Četvrtina građana ne govori strane jezike

Iako je u Hrvatskoj registrirano 37 škola za strane jezike (više nego ikad do sada), na tečajevima za građanstvo bilježi se sve manji broj polaznika, saznajemo i iz škole stranih jezika »Prospero« u kojoj kažu da, pak, broj polaznika u organiziranim tečajevima škola za strane jezike u poduzećima (gdje radnici imaju obvezu prema poslodavcu) sve više raste. Iako se u nas i u državnim poduzećima mnoge službe brinu za usklađivanje pravilnika i zakona s onima u EU (u planovima obrazovanja EU-a istaknuto je da svaki građanin zajednice treba znati barem tri jezika), iako su upravo doneseni i pravilnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa koji reguliraju čak i usluge škola stranih jezika, iako Filozofski fakultet u Zagrebu ima i poseban centar za strane jezike za studente svih fakulteta, iako u nas postoje i dvojezične gimnazije (IV., XVI. i XVIII. gimnazija, u kojima se dio nastave održava na stranim jezicima) - statistički podaci o znanju stranih jezika u Hrvatskoj nisu utješni.

Prema podacima Centra za istraživanje tržišta, više od četvrtine građana Hrvatske ne služi se niti jednim stranim jezikom. Među osobama s minimalnim obrazovanjem više od 80 posto ne zna komunicirati ni na jednom stranom jeziku, među kvalificiranim i visokokvalificiranim osobama njih više od 30 posto ne služi se stranim jezicima, a među visokoobrazovanim oko četiri posto populacije ne poznaje nijedan strani jezik. Prema podacima škola za strane jezike, najveći je interes za poslovni engleski jezik (i to na tečajevima u tvrtkama), a čak se i 52 posto hrvatskih građana izjasnilo da engleski jezik treba poznavati zbog rada na računalu ili iz nužnih obrazovnih razloga. Nakon interesa za engleski slijedi znatno manji interes za njemački jezik, dok je najslabiji interes za romanske jezike.

Prema podacima Gfk-a, među građanima koji se služe stranim jezicima njih 58 posto izjasnilo se da se služe engleskim, 37 posto tvrdi da se koristi njemačkim, 23 posto poznaje talijanski, devet posto španjolski, a tek sedam posto ruski jezik. Čak 27 posto građana priznalo je da ne poznaje nijedan strani jezik.

Iako se mnogi jezikoslovci bune što je engleski zavladao u javnim prostorima (u medijima, na reklamama) i što nedostaje brige za materinske jezike (samo se u Europi govori 225 jezika), ti podaci ipak pokazuju da globalizacija, unatoč vanjskim senzacijama, još nije prodrla u Hrvatsku. Jer, 23 posto Hrvata priznalo je da engleski jedva razumije. Dakle, s jedne strane plima trgovačke »engleštine«, a s druge strane neznanje.

Tek dva posto građana poznaje francuski
Iako se engleski najviše koristi, samo 20 posto Hrvata priznalo je da dobro govori taj svjetski jezik, dok ih je 28 posto izjavilo da može sudjelovati u razgovoru na engleskom jeziku. Samo sedam posto tvrdi da dobro govori njemački jezik, njih 13 posto priznaje da se dobro služi talijanskim. Tek dva posto naše populacije poznaje francuski jezik, dok ostale jezike poznaje jedan posto populacije, čak i manje