, vrednuje li vam se takav certifikat pojedinca za stjecanje neke važnije kompetencije tvrtke. Dodatno, sami ćete se brzo uvjeriti u njegovu ozbiljnost ako ga od vas zatraže na nekom od domaćih ili međunarodnih natječaja – zaključuje Kundić.