Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lis 2019

Cijene nekretnina divljaju: U Zagrebu porast od 15 posto u samo godinu dana

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Cijene nekretnina divljaju: U Zagrebu porast od 15 posto u samo godinu dana

IAKO se prije desetak godina, kada je tržište nekretnina snažno palo zbog globalne recesije, uglavnom mislio da se snažan rast kakav smo vidjeli u godinama prije toga teško može ponoviti, cijene nekretnina ponovno divljaju.

Prema analizi HGK, u drugom kvartalu ove godine cijene stambenih objekata u Hrvatskoj povećane su za 2,6 posto u odnosu na prethodni kvartal te za čak 10,4% u odnosu na drugi kvartal prošle godine.

Nekretnine u Zagrebu porasle gotovo 15 posto na godišnjoj razini

Zanimljivo je da je u drugom kvartalu ove godine u Hrvatskoj na godišnjoj razini zabilježen viši rast cijena postojećih stambenih objekata (10,7%) u odnosu na nove stambene objekte (8,2%), pri čemu cijene postojećih objekata u pravilu bilježe dulji i dinamičniji rast. To upućuje na sve veću važnost lokacije u formiranju cijena nekretnina, zaključuju analitičari HGK.

Cijene stambenih nekretnina najviše su porasle u Gradu Zagrebu gdje je rast u drugom kvartalu ove godine iznosio 14,5 posto na godišnjoj razini te na Jadranu gdje su cijene porasle za 9,1 posto, dok je rast na ostalim područjima i dalje skromniji za 3,3 posto.
Više stvari utječe na rast cijena nekretnina, od povoljnijih kredita, rasta plaća, državnih poticaja, ali i vrlo niskih kamatnih stopa na štednju, što mnoge umjerava k ulaganju u nekretnine.

Čupić: Hrvati vole investirati u opipljivu imovinu

Denis Čupić iz F.O./Groupa, koji dobro poznaje hrvatsko tržište nekretnina, kaže da je za rast cijena u Zagrebu jedan od najvažnijih faktora porast tzv. dnevnog najma. Ljudi investiraju u stanove koje iznajmljuju turistima.

“Često možemo čuti da su za rast cijena krivi državni poticaji, iako mislim da poticaji u tom balonu sudjeluju s nekakvih 10 posto i oni su sezonalni, s obzirom na to da su natječaji jednom ili dva puta godišnje pa tada dođe do rasta cijena. No najveću ulogu u rastu cijene, po mojem mišljenju, imaju očekivanja ljudi. Svatko od nas zna barem jednu osobu koja je prije par godina kupila stan, preuredila ga i bavi se dnevnim najmom. Dobar dio njih stanove je kupilo i na kredit, kao nekada dionice 2007. godine. Još i danas se kupuju stanovi koje ljudi namjeravaju kratkoročno iznajmljivati. Mislim da je to, barem što se tiče Zagreba, glavni pokretač cijena”, kaže Čupić.

Kaže i da ljudi u Hrvatskoj vole investirati u opipljivu imovinu, zbog niske razine financijske pismenosti, ali i negativnih iskustava iz prošlosti.

“Puno ljudi je u jednoj fazi u zadnjih 30 godina izgubilo novac. Ili su imali u štedno-kreditnim zadrugama, pa su propali, ili u štedionicama. U našim krajevima ljudi ne vjeruju u dionice, ne vjeruju bankama i najjednostavnije im je uložiti u nekretninu. Vole investirati u opipljivu imovinu”, kaže Ćupić.

Prema godišnjem rastu cijena stambenih objekata u drugom kvartalu ove godine u okviru EU-a Hrvatska se svrstala na visoko treće mjesto iza Mađarske (+14,0%) i Luksemburga (+11,4%), navodi se u analizi HGK.

Hrvatska na trećem mjestu u EU po rastu cijena nekretnina

No analitičari HGK smatraju da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji opasnost od stvaranja nekretninskog balona, jer prosječne cijene još nisu na razinama prije globalne krize.

“U pravilu je visok rast cijena stambenih objekata indikator ranog upozorenja mogućeg stvaranja makroekonomskih neravnoteža pa se u okviru EU-a s dodatnom pozornošću prate cijene nekretnina kada one prijeđu granicu rasta od šest posto godišnje prema deflacioniranim podacima. Međutim, u Hrvatskoj zasad nije snažnije izražena opasnost od napuhavanja nekretninskog balona, osobito jer pripada sedam zemalja EU-a u kojima cijene i dalje nisu dosegnule pretkriznu razinu. Ipak, tendencije kretanja cijena stambenih objekata zahtijevaju pozornost jer trenutno rastu dinamičnije od gospodarskog rasta te od rasta plaća i dohodaka kućanstava.

U narednom razdoblju očekujemo stabilizaciju cijena stambenih objekata pri postupnom uravnoteženju ponude i potražnje. Pritom nepovoljna demografska kretanja dugoročnije slabe potražnju, dok istodobno dinamiziranje stambene izgradnje (broj izdanih dozvola za stanove u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećan za 40,5%) povećava ponudu stambenih objekata”, zaključuje se u analizi HGK.


Komentari članka

Vezani članci

Europska komisija odobrila 57 milijuna eura za modernizaciju toplinskog sustava Zagreba

04.12.2019.

U sklopu paketa pomoći državama članicama, Europska komisija je potvrdila paket financijske pomoći vrijedan 57 milijuna eura koji bi trebao modernizirati sustav grijanja Grada Zagreba

Turistički sektor trlja ruke: stižu rastrošni EU službenici i spremni su ostaviti milijune, vlada veliki interes za Dalmacijom

14.11.2019.

Europski diplomati, njihovi suradnici, članovi obitelji, službenici i drugi vezani uz njihov boravak u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, u šestomjesečnom predsjedanju EU-om u 2020. godini donijet će našem turističko-ugostiteljskom sektoru no

Hrvati smislili kako legalno prevariti državu pa pronašli način kako da novac ostane u obitelji

06.11.2019.

Nije novost da su građani državu varali i na poticajnoj stanogradnji.

Nekretnine nikad dostupnije, više od 60 posto kupaca stan kupuje u gotovini

29.10.2019.

Razdoblje višegodišnje kontrakcije hrvatskog tržišta stambenih nekretnina odavno je za nama, a u posljednje tri godine primjetan je oporavak tržišta u vidu rasta broja ukupnih transakcija te viših kupoprodajnih cijena. Rast cijena počeo je i ubrzavati, pa

Od 1. siječnja gradnja zgrada u Hrvatskoj po novom standardu

28.10.2019.

Od početka iduće godine stambene zgrade morat će se graditi prema standardima kojima se zahtijeva gotovo nulta potrošnja energije. Za investitore to znači skuplju gradnju, ali takve zgrade korisnicima će dugoročno donijeti velike uštede. Te će zgrade imat

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 994 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1014 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 356 članka imaju tag porezi
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 271 članka imaju tag opg