Poduzetnički portal · Članak
06 Ruj 2009
ČLANAK: Kompenzacije kao sredstvo "čišćenja" bilance u uvjetima opće nelikvidnosti
Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić Dankoš
Financije se zasnivaju na novcu, a novac nastaje kao izraz potrebe za jednom vrstom "robe" koja će na jednostavan i brz način omogućiti razmjenu drugih roba. Pojava novca veže se uz pojavu viška proizvoda, a kao naprednije rješenje od do tada važeće "trampe".
Iako "trampa" kao termin djeluje zastarjelo, neki oblici "trampe" kod nas su se i do danas zadržali i to kao vrlo važan segment poslovanja. Uvođenjem izvještaja o novčanom tijeku, te isključivanjem obveze provođenja obračunskih plaćanja kroz žiro-račun još 2002. godine, Hrvatska se barem deklarativno približila zapadnom načinu poslovanja. No, obračunsko plaćanje s posebnim naglaskom na kompenzacije nije izgubio na značaju, čak bi se moglo reći kako je ulaskom u recesiju, ovaj oblik plaćanja postao vrlo atraktivan. Vjerojatno će se sada dežurni kritičari zapitati na koji način se obračunsko plaćanje može poistovjetiti s trampom, no, ova posljednja podrazumijeva razmjenu robe za robu, a obračunsko plaćanje u osnovi ima ili ustupanja ili zatvaranje međusobno dospjelih potraživanja iskazanih u novcu, stoga mi se posebice kompenzacije čine vrlo usporedivim s trampom.
Razloge ove pojačane atraktivnosti treba tražiti prije svega u uvjetima opće nelikvidnosti. U nedostatku novca posebice realni sektor traži načine kako bez gotovog novca istovremeno "zatvoriti" postojeće obveze i potraživanja. Osnova ovakvog odnosa prema obračunskom plaćanju, koje u svojoj osnovi jest plaćanje, prije svega je želja malog i srednjeg poduzetništva da preživi. Iako obračunsko plaćanje nije opcija koju bi poduzetnici svojevoljno odabrali ukoliko bi imali mogućnost izbora oblika plaćanja kao alternative, rijetki su oni koji su toliko "nezamjenjivi" na tržištu da isporuku svoje robe mogu uvjetovati isključivo temeljem plaćanja. Stoga se poduzetnici odlučuju za pokušavanje zadržavanja poslovnih partnera između ostalog i putem kompenzacija. Kako su prostori za međusobne usluge i proizvode koji poslovni partneri nude jedni drugima ponekad iscrpljeni, umjesto bilateralnih ugovaraju se višestruke kompenzacije.
Postupci izrade i provođenja višestrukih kompenzacija ponekad znaju biti složen i mukotrpan posao, a kako broj sudionika zakonskim odredbama nije ograničen, ovi lanci ponekad doslovce postaju trakavice.
Javni sektor u ukupnom plaćanju nema tako značajan broj obračunskih plaćanja. Osnovni razlog tome je činjenica da državna poduzeća za sada još nemaju naviku niti agilnost aktivnog traženja kompenzacijskih lanaca koja je prisutna u realnom sektoru. Razlog tome je upravo "nezamjenjivost" državnih poduzeća, drugim riječima, vrlo često monopolski položaj državnih poduzeća, zbog kojeg ni njihove uprave nisu bile primorane na ovaj način pokušati zatvarati svoje obveze i potraživanja. Kako svi domicilni zakoni o platnom prometu te obračunskom plaćanju na jednak način obvezuju sve pravne osobe, tako i javna/držana poduzeća mogu provoditi i provode kompenzacije.
Spremnost uprave svih pravnih osoba ključan je segment odnosa prema kompenzacijama u pravnoj osobi. Tako se već i ovako vrlo često komplicirana procedura izrade kompenzacijskog lanca može dodatno zakomplicirati zahtijevanjem originalnih pečata i potpisa ovlaštenih osoba od svih sudionika lanca, ili zahtjevom da upravo njihova pravna osoba bude posljednja u ovjeravanju lanca (pa je zgodno kada se dvije takve zadnje nađu u istom lancu).
Iako nisam zagovornik obračunskih plaćanja, mislim da bi se nagomilani dugovi državnih poduzeća upravo zbog njihove "nezamjenjivosti" na domicilnom tržištu mogli značajno smanjiti njihovim aktivnijim odnosom kako prema dugovanjima, tako i prema potraživanjima.
Financijski izvještaji koje državna poduzeća izrađuju trebali bi se u značajnijoj mjeri koristiti za poslovno odlučivanje. Upravo u vrijeme recesije poslovni izvještaji ukazuju na kretanje imovine, posebice one financijske, te bi u tom dijelu potraživanja morala biti korištena znatno češće kao sredstva zatvaranja postojećih dugova. Takvim analizama postiglo bi se "čišćenje" bilance, čime bi poslovni izvještaji bili realniji, ali bi i sam menadžment mogao donositi zrelije poslovne odluke. Iako je ovakav odnos prema poslovanju u realnom sektoru nužan, "nezamjenjivost" proizvoda i usluga koje državna poduzeća imaju dovodi ih u povlašten položaj, pa time imaju i nešto nižu razinu osjetljivosti na vapaje iz realnog sektora.
No, kako u prehrambenom, tako i u gospodarskom lancu sve su karike međusobno povezane, veza ponekad nije direktna, ali sasvim sigurno postoji, stoga slijedeći put kada vas nazove netko iz realnog sektora s molbom za kompenzacijom, prije nego mu postavite nekoliko dodatnih zahtjeva pod kojima ćete istu ovjeriti, razmislite jesu li baš svi ti dodatni zahtjevi stvarno nužni.
I vjerojatno se sada postavlja pitanje, zašto u tolikoj mjeri ustrajati na kompenzacijama upravo držanih poduzeća? Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan: prije svega oni su glavni generatori nelikvidnosti u državi s jedne strane, dok s druge strane nastojim potaknuti mjerodavne u državnim poduzećima na preispitivanje poslovnih odluka i aktivnije iznalaženje rješenja trenutnih situacija. Kompenzacije nisu dugoročno održiv model i vrlo vjerojatno će ih vrijeme staviti na mjesto koje im pripada, no, odnos kako prema kompenzacijama tako i prema bilo kojem drugom segmentu poslovanja, prije svega srčanost i proaktivnost, odnos je prema poslu koji u upravi državnih poduzeća nedostaje i dokle god to bude tako rezultat će biti nelikvidnost.
*Stavovi autorice ne odražavaju nužno stavove njezinog poslodavca.
Autorica je stručni savjetnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije Osječko-baranjske županije.
Komentari članka
Vezani članci
U Fiskalizaciju 2.0 uključeno već više od 330.000 poduzetnika
15.11.2026.Od 2027. počinje druga faza provedbe Fiskalizacije 2.0, kojom se obveza fiskalizacije eRačuna proširuje na obveznike koji nisu u sustavu PDV-a, podsjetili su iz Ministarstva financija te najavili završetak razdoblja prilagodbe tom sustavu za prvu skupinu
Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag
09.11.2026.Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i
Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna
25.10.2026.Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.
Tržište kapitala sve privlačnije građanima
13.10.2026.U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća
Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.
02.10.2026.Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.
Tag cloud
- 2936 članka imaju tag turizam
- 2756 članka imaju tag hrvatska
- 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1844 članka imaju tag svijet
- 1412 članka imaju tag ict
- 1599 članka imaju tag poljoprivreda
- 2023 članka imaju tag financije
- 545 članka imaju tag krediti
- 1668 članka imaju tag izvoz
- 1334 članka imaju tag trgovina
- 1388 članka imaju tag industrija
- 1277 članka imaju tag investicije
- 1091 članka imaju tag zapošljavanje
- 1106 članka imaju tag menadžment
- 722 članka imaju tag tehnologija
- 1194 članka imaju tag EU
- 882 članka imaju tag poduzetništvo
- 706 članka imaju tag opg
- 464 članka imaju tag BDP
- 555 članka imaju tag porezi
- 391 članka imaju tag kompanije
- 804 članka imaju tag maloprodaja
- 570 članka imaju tag poticaji
- 535 članka imaju tag hotelijerstvo
- 717 članka imaju tag marketing
- 416 članka imaju tag potpore
- 468 članka imaju tag start up
- 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 431 članka imaju tag vlada
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 518 članka imaju tag eu fondovi
- 966 članka imaju tag kriza
- 498 članka imaju tag gospodarstvo
- 444 članka imaju tag osijek
- 536 članka imaju tag obrazovanje
- 500 članka imaju tag prehrambena industrija
- 521 članka imaju tag dzs
- 459 članka imaju tag energetika
- 420 članka imaju tag hnb
- 349 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
