Cesnovar: Deprecijacija kune nije opcija

Izgleda da europske banke očekuje novi test - ovaj put tržišni. Financial Times, naime, piše kako se zbog mogućeg izlaska neke od članica eurozone banke pripremaju na takav tržišni udar. U tom slučaju pokazat će se i koliko je bio pouzdan prošlotjedni test na stres koji su nedavno prošle. Rezultati testa na stres kojima se ispitivala stabilnost 91 banke u Europi pokazali su da kriterije nije zadovoljilo samo pet španjolskih, jedna njemačka i jedna grčka banka te da im zajedno potrebno oko 3,5 milijarde eura dodatnog kapitala. Komentari analitičara s financijskog tržišta redom su bili usmjereni na to da test ipak nije bio dovoljno stresan te da se rezultat ne može promatrati s većom pouzdanošću. Izvršni direktor Riznice Hypo Alpe-Adria banke Constantin Cesnovar izjavio je za Banka TV kako je cilj testa ipak do određene granice postignut.

"Investitori sada znaju do koje mjere pojedine banke mogu podnositi loše kretanje njihovih ekonomija", ističe Cesnovar i dodaje kako je testom povećana transparentnost. Inače, prije takav test za europske banke nije postojao. Tržište kapitala je pozdravilo takav test te su se CDS spreedovi financijskih institucija zadnjih dana smanjili za 30 baznih poena. Kritika upućena testu bila je da nisu testirani gubici po vlasništvu nad državnim obveznicama, a upravo to je najviše pomoglo bankama Grčke, Španjolske i Portugala.

Poruka testa je jasna, kaže Cesnovar, europske banke bi u sljedećih nekoliko godina trebale povećati kapital između 60 i 120 milijardi eura te tako podići stopu adekvatnosti kapitala kako bi postale sigurnije. Isto je glasila i poruka američkog FED-a nakon stres-testa provedenog 2009. kada je istaknuto da bi banke trebale podizati razine adekvatnosti kapitala iznad formalno propisane. Pozitivna je činjenica da su sve velike strane banke koje posluju u Hrvatskoj prošle test izdržljivosti Europske središnje banke, s tim da se najotpornijom pokazala mađarska OTP banka čija bi adekvatnost kapitala u slučaju "crnog scenarija" iznosila 16,2 posto, ističe Cesnovar. Podsjeća kako je HNB od 31. ožujka podigla stopu adekvatnosti kapitala s 10 na 12 posto, a krajem prvog tromjesečja u Hrvatskoj je prosječna stopa bila gotovo 19 posto što sustav čini sigurnim.

Jačanje eura
Dobri rezultati stres teksta u Europi kao i rast indeksa poslovnog povjerenja u Njemačkoj te bolji od očekivanja makroekonomski podaci Europske unije idu u prilog jačanju eura. Tako je tečaj eura u četvrtak bio oko 1,3 dolara, dok je ne tako davno bila na razinama 1,18. Za daljnje kretanje tečaja eura bit će bitno koliko su održivi dobri pokazatelji EU, a Cesnovar navodi kako bi prema procjenama do kraja godine razina euro/dolar trebala biti ispod dosadašnje, u rasponu od 1,21 do 1,22.

Iako je intervju guvernera HNB-a Željka Rohatinskog nedavno potaknuo špekulacije o slabljenju kune Cesnovar ističe da do njezine deprecijacije kratkoročno ne bi trebalo doći jer se i dalje može očekivati snažna ponudu deviza, odnosno pojačana potražnja za kunama. Srednjoročno gledano, averzija od rizika može dovesti do toga da kuna počne lagano gubiti vrijednost i možda prijeđe granicu od 7,3 za euro. No, to će ovisiti o ponašanju države koja bi trebala smanjiti javnu potrošnju i dati ekonomiji stimulanse za ciklus investicija. "Politička volja je bitna, no nju u ovom trenutku investicijska javnost ne vidi", zaključio je Cesnovar.