ČLANAK: Rebalans prvi, drugi, treći…

Svojedobno sam čitala priču o planinaru koji se spuštao niz liticu. Usred spuštanja niz liticu ponestalo mu je konopa, bio je sumrak, tako da nije mogao procijeniti koliko ima do tla. Zavapio je prema nebu i zamolio Boga da mu pomogne, a s neba je stigao odgovor "Pusti uže i skoči, to će te spasiti". Planinar nije vjerovao glasu koji je čuo, pa se čvrsto držao za uže. Slijedeće jutro pronašli su ga smrznutog 2 metra iznad zemlje. Planinar nije imao dovoljno povjerenja u glas koji mu se javio, te je izostanak povjerenja platio životom. Općenito gledano, povjerenje je ključan faktor preživljavanja u kriznim situacijama. Povjerenje je nešto što se gradi i uvijek iznova preispituje. Jednom izgubljeno povjerenje teško da se može vratiti.

Naša država se nalazi pred teškim odlukama, na pomolu je treći rebalans, a po svemu sudeći, u ovom trenutku, ukoliko se bude nastavilo radom kao do sada, broj slijedećih rebalansa teško je predvidiv. Sve je veći broj ljudi bez posla, pa se postavlja pitanje što i kako dalje? U nedavnim događanjima prosječan građanin nastoji iščitati što može očekivati sutra, te tim svojim očekivanjima prilagoditi svoje aktivnosti, prije svega rebalans osobnih financija. No, informacije koje jedan dan upućuju da se ide dalje s Pelješkim mostom, ali ne predviđenom dinamikom, do za sada se odustaje od investicije, od informacije smanjivati će se državni rashodi, prije svega na plaćama, pa onda nagađanja koliko će to smanjenje biti, teško je donijeti zaključke kako dalje. Stoga pokušavamo saslušati glas razuma, odnosno struke, te svoje procjene i zaključke donositi na temelju njihovih promišljanja.

Dr. Anto Bajo iz Instituta za javne financije govori o proračunskim prihodima u državnom proračunu, te ukazuje kako je za razliku od prvog kvartala u kojem je ostvarenje znatno odstupalo od godišnjeg plana, u drugom kvartalu stanje bolje. Od planiranih 44,4 milijarde kuna od PDV-a planirano na godišnjoj razini ostvareno je 17 milijardi kuna, što zapravo znači 7,7% manje od plana, što je za ovu godinu dobar rezultat. Nadalje, porez na dobit, te doprinosi za socijalno osiguranje prema Baji naplaćuju se bolje nego u prethodne tri godine. Iz navedenog istraživanja Bajo izvodi zaključak kako se ne slaže s novim poreznim nametima koji se planiraju. (www.banka.hr)

Guverner Rohatinski pokušava zadržati opću likvidnost smanjenjem obveznih rezervi, te upućuje na potrebu smanjenja državnih rashoda, te ovu mjeru smatra daleko djelotvornijom od mjere koja se planira, a koja se odnosi na povećanje poreznih nameta, kao sredstvom dodatnog punjenja proračuna.

Suprotno tome, Vlada donosi odluku o povećanju PDV-a sa 22%, na 23%, nadalje, na primanja se u ovisnosti o njihovom iznosu uvode krizni porezi od 2 i 4%. U postupku je i donošenje zakona o naknadama za usluge u pokretnim elektroničkim komunikacijama. Drugim riječima, za sada se premijerka odlučila za dodatno punjenje proračuna povećanjem prihoda, a manje rezanjem rashoda, iako i njihovo rezanje nije izostalo. No, nije sigurno hoće li i planirano povećanje prihoda biti dovoljno, pa se spekulira o slijedećim vratima na koja ćemo kucati kako bi nam pomogla.

U općoj zbrci kontradiktornih informacija, dolazimo do priče o povjerenju i vjerodostojnosti. Povjerenje se gradi i ključno je u krizi. Drugim riječima, moramo znati na koji način planiramo rješavati pitanje državne likvidnosti, jasno definirati sadašnje stanje, smjernice kako dalje, te doista pred svakog građanina, umirovljenika, namještenika i djelatnika postaviti pitanje društvene odgovornosti. No, upravo ove skupine se više–manje ponašaju društveno odgovorno, jer u uvjetima rasta nezaposlenosti ni nemaju preveliku pregovaračku snagu, ali mislim da ne treba podcjenjivati ojađenost ljudi i u svojim porukama dati informaciju o tome da je opće stanje loše, ali i da su ljudi na ključnim mjestima stručni, ali i spremni pitati struku.

I doista, neobična su mjesta na kojima veliki umovi svijeta nailaze velika otkrića , pa tako Aristotel svoju inspiraciju pronalazi u kadi, Alexander Fleming svoju u zdjelici punoj bakterija, pa ne bi bilo neobično što ju naša premijerka nalazi u kuhinji, no, Aristotel i Fleming su prije svog otkrića u ista, koliko god se sve činilo slučajno uložili izuzetno puno truda i rada, pa se onaj "Eureka, odnosno, shvatio sam efekt" i ne bi mogao shvatiti isključivo kao slučajnost, jer bi ta ista bakterija u nekoj drugoj zdjelici ostala neprimijećena. Drugim riječima, efekt ili otkriće se događa u očima vrsnog poznavatelja materije. Pitanje je povjerenja vjerujemo li da će naša premijerka svojim znanjima i sposobnostima polučiti isti eureka efekt u svojoj kuhinji, odnosno hoće li i u kojoj mjeri u svoju kuhinju uključiti i struku. Bez uključivanja stručnjaka iz svih relevantnih područja Hrvatska vrlo brzo neće imati izbora no klečati i moliti pomoć MMF-a. Ostaje otvoreno pitanje trebamo li vjerovati i pustiti, ili čvrsto držati uže, sve će biti jasnije kada kriza prođe, no tada će možda biti prekasno.

*Stavovi autorice ne odražavaju nužno stavove njezinog poslodavca.
Autorica je stručni savjetnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije Osječko-baranjske županije.