Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Ruj 2009

ČLANAK: Kompenzacije kao sredstvo "čišćenja" bilance u uvjetima opće nelikvidnosti

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić Dankoš  

ČLANAK: Kompenzacije kao sredstvo "čišćenja" bilance u uvjetima opće nelikvidnosti

Financije se zasnivaju na novcu, a novac nastaje kao izraz potrebe za jednom vrstom "robe" koja će na jednostavan i brz način omogućiti razmjenu drugih roba. Pojava novca veže se uz pojavu viška proizvoda, a kao naprednije rješenje od do tada važeće "trampe".

Iako "trampa" kao termin djeluje zastarjelo, neki oblici "trampe" kod nas su se i do danas zadržali i to kao vrlo važan segment poslovanja. Uvođenjem izvještaja o novčanom tijeku, te isključivanjem obveze provođenja obračunskih plaćanja kroz žiro-račun još 2002. godine, Hrvatska se barem deklarativno približila zapadnom načinu poslovanja. No, obračunsko plaćanje s posebnim naglaskom na kompenzacije nije izgubio na značaju, čak bi se moglo reći kako je ulaskom u recesiju, ovaj oblik plaćanja postao vrlo atraktivan. Vjerojatno će se sada dežurni kritičari zapitati na koji način se obračunsko plaćanje može poistovjetiti s trampom, no, ova posljednja podrazumijeva razmjenu robe za robu, a obračunsko plaćanje u osnovi ima ili ustupanja ili zatvaranje međusobno dospjelih potraživanja iskazanih u novcu, stoga mi se posebice kompenzacije čine vrlo usporedivim s trampom.

Razloge ove pojačane atraktivnosti treba tražiti prije svega u uvjetima opće nelikvidnosti. U nedostatku novca posebice realni sektor traži načine kako bez gotovog novca istovremeno "zatvoriti" postojeće obveze i potraživanja. Osnova ovakvog odnosa prema obračunskom plaćanju, koje u svojoj osnovi jest plaćanje, prije svega je želja malog i srednjeg poduzetništva da preživi. Iako obračunsko plaćanje nije opcija koju bi poduzetnici svojevoljno odabrali ukoliko bi imali mogućnost izbora oblika plaćanja kao alternative, rijetki su oni koji su toliko "nezamjenjivi" na tržištu da isporuku svoje robe mogu uvjetovati isključivo temeljem plaćanja. Stoga se poduzetnici odlučuju za pokušavanje zadržavanja poslovnih partnera između ostalog i putem kompenzacija. Kako su prostori za međusobne usluge i proizvode koji poslovni partneri nude jedni drugima ponekad iscrpljeni, umjesto bilateralnih ugovaraju se višestruke kompenzacije.

Postupci izrade i provođenja višestrukih kompenzacija ponekad znaju biti složen i mukotrpan posao, a kako broj sudionika zakonskim odredbama nije ograničen, ovi lanci ponekad doslovce postaju trakavice.

Javni sektor u ukupnom plaćanju nema tako značajan broj obračunskih plaćanja. Osnovni razlog tome je činjenica da državna poduzeća za sada još nemaju naviku niti agilnost aktivnog traženja kompenzacijskih lanaca koja je prisutna u realnom sektoru. Razlog tome je upravo "nezamjenjivost" državnih poduzeća, drugim riječima, vrlo često monopolski položaj državnih poduzeća, zbog kojeg ni njihove uprave nisu bile primorane na ovaj način pokušati zatvarati svoje obveze i potraživanja. Kako svi domicilni zakoni o platnom prometu te obračunskom plaćanju na jednak način obvezuju sve pravne osobe, tako i javna/držana poduzeća mogu provoditi i provode kompenzacije.

Spremnost uprave svih pravnih osoba ključan je segment odnosa prema kompenzacijama u pravnoj osobi. Tako se već i ovako vrlo često komplicirana procedura izrade kompenzacijskog lanca može dodatno zakomplicirati zahtijevanjem originalnih pečata i potpisa ovlaštenih osoba od svih sudionika lanca, ili zahtjevom da upravo njihova pravna osoba bude posljednja u ovjeravanju lanca (pa je zgodno kada se dvije takve zadnje nađu u istom lancu).

Iako nisam zagovornik obračunskih plaćanja, mislim da bi se nagomilani dugovi državnih poduzeća upravo zbog njihove "nezamjenjivosti" na domicilnom tržištu mogli značajno smanjiti njihovim aktivnijim odnosom kako prema dugovanjima, tako i prema potraživanjima.

Financijski izvještaji koje državna poduzeća izrađuju trebali bi se u značajnijoj mjeri koristiti za poslovno odlučivanje. Upravo u vrijeme recesije poslovni izvještaji ukazuju na kretanje imovine, posebice one financijske, te bi u tom dijelu potraživanja morala biti korištena znatno češće kao sredstva zatvaranja postojećih dugova. Takvim analizama postiglo bi se "čišćenje" bilance, čime bi poslovni izvještaji bili realniji, ali bi i sam menadžment mogao donositi zrelije poslovne odluke. Iako je ovakav odnos prema poslovanju u realnom sektoru nužan, "nezamjenjivost" proizvoda i usluga koje državna poduzeća imaju dovodi ih u povlašten položaj, pa time imaju i nešto nižu razinu osjetljivosti na vapaje iz realnog sektora.

No, kako u prehrambenom, tako i u gospodarskom lancu sve su karike međusobno povezane, veza ponekad nije direktna, ali sasvim sigurno postoji, stoga slijedeći put kada vas nazove netko iz realnog sektora s molbom za kompenzacijom, prije nego mu postavite nekoliko dodatnih zahtjeva pod kojima ćete istu ovjeriti, razmislite jesu li baš svi ti dodatni zahtjevi stvarno nužni.

I vjerojatno se sada postavlja pitanje, zašto u tolikoj mjeri ustrajati na kompenzacijama upravo držanih poduzeća? Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan: prije svega oni su glavni generatori nelikvidnosti u državi s jedne strane, dok s druge strane nastojim potaknuti mjerodavne u državnim poduzećima na preispitivanje poslovnih odluka i aktivnije iznalaženje rješenja trenutnih situacija. Kompenzacije nisu dugoročno održiv model i vrlo vjerojatno će ih vrijeme staviti na mjesto koje im pripada, no, odnos kako prema kompenzacijama tako i prema bilo kojem drugom segmentu poslovanja, prije svega srčanost i proaktivnost, odnos je prema poslu koji u upravi državnih poduzeća nedostaje i dokle god to bude tako rezultat će biti nelikvidnost.

*Stavovi autorice ne odražavaju nužno stavove njezinog poslodavca.
Autorica je stručni savjetnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije Osječko-baranjske županije.


Komentari članka

Vezani članci

Mirovinci imaju šest milijardi kuna keša, pripremaju se za novu državnu obveznicu

25.04.2018.

U inozemstvu domaći OMF-ovi uložili su 11,6 milijardi kuna, najviše u stranim dionicama (ukupno 5,4 milijarde), a nešto manje u inozemnim fondovima (ukupno 5,29 milijardi kuna.

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

23.04.2018.

Većina poduzetnika do kraja travnja dužna je podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit. U Hrvatskoj se poduzetnička zarada oporezuje po stopama od 18 i 12 posto, ovisno o ostvarenim prihodima, a postoje olakšice i oslobođenja koji omogućuju legalno smanj

Hrvatska među najlošijim zemljama po korištenju EU fondova

26.03.2018.

Službeni podaci Europske unije pokazuju da je Hrvatskoj u tekućem proračunskom razdoblju isplaćeno tek nešto više od milijardu eura, odnosno 8 posto od planiranog iznosa, od 12,7 milijardi eura

Prvi put u historiji dug SAD-a premašio 21.000 milijardi dolara

20.03.2018.

Trump je obećao da će u roku osam godina eliminisati javni dug, no prošlog mjeseca omogućio je Vladi neograničeno zaduživanje do 1. marta 2019.

'Google porez' donosi pet milijardi eura

19.03.2018.

Porez će ciljati prihode tehnoloških divova poput Facebooka, Googlea, Applea ili Spotifyja, a ne dobit. Naime, Velika Britanija, Njemačka i Francuska već neko vrijeme traže oštriji pristup prema tehnološkim kompanijama koje koristeći rupe u poreznom zakon

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1486 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 368 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija