Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Srp 2009

ČLANAK : Međunarodni monetarni fond - biti ili ne biti?

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić-Dankoš  

ČLANAK : Međunarodni monetarni fond - biti ili ne biti?

Hrvatska se sve češće uspoređuje s brodom. Ukoliko globalna kretanja shvatimo kao oluju, ishod našeg broda je pod znakom pitanja. I kažu, svaku oluju, netko preživi, a netko ne, no omjeri (ne)preživjelih su bitni, te iako je brod podložan različitim čimbenicima, uspjeh i krajni rezultat u velikoj je mjeri uvjetovan stručnošću posade i kormilara. Oni moraju donijeti odluku treba li im ili ne pomoć sa strane, kao i procijeniti vrijeme kada će tu pomoć tražiti, kako ista ukoliko se bez nje ne može ne bi došla prekasno.

Donedavno je kormilar ovog našeg broda bio premijer Sanader, danas je to premijerka Kosor, posada je manje više ista. Posada na čelu s premijerkom ima jednu prednost, iskustvo koje im pokazuje da htjeli to priznati ili ne makroekonomski pokazatelji nisu optimistični, očekuje se i potreba za novim smanjivanjima u rashodima. No, možda najvažnije iskustvo koje je posada stekla predstavlja nedostatak stručnosti, te spremnosti da se stručnim kadrovima da dovoljno prostora za donošenje poslovnih odluka. Iskustvo za koje smo danas bogatiji je spoznaja da imamo guvernera Rohatinskog i da je on jedan od naših aduta u prevladavanju krize. Ne samo da mu je svijet priznao poznavanje i uspješno vođenje Hrvatske narodne banke, nego su se njegove prognoze za sada pokazale točne. Njegova posljednja prognoza je kako će se Hrvatska do kraja godine morati zadužiti za daljnjih 42 milijarde kuna u bruto iznosu od čega će 14 milijardi kuna biti utrošeno za refinanciranje ovogodišnjeg deficita, a 28 milijardi kuna za financiranje starih dugova. Njegovo mišljenja je da za sada nije potrebno tražiti pomoć MMF-a, jer nam oni neće ponuditi rješenja koja sami nemamo, a blokirati će naše devizne rezerve, no, ukoliko se rebalans ovaj put ne napravi dobro ta će potreba biti nužna. Drugim riječima, potrebno je dobro odvagati gdje će se i koliko smanjivati rashodi države kako se postojeće stanje ne bi dodatno otežalo. Svako daljnje čekanje s donošenjem konkretnih rješenja samo će dodatno zakomplicirati postojeće stanje, ali odluka koju donosimo mora biti jako odvagana, jer više doista nemamo prostora za nove krive procjene.

U vremenu kada Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina traže pomoć MMF-a, postavlja se pitanje razloga guvernerova suprotstavljanja istom. No, razloge njegovog takvog promišljanja treba tražiti u iskustvima Hrvatske u suradnji s MMF-om, te stanju u kojem se MMF danas nalazi. Dakle, Međunarodni monetarni fond je osnovan 1946. godine kao institucija kojoj je cilj osigurati financijsku pomoć zemljama koje imaju problema s platnom bilancom, te osigurati rast zaposlenosti. Kontrolni paket odlučivanja u njemu imaju Europska unija i Sjedinjene Američke Države. Međunarodni monetarni fond danas nije onako jak kao što je bio u vrijeme svojeg osnivanja, te je u planu plasiranje prvih obveznica ove međunarodne institucije kojima je cilj osigurati njeno djelovanje. Ovo je u izvjesnom smislu presedan u povijesti, tim više kada znamo kako Kina, Brazil, te Rusija pretendiraju biti najveći kupci obveznica koje će se plasirati. Kao komentar ovakvom razvoju događaja nameće mi se rečenica jednog našeg hrvatskog pjesnika „stalna u svijetu samo mijena jest...“, odnosno, zemlje koje smo donedavno doživljavali kao siromašne, po prvi puta pomažu one koje su donedavno smatrane bogatim. No, ova promjena snaga dugoročno, može pojačati pregovaračku snagu prije svega Kine, koja će prema za sada iskazanim parametrima biti glavni kupac ovih obveznica, te time i lagano uzdrmavanje značaja dolara u odnosu na kineski juan.

Kada razmatramo članstvo Hrvatske u MMF-u, Hrvatska je već nekoliko puta u prilici odobravanja „stand by“ aranžmana, te su u nekoliko navrata sredstva iz ovih paketa povlačena. Drugim riječima, imamo iskustva s MMF-om, te znamo da zahtjevi za njihovom pomoći uključuju prava ali i odgovornosti, ali i da povlačenje „stand by“ aranžmana ima svoju cijenu, pa se postavlja pitanje marginalne koristi. Odnosno, kako je HNB napravio sve što se moglo u smislu vođenja monetarne politike kako bi se utjecaji recesije umanjili, preostaju nam promjene u vođenju fiskalne politike, kako bi se pomoć od MMF-a izbjegla. Drugim riječima "vruć krumpir" rješavanje krize, biti će prije svega na ministru financija Šukeru. Njegove su procjene do sada bile loše, pa se nadajmo da će svjetska iskustva u kojima i MMF koji je do sada izvršne managere birao po liniji najjače gospodarske snage (jer su kontrolni paket odlučivanja imali Europska unija i Amerika, koje su uvijek birale svoje kandidate), a koji danas ozbiljno razmatra uvođenje stručnosti kao ključnog kriterija izbora, biti dovoljne, te da će aktivnijim priznavanjem Rohatinskog kao stručnog kadra, iz trećeg rebalansa uspjeti pogoditi gol, umjesto dosadašnjih stativa, te da će jesenji rebalans biti uspješniji, od dva ranija. (jednog provedenog i jednog koji samo što nije)

U svakom slučaju promjene na svjetskom financijskom tržištu pokazala su kako u kriznim vremenima i najsigurnije zemlje posežu za vrhunskim stručnjacima, te njima daju prednost pri donošenju odluka. Pokazalo se i kako vrijedan i uporan narod poput Kineza može odnijeti pobjedu pred donedavno najsnažnijim gospodarstvima. Pokazalo se kako je Hrvatska u monetarnom sektoru stvorila vrhunske stručnjake, te je pitanje vremena kada će takvi stručnjaci voditi i fiskalnu politiku. Možda, na kraju, pamet postane glavni izvozni proizvod Hrvatske, te kao takva formula za izlazak iz krize.

*Stavovi autorice ne odražavaju nužno stavove njezinog poslodavca.
Autorica je stručni savjetnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije Osječko-baranjske županije.


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomisti očekuju recesiju već 2020. ili 2021. godine

19.08.2019.

Većina ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, pomaknuvši predviđanja za jednu godinu zbog poteza američke središnje banke, prema u ponedjeljak objavljenom istraživanju

„Crni dani gospodarstva“ koje u Njemačkoj gotovo nitko ne osjeća

09.08.2019.

Već i strani tisak nagađa kako gospodarstvo Njemačke gubi tlo pod nogama. Proizvodnja se smanjuje, najavljuju se i otpuštanja radnika. Ali Njemačkoj nije nipošto loše. Kako je to istovremeno moguće?

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

16.07.2019.

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

Marić najavio novo porezno rasterećenje i povećanje plaća te otkrio sudbinu poreza na nekretnine

21.06.2019.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će kroz nekoliko dana ponovno zasjesti radna skupina, osnovana 2016., kako bi razmijenili mišljenja, te da će tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati nove mjere kojima namjerav

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1239 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 904 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 556 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 922 članka imaju tag kriza
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 343 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija