ČLANAK: Osvjetljenje na radnom mjestu

Kako bi djelatnici postigli što veću razinu efikasnost prilikom obavljanja svojih radnih zadataka potrebno je posvetiti pažnju na adekvatnu razinu osvjetljenja na radnom mjestu. Za uspješno odvijanje gotovo svih fizioloških i psiholoških funkcija čovjeka potrebno je osigurati objektivne fizikalne prilike u kojima čovjek može uz najmanje napora i uz maksimalnu udobnost vršiti svoj posao i postići uspjeh u svome radu. Adekvatnim osvjetljenjem na radnom mjestu djelatnici, osim što postižu višu razinu efikasnosti, postižu bolje radne rezultate od onih koji rade u slabo osvijetljenim radnim prostorijama. Obrađena problematika promatrana kroz «cost-benefit» analizu, dovodi do zaključka kako je investiranje poslodavaca u adekvatnu rasvjetu na radnom mjestu svakako opravdana investicija.

Kako čovjek najveći dio informacija dobiva vidom (čak 80%) da bi došao preko svojih vidnih organa do te mase podataka potrebno je povoljno osvjetljenje radnih prostorija i radnoga mjesta. Svjetlo dakle predstavlja medij koji omogućuje vizualnu percepciju uz pomoć koje se razlikuju detalji, boje i oblici, odražavaju okolne strukture i doživljava prostor. Može dolaziti od sunca, svjetiljki u prostoriji ili nekog drugog izvora.

Istraživanja pokazuju da svjetlo nije samo uvjet vidljivosti nego da i utječe na raspoloženje i osjećaj dobroga stanja (Kuller i sur., 2006). Rasvijetljenost i boja, utjecaj sjene i izmjena svjetla i tame utječu na trenutne osjećaje i određuju ritam života. Pri jačem svjetlu zbog povećane uzbuđenosti centralnih struktura, opći se tonus u živčanom sustavu povećava, što se pozitivno odražava i na aktivnost organizma (Martinis i Martinis, 2008). Istraživanja također pokazuju da umjetni izvori svjetlosti, kojima je čovjek svakodnevno izložen velik broj sati kod kuće kao i na poslu, imaju spektre (valne duljine) bitno različite od spektra prirodne svjetlosti koji pod određenim uvjetima mogu biti štetni za čovjekovo zdravlje. Stoga je potrebno biti vrlo oprezan pri postavljanju ali i testiranju umjetne rasvjete. Ukoliko radno mjesto nije dovoljno osvijetljeno, slabi oštrina vida, oko više ne razlikuje detalje i napreže se, pa se kao posljedica javljaju zamor i znatno smanjenje proizvodnosti. Slične se pojave javljaju i kada je sama rasvjeta pogrešno izvedena.

Iz navedenog može se zaključiti da je adekvatno osvjetljenje radnih mjesta složeni zadatak. Treba pronaći odgovarajući intenzitet i vrstu rasvjete koja će pridonijeti stvaranju željenog ugođaja u određenoj prostoriji u kojoj će uz minimalno očno naprezanje biti moguće uspješno izvoditi radne zadatke.

INTENZITET OSVJETLJENJA
Intenzitet osvjetljenja treba biti dovoljan za posao koji se obavlja kako bi se razlikovali detalji na proizvodu koji se radi. Prikladno osvjetljenje ne omogućuje samo bolje razlikovanje detalja nego i točnije i brže korištenje mnoštva informacija kao i bolju koncentraciju što rezultira većim radnim učinkom uz manje pogrešaka. Produktivnost se može povećati za 10-50 %, a pogreške smanjiti za čak 30-60% (Kuller i sur., 2006). Povećanjem jačine rasvjete naglo se povećava i radni učinak, ali do određene granice nakon koje porast učinka postaje sve slabiji. Ukoliko se intenzitet rasvjete nastavi i dalje povećavati, može doći i do smanjenja radnog učinka te do osjećaja neudobnosti i zamora kod radnika. Istraživanje Nemeceka i Grandjean (1971; prema Tomeković, 1978) pokazalo je da visoke razine osvjetljenja dovode do negativnih posljedica. Jaka osvijetljenost potrebna je ukoliko rad uključuje izvođenje preciznih radnji te se postiže dodatnim osvjetljenjem koje možemo ostvariti na primjer promjenom mjesta izvora svjetlosti ili povećanjem udjela sunčeve svjetlosti (Tomeković,1978).

NAČIN OSVJETLJENJA
Za uspješno razlikovanje detalja i manipuliranje predmetima kao i osjećaj udobnosti važna je i distribucija svjetla koja prvenstveno ovisi o tipu rasvjete (Bujas, 1959). Kod direktnog osvjetljenja najveći dio svjetla pada direktno na radnu površinu, a samo se mali dio svjetla reflektira s okolnih zidova. Svaki prijelaz pogleda iz polja jačeg u polje slabijeg osvjetljenja zahtijeva novu adaptaciju oka što nakon dužeg vremena može rezultirati umorom, ali i nezgodama. Kod indirektne rasvjete čitav tok svjetla usmjeren je prema stropu i gornjim dijelovima zidova koji reflektiraju svjetlo u prostoriju. Takva rasvjeta daje difuzno, neusmjereno osvjetljenje kod kojeg ne dolazi do bliještanja, ali se ne stvaraju ni sjene, pa se predmeti i detalji na radnoj podlozi slabije uočavaju. Stoga je najbolje rješenje kombinirana rasvjeta kojom se iz zaklonjenih izvora osvjetljuju glavna mjesta dok se indirektno osvjetljuje čitava radna prostorija (Kroemer i Grandjean, 1999)

SPEKTRALNI SASTAV SVJETLA
Uz intenzitet i način osvjetljenja na radni učinak utječe i spektralni sastav svjetla tj. boja zidova u radnoj prostoriji. Radnici najbolje podnose žućkasto svjetlo električnih žarulja jer je najsličnije prirodnom svjetlu (Bujas, 1959). Istraživanja pokazuju da boje zidova ne djeluju direktno na radni učinak već posredno djelujući na raspoloženje radnika. Boja radne okoline igra ulogu psihičkog stimulatora ili depresora koji može smanjivati ili povećavati broj nesreća (Bujas, 1959). Radnici za manualni rad koji se ponavlja preferiraju bijelu i žutu boju zidova (Bujas, 1959).

UTJECAJ UMJETNE RASVJETE NA ZDRAVLJE
Svjetlost je važan čimbenik za održavanje života i funkcioniranje većine bioloških ritmova u tijelu te ima nekoliko odlika koje posebno utječu na ljudsko zdravlje, a to su jakost, izloženost i spektar (Martinis i Martinis, 2008). Interakcija svjetlosti s ljudskim tijelom zbiva se preko očiju i kože te svjetlosna energija koja se pri tome izmjenjuje ovisi posebno o valnoj duljini (boji) emitirane ili apsorbirane svjetlosti. Svaka valna duljina (boja) svjetlosti u određenim uvjetima i trajanju izloženosti može postati potencijalna opasnost za zdravlje, a mnoga istraživanja potvrđuju da upravo umjetna rasvjeta na radnim mjestima i kod kuće često puta sadrži valne komponente koje predstavljaju opasnost za oči i kožu čovjeka (Martinis i Martinis, 2008). Iako je primarni izvor UV svjetla sunčeva svjetlost, i umjetni izvori svjetlosti kao što su razne fluorescentne i germicidalne lampe sadrže značajne komponente štetnog UV i plavog svjetla koje može oštetiti rožnicu oka i izazvati zamućenje leće oka.

Neprikladan spektar umjetne svjetlosti može, također, povećati učestalost glavobolje, iscrpljenost, stres i unutarnji nemir (Knez, 2001; prema Martinis i Martinis, 2008). Tako je, na primjer, uobičajena razina fluorescentne svjetlosti u uredima dovoljna da izazove povišeni krvni tlak, a postoje i dokumentirane potvrde da intenzivna svjetlost na radnim mjestima može izazvati stanje stresa i učestalost grešaka pri radu (DiLouie, 2006; prema Martinis i Martinis, 2008). Istraživanja također pokazuju da postoji povezanost između raka dojke i duljine izloženosti umjetnoj svjetlosti noću, zbog smanjene produkcije noćnog antitumorskog hormona melatonina (Hansen, 2001; prema Martinis i Martinis, 2008). Prema tome, predugo izlaganje umjetnoj rasvjeti, koja prethodno nije testirana na štetne komponente UV i plavog svjetla, može biti uzrok različitim popratnim zdravstvenim problemima. Za razliku od obične žarulje, čiji spektar nije štetan, ostala rasvjetna tijela u svakodnevnoj upotrebi imaju većinom spektre koji sadrže komponente UV i plavog svjetla (Martinis i Martinis, 2008).

UTJECAJ RASVJETE NA RASPOLOŽENJE
Potaknuti prethodnim istraživanjima utjecaja raznih fizikalnih čimbenika na raspoloženje Kuller i sur. (2006) odlučili su istražiti da li osvjetljenje na radnome mjestu ima bilo kakav učinak na raspoloženje radnika koji rade u zatvorenim prostorima. Istraživanje su proveli u realnim radnim okruženjima u četiri zemlje (Argentina, Švedska, Saudijska Arabija i Engleska) u različito godišnje doba. Dobiveni rezultati ukazuju na interakciju između država i godišnjeg doba što se može objasniti varijacijama u duljini dana. U zemljama smještenim sjeverno od ekvatora uočene su velike promjene u raspoloženju tijekom godine, ali ne i u zemljama bliže ekvatoru. Promjene su vjerojatno povezane s količinom sunčeve svjetlosti koja ulazi kroz prozore. Na svim skala procjene raspoloženja dobiveni su konzistentni rezultati koji ukazuju da je osvijetljenost utjecala na širok raspon emocija čineći ljude aktivnijima i društvenijima.

ZAKLJUČAK
Sve do sada navedeno ukazuje na kompleksnost pitanja rasvjete radnog mjesta, na probleme koji mogu nastati prilikom rješavanja ovog pitanja kao i potrebu za pravilnim sagledavanjem svih aspekata te donošenjem odgovarajućih rješenja. Rasvjeta radnog mjesta i prostora veoma bitna jer se na taj način povećava sigurnost radnika, ali osim toga postižu se bolji uvjeti za kvalitetniji i produktivniji rad što u konačnici ima i pozitivne ekonomske učinke.