Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Sij 2020

Čeka se najvažnija odluka u slučaju kredita u švicarskim francima

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Potrošački kod/HRT  

Čeka se najvažnija odluka u slučaju kredita u švicarskim francima

Vrhovni sud bi do proljeća trebao donijeti jednu od najvažnijih odluka u slučaju kredita u švicarskim francima - napokon će postati jasno mogu li potrošači koji su takve kredite dobrovoljno konvertirali u kredite u eurima tužiti banke i tražiti povrat preplaćenih kamata u razdoblju do konverzije. Kada Vrhovni sud donese pravno shvaćanje - omogućit će da prvostupanjski sudovi brže i lakše donesu svoje odluke.

Nekadašnji korisnici kredita u švicarskim francima opet čekaju. Vrhovni sud do kraja ožujka odgovara na pitanje je li konverzija ništetna. Prijedlog za razmatranje tog pitanja stigao je s pazinskog suda.

- Na pazinskom sudu nije bilo procesnih pretpostavki za pokretanje oglednog postupka za ništenost osnovnog ugovora, jer nema dovoljnog broja takvih tužbi dok je konvertiranih kredita otprilike 400, a sam sudac koji je pokrenuo postupak ima 20 pojedinačnih predmeta, ističe odvjetnica Marina Cvitko Tomić.

Dakle, u oglednom postupku ne razmatra se ništetnost osnovnog ugovora. Odvjetnica, koja je predložila pokretanje oglednog postupka, očekuje da će Vrhovni sud potvrditi da je konverzija ništetna. Da su argumenti na strani odluke o ništetnosti konverzije te da odgovor Vrhovnog suda nikako ne bi smio biti negativan, odnosno da je konverzija valjana.

- Ukoliko bi odluka bila negativna meni je bolje sada, nego za 5 godina , jer nemamo ni Županijskih odluka za valutu. Dakle, to je isto kao da vi mene sada, ako gradim kuću, pitate što bih da doznam da će potres za 5 godina. Ja bih rekla: kaži mi sada tako da znam na čemu sam ističe odvjetnica.

Odvjetnici, čiji su klijenti tužili banke, objašnjavaju da se u ovom postupku ne propituje je li konverzija u skladu sa zakonom.

- Bitno je zapravo reći da se ne problematizira je li konverzija bila u skladu sa zakonom. Ona je bila u skladu sa zakonom, to uopće nije sporno, međutim pitanje je konverzije, u ovom trenutku ništetnosti valutne klauzule, je li ona primjenjiva, upitao je odvjetnik Igor Metelko.

Jer, konverzija je provedena prije nego što se u sudskoj praksi dokazalo da je valuta ništetna.

- Ako je ona od samog početka ništetna, ništetna je i u trenutku kada je provođena konverzija, 30. 9. 2015. vi nemate glavni predmet konverzije. Vi kad nemate predmet konverzije, taj pravni posao više ne može pravno egzistirati, tvrdi Metelko.

Stajalište je Udruge Franak da u ovom trenutku pitanje u oglednom postupku nije ni navažnije ni presudno.

- Ja sam u svom očitovanju Vrhovnom sudu na ogledni postupak, na koji imam pravo jer sam umiješač, jer i ja vodim sudski postupak protiv Addiko banke, ja sam upozorio da ogledni postupak nije trebalo pokrenuti, kao drugo utvrdio sam da mi nismo dovedeni u stanje kao da nikad nismo imali nepoštene ugovorne odredbe, kao treće utvrdio sam da čak nismo izjednačeni s euro dužnicima, rekao je.

Dok Hrvatska udruga banaka smatra da ogledni postupak može biti koristan ako Vrhovni sud iznese jasno stajalište, s obrazloženjima.

- Međutim nije nužno da će tako završiti jer pitanje koje je postavljeno u oglednom sporu je vrlo teško pitanje da tako kažemo i na njega je moguće odgovoriti i na uvjetan način i na bezuvjetan način, ističe pravni savjetnik Hrvatske udruge banaka Mićo Ljubenko.

Uz to, od Vrhovnog suda u drugim se postupcima očekuju odgovori na još tri važna pitanja.

- Prvo pitanje ništetnosti ugovora, dakle jesu li CHF ugovori ništeni, Sud EU-a kaže da jesu, ali naš Vrhovni sud to mora potvrditi. Drugo pitanje: ukoliko nisu ništetni ti ugovori, jest pitanje obeštećenja kako se računa obeštećenje za konvertirane dužnike. Treće pitanje koje još nije riješeno na Vrhovnom sudu, a koje se rješava, dakle sva ta tri pitanja se nalaze na Vrhovnom sudu u obliku revizija, jest pitanje zastare potraživanja, na temelju ništetnih ugovornih odredaba, ističe saborski zastupnik SNAGA-e i aktivist Udruge Franak Goran Aleksić.

Pa zato savjetuje: oni koji nisu tužili neka pričekaju da se sve ovo što sam rekao riješi. Kad se to riješi, onda će biti čista situacija, onda će znati točno kako i što trebaju tužiti, ističe.

I odvjetnica koja je pokrenula ogledni postupak smatra da, ni nakon velikog broja presuda, još o mnogim pitanjima ne znamo stajališta Vrhovnog suda.

- Vi zamislite situacije kada potrošač 100, 200 dobije, pa potroši, Vrhovni sud izmijeni pravno stajalište i ti potrošači moraju vratiti novac i tu je taj rizik o kojem potrošači nisu obaviješteni, ističe Cvitko Tomić.

Iz udruge banaka, pak, poručuju da ogledne postupke ne smijemo gledati kao spasonosne formule koje bi iskorijenile sporove na sudovima.

"Svaki spor ovisi kako ga tko postavlja, ovisi kako koje prigovore ulaže i svaki sudac je po zakonu dužan odgovoriti na takve zahtjeve, na prigovore i normalno da se neće svi na jednak način ponašati na sudu", ističe se.

A sudski procesi traju godinama. Zna to i Zdenko Sabol, koji je kredit u "švicarcima" podignuo prije 20 godina.

I kad Vrhovni sud donese odluku o reviziji, to možda neće značiti kraj procesa. Sve ovisi o tome kako su tužbeni zahtjevi postavljeni te koju će odluku donijeti Vrhovni sud.


Komentari članka

Vezani članci

U bankama se gomila novac: Depoziti porasli na mjesečnoj i godišnjoj razini

14.07.2020.

Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti uz skroman rast na mjesečnoj razini, nastavili su u svibnju rasti i na godišnjoj razini - uz rast od 8,4 milijarde kuna 4,3 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem

Produžili moratorije turizmu do lipnja 2021.

07.07.2020.

Razlog za produženje je poslovanje pogođeno pandemijom COVID-19, a osim produženja moratorija za sve na sedam mjeseci te za turizam do 16 mjeseci, klijentima koji imaju pozitivan covid score prema metodologiji Fine (ili na drugi način dokažu pad prihoda)

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Građani i tvrtke u bankama drže preko 300 milijardi kuna, većina štednje je u eurima

17.06.2020.

Ukupni depoziti u bankama, u što su uključeni štedni i oročeni depoziti te depozitni novac krajem travnja iznosili su 311,3 milijarde kuna. U odnosu na ožujak, top je pad za 860,3 milijuna kuna, no na godišnjoj razini depoziti su porasli za čak 25,3 milij

Do sada zaprimljeno ukupno 2237 zahtjeva za neki od tri oblika zajma tvrtkama pogođenima koronakrizom

07.05.2020.

Najviše zahtjeva zaprimljeno je za COVID zajam i za ESIF mikro, potom za mikrozajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj

Tag cloud

  1. 2022 članka imaju tag hrvatska
  2. 2083 članka imaju tag turizam
  3. 1575 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1079 članka imaju tag svijet
  6. 871 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1017 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 725 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 385 članka imaju tag porezi
  28. 362 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 251 članka imaju tag koronavirus
  32. 314 članka imaju tag osijek
  33. 427 članka imaju tag dzs
  34. 313 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici