Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Srp 2009

ČLANAK : Međunarodni monetarni fond - biti ili ne biti?

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić-Dankoš  

ČLANAK : Međunarodni monetarni fond - biti ili ne biti?

Hrvatska se sve češće uspoređuje s brodom. Ukoliko globalna kretanja shvatimo kao oluju, ishod našeg broda je pod znakom pitanja. I kažu, svaku oluju, netko preživi, a netko ne, no omjeri (ne)preživjelih su bitni, te iako je brod podložan različitim čimbenicima, uspjeh i krajni rezultat u velikoj je mjeri uvjetovan stručnošću posade i kormilara. Oni moraju donijeti odluku treba li im ili ne pomoć sa strane, kao i procijeniti vrijeme kada će tu pomoć tražiti, kako ista ukoliko se bez nje ne može ne bi došla prekasno.

Donedavno je kormilar ovog našeg broda bio premijer Sanader, danas je to premijerka Kosor, posada je manje više ista. Posada na čelu s premijerkom ima jednu prednost, iskustvo koje im pokazuje da htjeli to priznati ili ne makroekonomski pokazatelji nisu optimistični, očekuje se i potreba za novim smanjivanjima u rashodima. No, možda najvažnije iskustvo koje je posada stekla predstavlja nedostatak stručnosti, te spremnosti da se stručnim kadrovima da dovoljno prostora za donošenje poslovnih odluka. Iskustvo za koje smo danas bogatiji je spoznaja da imamo guvernera Rohatinskog i da je on jedan od naših aduta u prevladavanju krize. Ne samo da mu je svijet priznao poznavanje i uspješno vođenje Hrvatske narodne banke, nego su se njegove prognoze za sada pokazale točne. Njegova posljednja prognoza je kako će se Hrvatska do kraja godine morati zadužiti za daljnjih 42 milijarde kuna u bruto iznosu od čega će 14 milijardi kuna biti utrošeno za refinanciranje ovogodišnjeg deficita, a 28 milijardi kuna za financiranje starih dugova. Njegovo mišljenja je da za sada nije potrebno tražiti pomoć MMF-a, jer nam oni neće ponuditi rješenja koja sami nemamo, a blokirati će naše devizne rezerve, no, ukoliko se rebalans ovaj put ne napravi dobro ta će potreba biti nužna. Drugim riječima, potrebno je dobro odvagati gdje će se i koliko smanjivati rashodi države kako se postojeće stanje ne bi dodatno otežalo. Svako daljnje čekanje s donošenjem konkretnih rješenja samo će dodatno zakomplicirati postojeće stanje, ali odluka koju donosimo mora biti jako odvagana, jer više doista nemamo prostora za nove krive procjene.

U vremenu kada Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina traže pomoć MMF-a, postavlja se pitanje razloga guvernerova suprotstavljanja istom. No, razloge njegovog takvog promišljanja treba tražiti u iskustvima Hrvatske u suradnji s MMF-om, te stanju u kojem se MMF danas nalazi. Dakle, Međunarodni monetarni fond je osnovan 1946. godine kao institucija kojoj je cilj osigurati financijsku pomoć zemljama koje imaju problema s platnom bilancom, te osigurati rast zaposlenosti. Kontrolni paket odlučivanja u njemu imaju Europska unija i Sjedinjene Američke Države. Međunarodni monetarni fond danas nije onako jak kao što je bio u vrijeme svojeg osnivanja, te je u planu plasiranje prvih obveznica ove međunarodne institucije kojima je cilj osigurati njeno djelovanje. Ovo je u izvjesnom smislu presedan u povijesti, tim više kada znamo kako Kina, Brazil, te Rusija pretendiraju biti najveći kupci obveznica koje će se plasirati. Kao komentar ovakvom razvoju događaja nameće mi se rečenica jednog našeg hrvatskog pjesnika „stalna u svijetu samo mijena jest...“, odnosno, zemlje koje smo donedavno doživljavali kao siromašne, po prvi puta pomažu one koje su donedavno smatrane bogatim. No, ova promjena snaga dugoročno, može pojačati pregovaračku snagu prije svega Kine, koja će prema za sada iskazanim parametrima biti glavni kupac ovih obveznica, te time i lagano uzdrmavanje značaja dolara u odnosu na kineski juan.

Kada razmatramo članstvo Hrvatske u MMF-u, Hrvatska je već nekoliko puta u prilici odobravanja „stand by“ aranžmana, te su u nekoliko navrata sredstva iz ovih paketa povlačena. Drugim riječima, imamo iskustva s MMF-om, te znamo da zahtjevi za njihovom pomoći uključuju prava ali i odgovornosti, ali i da povlačenje „stand by“ aranžmana ima svoju cijenu, pa se postavlja pitanje marginalne koristi. Odnosno, kako je HNB napravio sve što se moglo u smislu vođenja monetarne politike kako bi se utjecaji recesije umanjili, preostaju nam promjene u vođenju fiskalne politike, kako bi se pomoć od MMF-a izbjegla. Drugim riječima "vruć krumpir" rješavanje krize, biti će prije svega na ministru financija Šukeru. Njegove su procjene do sada bile loše, pa se nadajmo da će svjetska iskustva u kojima i MMF koji je do sada izvršne managere birao po liniji najjače gospodarske snage (jer su kontrolni paket odlučivanja imali Europska unija i Amerika, koje su uvijek birale svoje kandidate), a koji danas ozbiljno razmatra uvođenje stručnosti kao ključnog kriterija izbora, biti dovoljne, te da će aktivnijim priznavanjem Rohatinskog kao stručnog kadra, iz trećeg rebalansa uspjeti pogoditi gol, umjesto dosadašnjih stativa, te da će jesenji rebalans biti uspješniji, od dva ranija. (jednog provedenog i jednog koji samo što nije)

U svakom slučaju promjene na svjetskom financijskom tržištu pokazala su kako u kriznim vremenima i najsigurnije zemlje posežu za vrhunskim stručnjacima, te njima daju prednost pri donošenju odluka. Pokazalo se i kako vrijedan i uporan narod poput Kineza može odnijeti pobjedu pred donedavno najsnažnijim gospodarstvima. Pokazalo se kako je Hrvatska u monetarnom sektoru stvorila vrhunske stručnjake, te je pitanje vremena kada će takvi stručnjaci voditi i fiskalnu politiku. Možda, na kraju, pamet postane glavni izvozni proizvod Hrvatske, te kao takva formula za izlazak iz krize.

*Stavovi autorice ne odražavaju nužno stavove njezinog poslodavca.
Autorica je stručni savjetnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije Osječko-baranjske županije.


Komentari članka

Vezani članci

Bjelovarčani će od sutra moći provjeriti gdje je svaka proračunska lipa završila

20.05.2019.

Naime, tri mjeseca nakon što je građanima omogućio puni uvid u proračun i sve njegove stavke gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak iz redova HSLS-a odlučio je napraviti i korak dalje u ostvarenju što transparentnijeg upravljanja gradom. Ovog ponedjeljka pr

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

20.03.2019.

Očito je da bi Hrvatska mogla znatno povećati svoje prihode za javne potrebe, kada bi porezna tijela radila učinkovitije

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Misija MMF-a: Restrukturiranje javne uprave najvažniji je izazov Hrvatske

10.12.2018.

Poduzeća u državnom vlasništvu koja stalno stvaraju gubitke opterećuju proračun, konstatiraju članovi Misije, uz poruku da bi poboljšanje upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i povećanje odgovornosti za njihove proračune pridonijelo poboljšanju nj

Otkriveno što je Marićevo iznenađenje. Ima veze s nagrađivanjem radnika

12.11.2018.

Vlada će od 1. prosinca povećati neoporeziva davanja koja se odnose na nagrade zaposlenicima. Tu se radi o božićnicama, uskrsnicama, regresu, 13. plaći...

Tag cloud

  1. 1899 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 928 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 877 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija