Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Svi 2020

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

KORONAKRIZA je zaustavila rast cijena roba i usluga u Hrvatskoj i trendove u kretanju maloprodajnih cijena okrenula u suprotnom smjeru - pravcu pada.

Pokazuju to podaci državne statistike za travanj, prema kojima je opća razina cijena na malo u Hrvatskoj smanjena 0,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, a isti je pad zabilježen i u usporedbi s ožujkom. Time je prekinut niz od 40 mjeseci zaredom u kojima su cijene na malo u nas rasle na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s istim mjesecom godinu ranije.

Izbor između pada cijena i cjenovne stagnacije

Hrvatska je time, čini se, ponovno zakoračila u deflaciju, odnosno pad opće razine cijena. Dio ekonomista, naime, očekuje da ćemo u ovoj godini biti u negativnoj zoni kada je riječ o kretanju cijena roba i usluga, dok dio ekonomista u najboljem slučaju očekuje cjenovnu stagnaciju.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja, koji u ovoj godini očekuje pad opće razine cijena između 0,5 i 1 posto u odnosu na prošlu godinu.

Analitičarka Raiffeisena Zrinka Živković Matijević, s druge strane, nije baš toliko pesimistična. Njene prognoze, naime, i dalje govore o rastu cijena u 2020. godini, ali vrlo blagom - moglo bi se reći simboličnom - od samo 0,2 posto. Naša sugovornica pritom napominje kako su te prognoze podložne daljnjim promjenama, pri čemu su veće šanse da potonemo u deflaciju, ma kako blaga ona bila, nego da ostanemo u zoni rasta cijena.

"Mislim da je u ovoj godini najrealnije govoriti o stagnaciji cijena, dakle o njihovom rastu vrlo malo iznad nule", ističe Živković Matijević. Očekivanja o blagom rastu, dodaje, temelje se na očekivanom povećanju cijena nafte, kao i na uvjerenju da će u drugoj polovici godine ipak doći do kakvog-takvog oporavka potražnje.

Životni standard u slobodnom padu

No u ovom je trenutku teško govoriti o zamjetnijem oporavku potražnje kada se životni standard strmoglavio. Mnoge su tvrtke smanjile plaće zaposlenima, a mnogi su ostali i bez posla. Uz to, poručuje Šaravanja, koronakriza je izazvala veliku neizvjesnost.

"Suočavamo se s padom kupovne moći i rastom nezaposlenosti, a problem je i velika nesigurnost jer ljudi ne znaju hoće li imati posao i kakva će im biti plaća pa će se teško odlučivati na neku veću potrošnju", upozorava Šaravanja.

U svakom slučaju, utjecaj koronakrize na kretanje cijena u Hrvatskoj već se vidi. Opća razina cijena na malo u travnju je pala, a najveći pad cijena zabilježen je u segmentu prijevoza, 9,5 posto u odnosu na travanj prošle godine, pri čemu je pad cijena posebno vidljiv kod kupnje i servisiranja automobila. Značajne padove cijena DZS je u travnju registrirao i kod energenata, tehnike i namještaja te kod niza usluga, kao i kod odjeće i obuće.

Ljudi kupuju samo hranu i lijekove

S druge strane, rast cijena u travnju statističari su zabilježili kod hrane i bezalkoholnih pića, 3,8 posto, kao i kod alkoholnih pića i duhana, 4,4 posto, te kod zdravstvenih proizvoda i usluga, 1,3 posto. Drugim riječima, rast potražnje uglavnom je koncentriran na kupnju najosnovnijih roba, prije svega hrane, lijekova i proizvoda za zaštitu od epidemije.

Iako pad opće razine cijena ide na ruku potrošačima, deflacija je zapravo dvosjekli mač. Deflacija, upozoravaju ekonomisti, nosi i pad prihoda tvrtki, više otkaza i manje prihode u državnoj blagajni. Pad povjerenja potrošača ogleda se u odgodi kupnje svega što nije neophodno za svakodnevni život. Krajnju štetu od toga na kraju imaju upravo obični građani, oni koji bi od pada cijena trebali profitirati.

Deflacija opasnija od inflacije

"Deflacija je opasnija od inflacije jer dovodi do produbljenja krize", zaključuje Živković Matijević.

Inače, podaci HNB-a pokazuju da je Hrvatska u 2014., 2015. i 2016. godini prošla kroz tri deflacijske godine zaredom. Naime, cijene na malo u 2014. pale su u prosjeku 0,2 posto na godišnjoj razini, u 2015. je njihov pad iznosio 0,5 posto, a u 2016. 1,1 posto. Deflacija je, zaključuju ekonomisti, u znatnoj mjeri otežala oporavak Hrvatske od posljednje recesije.


Komentari članka

Vezani članci

Zabrinjavajući razmjeri krize uzrokovane pandemijom, stečajevi poharali ugostiteljstvo i pružanje smještaja. Najveće posljedice tek se očekuju?

05.06.2020.

Analiza je pokazala kako je broj novostvorenih trgovačkih društava manji za 36,9 posto, a broj novostvorenih obrta i samostalnih djelatnika za 49 posto. Pritom je broj ugašenih trgovačkih društava veći za 11 posto, slično kao i broj ugašenih obrta i samos

Hotel kod Dubrovnika pun je iduća dva tjedna. Vlasnik nam otkrio kako mu je uspjelo

05.06.2020.

ZBOG krize uzrokovane pandemijom koronavirusa velika većina hotela na Jadranu zjapi prazna, ali s juga Hrvatske ipak stiže jedan pozitivan primjer. One Suite Hotel, smješten u mjestu Srebreno, na pola puta od Dubrovnika do zračne luke u Čilipima, pun je o

'Bilježi se velik interes Austrijanaca za odmorom u Hrvatskoj, imamo sjajnu epidemiološku situaciju'

04.06.2020.

Turistička putovanja iz Austrije u Hrvatsku zadnjih su dana intenzivirana te je trenutno u zemlji više od 1500 austrijskih turista, a hotelijeri bilježe veliko zanimanje Austrijanaca za odmor u Hrvatskoj, ističe u četvrtak direktor Hrvatske udruge turizma

SEDAM sektora može dobiti potporu HZZ-a za lipanj, stroži kriteriji za postojeće korisnike

04.06.2020.

Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je novu potporu za očuvanje radnih mjesta za lipanj, ali je i dopunio pravila za ostvarivanje potpore za svibanj, objavljeno je na internetskim stranicama RRIF-a. Objavu prenosimo u cijelosti.

Ovog ljeta zaboravite na talijanske turiste: Tri su glavna razloga

03.06.2020.

Prema sadašnjim anketama, računa se da će Italiju ove turističke sezone napustiti samo tri posto onih Talijana koji su prethodnih godina odlazili u inozemstvo na odmor. To je mizeran broj u odnosu na one prije pandemije.

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2055 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 708 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 948 članka imaju tag ict
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 440 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 364 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija